Perspektive ekoproizvodnje u Hrvatskoj

U sklopu cjelogodišnjeg projekta Snaga hrvatske hrane, Poslovni dnevnik u srijedu, 05. studenog 2014. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, s početkom u 09:30 sati organizira okrugli stol na temu Ekoproizvodnja. Suorgnaizator je Ministarstvo poduzetništva i obrta, a događaj će se odvijati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, dr. Ive Josipovića.
Panelisti okruglog stola su:

• Jurica Jašinski - vlasnik tvrtke Farma Apex d.o.o.
• Milka Kosanović - direktorica odnosa s članstvom HUP-a
• Darija Musulin - voditeljica Odjela za ekološku i integriranu proizvodnju Ministarstva poljoprivrede
• Mario Sever - vlasnik OPG-a Eko Sever i predsjednik udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske
• Jadranka Boban - direktorica tvrtke Biovega
• Božica Žeželj - vlasnica eko imanja

Panelisti će raspravljati o važnim temama ekološke proizvodnje u Hrvatskoj, a svakako će se pokušati dati odgovori na pitanja je li budućnost hrvatskih agrara u ekološkoj poljoprivredi te što čini kočnicu razvoja ove grane poljoprivrede, prestrog regulatorni okvir ili manjak interesa proizvođača. Otvorit će se i tema nedovoljne povezanosti proizvoda i malih preradbenih kapaciteta te načina na koji proizvođači mogu doći do polica trgivačkih lanaca. Promocija ekoloških proizvoda kroz turizam te korištenje fondova EU također su teme o kojima će se raspravljati na ovom Okruglom stolu.

Hrvatska ima ogroman potencijal kada je u pitanu ekološka proizvodnja i to ne samo zbog iznimnih zemljopisno-klimatskih prednosti već i zbog očuvanog i industrijski nezagađenog okoliša ali i činjenice da su velike površine godinama neobrađivane i zapuštene. S druge strane u Europi i svijetu postoje velike potrebe za ekološki proizvedenom hranom.

Prema navodima Poslovnog dnevnika, neslužbeno se procjenjuje da svjetsko tržište godišnje konzumira hrane označene ekološkim cerifikatom u vrijednosti oko 60 milijardi eura, od čega gotovo polovina otpada na europske kozumente. Zanimjivo je i da se vrijednost hrvatskog tržišta eko hrane procjenjuje na nešto više od 100 milijuna eura od čega najveći dio ipak otpada na uvozni asortiman. Hrvati iz lokalne proizvodnje najviše mogu nabaviti povrće i voće, dok manje meso i mliječne proizvode te med, a eko proizvodi s više dodane vrijednosti ipak dolaze iz inozemstva.

Iz svega navedenog jasno je da postoji potreba za aktualizacijom ovakvih tema, a okrugli stolovi poput ovog i slični skupovi važan su korak naprijed.

Foto: freedigitalphotos.net