Prof. Igrc Barčić: Poljoprivrednik mora moći živjeti od svoje proizvodnje

Suočeni smo s brojnim izazovima koji zahtijevaju kontinuiranu edukaciju, inovacije i suradnju kako bismo osigurali da poljoprivreda bude efikasna, ekološki prihvatljiva i dugoročno održiva, čulo se u Opatiji na otvaranju već 67. Seminara biljne zaštite u organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ). Događanje će trajati do 7. veljače, a prisutni će moći sudjelovati na brojnim panelima.

Prvoga dana održana je panel rasprava na temu poticanja implementacije načela integrirane zaštite bilja u poljoprivrednu proizvodnju na kojoj su sudjelovali i europski stručnjaci.

Važnost prilagodbe

Prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica HDBZ-a, izjavila je za Agroklub da Seminar organiziraju prvenstveno zbog poljoprivrednih proizvođača - kako bi rješavali njihove probleme. Zaštita bilja više nikada neće biti kakva je nekada bila, kaže, jer nas i zakonodavstvo i Europska unija tjeraju na neke poteze koji su možda drastični, međutim naglašava kako struka nije protiv tih poteza.

"Mi smo za ekološki prihvatljivu zaštitu bilja, no taj put nije brz niti jednostavan te ne možemo preskakati neke korake”, rekla je dodajući važnost prilagodbe na izazove klimatskih promjena, promjena u okolišu, kao i u vrstama kojih prije nije bilo na ovim prostorima.

"Morat ćemo se prilagoditi novim mjerama, novim metodama, novim načinima. Morat ćemo se boriti s nečim čega do sada nije bilo. Pritom nemamo uvijek niti sredstva niti mogućnosti”, poručila je.

Pod sredstvima ne misli na financijska, iako je i to veliki problem jer bi svi željeli biološka sredstva i metode. Međutim, na svijetu nas ima sve više i primarni je zadatak prehraniti mnogoljudnu svjetsku populaciju, a to ne možemo ukinemo li sva sredstva za zaštitu bilja, naglašava prof. Igrc Barčić.

"Njih treba primjenjivati na pametan način, onako kako struka preporuča. Na taj način ćemo puno manje štetiti nego da uvozimo proizvode iz trećih zemalja koje koriste sredstva koja smo mi prije 30 godina u Europi zabranili”, nastavlja i dodaje kako alternative postoje, ali stvari nisu nimalo jednostavne.

Problem dostupnosti sredstava

Postoje i metode i mogućnosti i sredstva, kaže, no što u slučaju kada toga na tržištu nema, postavlja legitimno pitanje. "A čovjek svoj usjev mora zaštititi ili će mu sve propasti. Dakle, dva su osnovna problema: jesu li alternativna sredstva dostupna na našem tržištu i imaju li poljoprivrednici znanje za koristiti ih”, pojašnjava predsjednica HDBZ-a.

Naučeni smo da kemija djeluje sto posto, no s biološkim sredstvima je drugačije i kada se dobije 80-postotna učinkovitost, znanstvenici su tim rezultatom prezadovoljni. Nažalost, ponekad tih 20 posto uzrokuje jako velike štete, navodi.

"Moramo se prilagoditi onim metodama koje će dati rješenje. Mi prvenstveno tražimo rješenje za zaštitu našeg poljoprivrednog proizvođača. On mora moći živjeti od svoje proizvodnje”, zaključuje prof. Igrc Barčić.

Sustav integrirane zaštite

Prof. Aleksa Obradović s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i predsjednik Društva za zaštitu bilja Srbije rekao je za Agroklub kako se generalno može reći da u zaštiti bilja priroda osigurava sva rješenja, no pitanje je kako ćemo mi do njih doći.

"Rješenja se mogu naći, ali ništa se ne događa preko noći. Znanost i struka na tome rade”, kazao je dodajući kako su ponekad problem nedovoljno informirani proizvođači koji znaju imati prevelika očekivanja - nakon čega slijedi razočaranje rezultatima.

"Biološka sredstva imaju drugačiji mehanizam djelovanja od klasičnih pesticida i to se mora uzeti u obzir. Ona ne mogu biti potpuna zamjena kemijskim sredstvima jer niti jedno biološko ne može u potpunosti samostalno osigurati zaštitu, već samo kroz sustav integrirane zaštite, objedinjujući i druge metode, kao što su mehaničke”, govori.

Odgovornost u primjeni pesticida

On također ističe kako je 80 posto izvrstan rezultat, dok ostalih 20 posto moramo nadomjestiti preventivom i drugim metodama da bi postigli zadovoljavajući efekt. Po njemu je problem što ”nema dovoljno znanja i prakse da se upotpuni nedostatak informacija, da usmjeri proizvođače ka provedbi integrirane zaštite na pravi način kako bi nadomjestili nedostatak pesticida”.

Pesticidi su sredstva zaštite koji su civilizacijska tekovina i donijeli su čovječanstvu mnogo dobra, pojašnjava Obradović, ali to ne znači da mi danas ne moramo biti oprezni, da ne moramo proučavati njihove efekte, da smijemo biti neodgovorni u njihovoj primjeni.

"Moramo uvijek voditi računa i o zaštiti drugih organizama i okoliša, ali kada je riječ o proizvodnji hrane, danas bez konvencionalne poljoprivrede i primjene pesticida jednostavno ne možemo odgovoriti na zahtjeve stanovništva”, upozorava.

Mladi gube interes

Profesor se u pozdravnom govoru osvrnuo na problem manjka zainteresiranosti mladih za studij zaštite bilja na fakultetu u Beogradu. Naime, ove se godine prvi puta nisu popunila sva mjesta što smatra jako velikim pokazateljem pada popularnosti inače najpopularnijeg smjera.

"Nikada se nije više pričalo o važnosti zaštite bilja i okoliša, proizvodnje dovoljnih količina zdravstveno ispravne hrane, no tko će to proizvesti? Sigurno ne IT-jevac koji pritiskom na dugme dronom prska usjeve. Na nama je odgovornost da fokus mladih ljudi usmjerimo na poljoprivredu i zaštitu bilja”, poručuje prof. Obradović.

Duga tradicija održavanja Seminara

Suorganizatori 67. Seminara su Agronomski fakultet Zagreb, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, CROCPA / Croatian Crop Protection Asociation i Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Prvi Seminar biljne zaštite održan je krajem 1957. na Zavodu za entomologiju Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu s oko 30 sudionika. Događaj je mijenjao mjesto održavanja sve do 1987. Od tada pa do danas, s izuzetkom ratne 1992. godine, održava se u Opatiji i bilježi veliku posjećenost.