Poljoprivrednici nemaju problem s digitalizacijom i moderniziranjem nego s državom koja stalno mijenja pravila i inzistira na papirologiji. Nisu problem ni zakoni EU koliko stalne izmjene i prilagodbe hrvatskim zakonima, poručili su s konferencije "Biznis je na selu".
Prenijeti znanje i razgovarati o svim temama bez zadrške glavna su motivacija za pokretanje i održavanje, sada već, treće po redu konferencije "Biznis je na selu“. U Zagreb su tom prilikom došli i poljoprivrednici s Krka, iz Siska i Samobora te u sklopu panela "Izazovi i prilike u poljoprivredi" spomenuli neka svoja iskustva.
"Nije poljoprivredniku problem digitalizirati se i ići u korak s trendovima. Najveći je problem država koja sama nije moderna i nas koji želimo što više vremena posvetiti radu u polju, stalno tjera da skupljamo dokumentaciju i potpise i pečate umjesto da se to odrađuje digitalnim putem“, spomenula je jedan od izazova Monika Kovač, direktorica tvrtke KuSshh s Krka koja se bavi ekološkim uzgojem i preradom smilja, i kadulje.
Rekla je i kako zakoni EU nisu problem koliko stalne izmjene i prilagodbe hrvatskim zakonima te dodala: "Od promjene Zakona o zapošljavanju stranih radnika sad tik pred sezonu do traženja mojeg kontrolnog tijela za ekološku proizvodnju da moram nabaviti oznaku B i tek nakon par uzaludnih vožnji Krk-Rijeka i pozivanjem nadređenih dobijem pravu informaciju“.
Ivica Babojelić, vlasnik OPG-a koji se bavi uzgojem i preradom haskapa, isto je spomenuo zakone kao najveću prepreku. "Već dvije godine imam projekt agrosolara kojim bi napravio zasjenu haskapu kao što se radi vani, našao sam i investitora, ali onda dolazimo do problema tko će otkupiti struju? Vani je to riješeno tako što se tvrtki poput HEP-a plati naknada za mrežu, a ja sklopim ugovor s nekim tko kupi struju. U Hrvatskoj to ne postoji“, spominje Babojelić.
Marija Mesić Tuškanec iz Siska nema dovoljno vlastitog zemljišta za hranidbu svojih buša, ovaca i magaraca pa se već godinama nada državnom zemljištu, no natječaj se ne raspisuje, a zadnji je poništen.
"Stalno sam u jednogodišnjem najmu i uz to još kupujem hranu za svoje životinje i naravno da je to jedna velika neizvjesnost za naš OPG“, reći će Marija.
No kako ne bi sve ostalo samo na izazovima spomenuli su poljoprivrednici i prilike poput Startaj Hrvatska te dobru suradnju s lokalnim sredinama. Ono što su se svi složili je da se poljoprivrednik mora stalno informirati, razmišljati o prihodu i marketinškoj promidžbi.
"Želimo pričati bez rukavica i pokušati pokazati da poljoprivreda je biznis i da biznis na selu može funkcionirati, ali uz pravilne postavke, odnosno profesionalizaciju. Poljoprivrednik danas mora izbalansirati cijeli niz elemenata ako se želi baviti svojim poslom kvalitetno i usklađeno sa svim mogućim zakonskim propisima“, istaknula je Ana-Marija Špicnagel iz IPS konzaltinga, tvrtke specijalizirane za savjetovanja iz poljoprivrede.
Slučajno ili ne, biranjem sugovornika koji nisu po struci agronomi nego su ili preuzeli posao od roditelja ili ih je privukao rad u prirodi i ekološka proizvodnja, organizatori su htjeli pokazati što je sve potrebno kako bi poljoprivrednik postao agromenadžer i razmišljao holistički.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Od Vrgorca do Brela: Mjesec dana gourmet doživljaja na Makarskoj rivijeri
Treća "Baš Dobra Spiza" spojila vrhunsku hranu, vina i glazbu u srcu Dalmacije
Rekordan EuroGrain: Više od 500 stručnjaka raspravljalo o budućnosti žitarica
Hrana i (dez)informacije: Što potrošači znaju, a što misle da znaju?
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
