U subotu je održan drugi Craft Beer festival u jednoj od najstarijih i najreprezentativnijih osječkih ulica!
U subotu je održan 2. Craft Beer festival u jednoj od najstarijih i najreprezentativnijih osječkih ulica - Sunčanoj ulici. Gajba, Grad Osijek i TZ grada Osijeka organizirali su ovaj popularni događaj koji je posjetilo mnoštvo mladih, ali i onih zaljubljenih u ovu hmeljsku poslatsicu. Tako se potiče razvoj slavonskih mini pivovara (gotovo polovina izlagača je iz Slavonije), a i poduzetništva te poljoprivrede.
Razgovarali smo s organizatorima Craft beer festivala, a među njima je i Tibor Kainz.
Možete li reći što ste nam sve ponudili na festivalu?
Ideja prvog festivala je bila da vidimo kako će ljudi prihvatiti Craft scenu, a ove godine surađujemo sa puno više pivovara i to njih 20 od kojih su dvije iz susjedstva. Radimo priču sa festivalskim čašama, jer smatramo da dobro pivo mora biti u dobrim čašama. Na štandovima je više od 50 vrsta piva, a ove godine smo proširili i gastro ponudu. Napravili smo jedan pivski gulaš čija je receptura rađena specijalno za ovaj dan, a za večer će biti pivska kobasica koja je rađena po recepturi za začinjenija i jača piva.
Je li Craft beer festival ispunio očekivanja?
Očekivanja se vide u ulici i mislim da su ljudi zadovoljni jer ove godine imamo jednu edukativnu priču u dvorištu kušaonice piva Gajba gdje je udruga Panonski pivski sindikat organizirala radionicu kuhanja piva te se može uživo vidjeti kako se kuha pivo i možete dobiti sve moguće informacije o pivima i sastojcima koji su vam potrebni za kuhanje. Svaki štand ima svog pivara koji ima svoje pivo i možete s njima popričati. U Sunčanoj ulici smo dobili sunce i ove godine cjelodnevnu glazbenu ponudu su radili dva DJ-a i navečer su bila još dva koncerta Red Rosters i Kit Karson.
Ovom prilikom smo razgovarali sa još dva ljubitelja piva od kojih je jedan Mario Bošnjak iz Nove Gradiške koji je manji proizvođač i nositelj OPG Bošnjak. Krešo Marić pak radi u Daruvarskoj pivovari i kao majstoru pivaru uručena mu je nagrada Čovjek ključ uspjeha za djelatnik godine u kategoriji Ostale uslužne djelatnosti.
Možete li povući paralelu između ovogodišnjeg i prošlogodišnjeg festivala?
Prošle godine je pljuštala kiša kad smo došli, a ljudi su stajali vani i pili pivo i bio je pravi doživljaj vidjeti ljude s kišobranima i čizmama. Ono što Osijek daje pivarima vjerujem da će im pivari vratiti i da je ovo pivo vrijedno novca koji će gosti potrošiti i doživljaja koji će dobiti. Ove godine je festival marketinški i logistički više popraćen te je zasada sve besprijekorno i očekivanja su i više nego ispunjena.
Upitali smo Krešu Marića zašto se ovaj beer festival zove Craft?
Craft je termin koji dolazi iz Amerike i tamo je sve krenulo i pivarska industrija se toliko globalizirala u Americi da su sa nekih dvije i pol tisuće pali na desetak pivovara. Ljudi su onda počeli kuhati pivo kod kuće, jer im je bilo dosta te masovne industrije koja je promovirala samo jedan pivski stil i tamo se prvo pojavio Homebruin koji je rodio umjetnost proizvodnje piva gdje pivar od ta četiri osnovna elementa radi čuda.
Pivo se radi uglavnom od ječmenog slada, vode, hmelja i kvasca od kojih se može napraviti poznatih 25 stilova i ima još puno podstilova, a sve u povijesti se svelo na brend svijetlo lager pivo poput Heinekena. Ljudi su odlučili da ne žele konfekciju i da žele nešto novo te je tako sve krenulo sa Craft pokretom koji nije samo rezerviran samo za pivo. On postoji i kod vina, ali Craft je taj neki izraz za umjetnost proizvodnje i zanatskom pristupu proizvodnje. Tu postoji jedna interakcija između onoga koji proizvodi i konzumira pivo. Prednosti Craft piva su što su svježa, nepasterizirana, nefiltrirana i neobrađena piva i to su najbolja piva koja možete dobiti.
Koji su vaši stilovi piva?
U proizvodnji piva sam nekih dvadesetak godina. Priča prelazi granice hobija 2008. godine kad se moja obitelj upušta u rekonstrukciju dvorišnih zgrada kako bi ih prilagodila za varenje piva i primanje gostiju. Tijekom 2010. godine stvoreni su uvjeti i OPG Bošnjak postaje i službeno Turističko seljačko obiteljsko gospodarstvo, jer dobivamo Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i od tada se bavimo komercijalnom proizvodnjom piva.
Kušaonica domaćeg piva u Sičicama postaje zanimljiva točka u mnogih izletnika i mjesto druženja i opuštanja uz posebnu kapljicu sazdanu isključivo od prirodnih sastojaka: vode, ječmenog slada, hmelja i pivskog kvasca. Domaće pivo je punog okusa i bogate pjene, najčešće varijante su svijetlo lager pivo koje dominira i tamno Švarc beer za sajmove. Ako ih pomiješamo, dobivamo treću varijantu: rezano domaće pivo. Za ljeto ubacujemo kombinaciju Radler sa sokom od bazge koji je u našem asortimanu bazger, a radimo i Katarinsko pivo za sajam u Slavonskom Brodu.
Možete li nešto reći o povijesti pivovare Daruvar?
Pivovara Daruvar od 1840. godine glasi kao najstariji industrijski pogon za proizvodnju piva u Hrvatskoj. Prošle godine je proizvela 40 000 hektolitara, a kod pivara je malo drugačije. Imamo 8 vrsta piva, a želja nam je da to dignemo na nekih 20 piva. Imamo dvije linije Craft piva jedna je standardna proizvodnja starog češkog piva od kojih imamo dva svijetla piva, jedno tamno i još jedan poseban stil Bock jakog piva, a u liniji peti element imamo tri svijetla piva: Imperial, ABA (American Blonde Ale), BART (Baltic Porter) i jedno tamno pivo.
Cilj nam je educirati potrošače o svim stilovima piva, ali i sve stilove s vremenom uvesti u proizvodnju. Želimo da ljudi znaju kako pivo nije običan proizvod za masovnu potrošnju, nego je to jedan visoko vrijedan prehrambeni proizvod koji nudi puno više od samog pijenja. Nije cilj da ljudi neumjereno konzumiraju pivo, a ovo su piva koja ne možete neumjereno konzumirati , jer imaju puno okusa, alkohola i mirisa i jedno pivo je sasvim dovoljno.
Koji je cilj ovog festivala?
Prije je bio važan proizvod, a onda se sve pomaknulo prema trgovačkom i marketinškom obliku gdje je bio važniji brend, nego sam sadržaj i danas se ponovno sadržaj vraća u fokus. Ovaj festival je promocija sadržaja koji mi svi pivari dajemo našim potrošačima emociju. Bit Crafta je da čovjek koji to radi ponudi ljudima svoj proizvod na kušanje i da on garantira da je uložio cijelog sebe u to poput svakog pravog zanatlije. Opet se daje pivarima ona važnost koju su imali, a to velike pivovare ne mogu raditi, jer poruku komuniciraju kroz marketing, a mi kroz osobni kontakt s proizvođačem. Čovjek koji stvara pivo je napokon dobio priliku da se promovira kroz ovakve sajmove.
Pivo nije samo brend iako vi možete prodavati emociju kroz marketing, ali u direktnoj komunikaciji vi prodajete dušu tom proizvodu. Ljudi reagiraju pozitivno. Ja sam bio na Bundeku prošli vikend, sada sam u Osijeku, a za dva tjedan idemo u Čakovec, pa u Dubrovnik. Ovo je jedna izvanredna interakcija gdje se pokazuje da su se ljudi u zadnjih 15 do 20 godina orijentirali na jeftine proizvode, a tom jeftinoćom ste dobili uniformirane i brendirane proizvode gdje sadržaj nije bitan. Sada se pokazuje kroz ovaj festival da su ljudi spremni potrošiti više ako dobiju ispravnu vrijednost. Uopće nije istina da je naše tržište siromašno, jedino što ima siromašnu ponudu.
Na koje žitarice se najčešće bazirate u proizvodnji piva?
Ono što je sinonim za proizvodnju piva je poseban pivski ječam koji se pretvara u procesu sladovanja u pivski slad, a onda se može koristiti još i pšenični i raženi slad. Mi trenutno radimo samo sa ječmenim sladom, a ima nešto malo pšeničnog slada u našim proizvodima, a raž će vjerovatno uskoro doć. Druga sirovina je hmelj, a to je višegodišnja biljka koja se koristi u pivu kao začin i kao mikrobiocid, a sastojci hmelja su jedni od najjačih poznatih antioksidansa tako da imaju visoku prehrambenu vrijednost te voda i kvasac. Mogu se još kao dodaci koristiti riža, kukuruzna krupica, ali to u ovoj sceni nećete naći. Slad kupujemo iz komercijalne sladare u Novoj Gradišci, a specijalni sladovi dolaze izvana.
Nestala je proizvodnja hmelja u Hrvatskoj, a mi smo pokušali 1999. sa Hmeljarskom zadrugom u Gregurovcu razviti proizvodnju Hrvatskog hmelja, ali nažalost pivovara Daruvar nema dovoljno kapaciteta da otkupi sav hmelj tako da je ta proizvodnja 2008. godine nažalost ugašena. Sada hmelj uvodimo tradicionalno iz Slovenije, a za specijalne stilove uzimamo hmelj iz Amerike.
Američki hmeljevi se ne mogu uzgojiti u Europi, a ova piva su aromatična i puna su mirisa i okusa tako da nije svejedno koji hmelj i slad koristite te je sirovina koju koristite jako bitna. Pivarski ječam se uzgaja u hrvatskoj poljoprivredi, a hmelj se možda počne koristiti jer domaći pivari žele koristiti domaće sirovine, a velike pivovare ne zanima proizvodnja domaćih sirovina. Pokušali smo pivo pustiti u velike lance, ali ne ide jer su fokusirani na nisku cijenu, a oni zapravo samo pune police. Gajba koja je organizator ovog festivala je kušaonica i prodavaonica piva, a u Pivnici Runda možete probati osam vrsta piva i samo to imaju u ponudi od pića te je to prava pivnica. Zbog pušenja se nažalost hrana ne služi, a to bi bilo fino spojiti.
Povezane biljne vrste
Fotoprilog
Tagovi
Autorica