Održana Sabatina 2010.

U hotelu Le Meridien Lav u Podstrani pokraj Splita od 4. do 6. studenoga 2010. održana je 20. po redu međunarodna manifestacija vinogradara i vinara - Sabatina 2010., koju je i ovaj puta organizirao Zadružni savez Dalmacije (ZSD), a pod visokim pokrovitljstvom predsjednika Vlade RH dr. sc. Ive Josipovića. Jedan od suorganizatora već godinama je, uz ostale, i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS).

Osim toga, povodom ulaska u svoje treće desetljeće, manifestacija je predstavljena u gradovima Zagrebu i Splitu. Predstavljanje Sabatine u Splitu održano je u centru grada na Prokurativama, u hotelu Bellevue, a tjedan Sabatine u Zagrebu je održan od 18. do 26. listopada 2010. u Kući hrvatskih vina, Hrvatski Leskovac.
Općina Podstrana i gradovi Split i Imotski bili su domaćini ovogodišnje jubilarne tradicionalne manifestacije, kojom se slavi i obilježava završetak berbe i prerade grožđa.

Pored vinogradara i vinara, Sabatina tradicionalno okuplja i mnoge stručnjake, znanstvenike te poslovne ljude vezane za vinogradarstvo i vinarstvo, ne samo Dalmacije već iz cijele Hrvatske, a ove su godine nazočili i sudionici iz Francuske, Njemačke, Italije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Na svečanosti otvaranja manifestacije pozdravne govore su uzvanicima, kojih se okupilo preko tristopedeset, uputili: Joško Niskota, predsjednik ZSD; Miran Tomasović, načelnik općine Podstrana; Jure Šundov, dogradonačelnik grada Splita; Visko Haladić, dožupan Splitsko-dalmatinske županije; Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga; Tonči Božanić, državni tajnik MPRRR, a čast da otvori 20. Sabatinu pripala je dr. sc. Vinku Milat, savjetniku ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koji je usput naglasio kako Hrvatska ima prekrasnih vina, kako imamo i lijepih autohtonih vina, ali sve to nije dovoljno da na vinarskoj pozornici od 500 mln. potrošača budemo konkurentni. Stoga se u proizvodnji vina treba okrenuti kvaliteti i treba se kvalitetno organizirati (brendiranje vina).

Bile su te riječi samo uvod u razgovor o vinu, kojeg je bilo “u izobilju” na Sabatini i njenim brojnim popratnim događanjima kroz sva ta tri dana. Stručni skupovi, okrugli stolovi, sabor vinogradara i vinara, burza vina, sajam vinogradarsko-vinarske opreme, razne izložbe i degustacije te stručni izlet, već su redoviti popratni sadržaji.

Od stručnih skupova prvog je dana održana radionica o starima sortama, od kojih se mogu proizvesti inovativna vina, a organizirano je i predstavljanje hrvatskih vinarskih županija, udruga vinara, projekata i knjiga te su predstavljeni gosti. Tako se tu najprije predstavila Splitsko-dalmatinska županija, zatim tvrtka Labena - proizvođač laboratorijske, procesne i medicinske opreme iz Danske, vinari iz francuske županije Hérault sa svojim iskustvima u proizvodnji grožđa i vina, u kojoj te proizvodnje datiraju iz daleke prošlosti (još iz 7. st.), potom Udruga vinara i vinogradara Imotskog vinogorja „Cvit razgovora“ Imotski, Udruga vinogradara i vinara Dalmacije te Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije, predstavljen je projekt Agrokora „Vinska akademija“ i knjige “Plavac mali” i „Vrbnička žlahtina”.

Drugi dan je cijeli bio „u znaku struke”. U dopodnevnim satima održan je Sabor vinogradara i vinara, na kojem su prezentirane teme: analiza berbe grožđa 2010., vinogradarstvo i vinarstvo RH pred vratima EU, dalmatinski vinogradi i vina u turističkoj ponudi i vinogradarstvo u Splitu, jučer, danas i.....Nakon toga održan je Znanstveno-stručni skup, kojeg je moderirao prof. dr. sc. E. Maletić, na kojem su prezentirane vrlo interesantne teme, kao što su: vinogradarske površine u RH od 1999.-2009.; folijarna gnojidba vinove loze na karbonatnim tlima i kvaliteta grožđa; sadržaj kalija i magnezija u tlu i listu plavca malog u bolskim vinogradima; hrvatske autohtone sorte vinove loze; genetička identifikacija sorata vinove loze - usporedba hrvatskih i svjetskih sorata; istraživanje unutarsortne varijabilnosti plavca malog; Fitoplazma flavescence dorée - prijetnja hrvatskom vinogradarstvu, nova vina na tržištu RH; utjecaj postupka maceracije na sastav antocijana u vinu pinot crni; utjecaj dodatka hraniva na brzinu fermentacije i kemijski sastav vina rizling rajnski te arome prošeka.

Po drugi puta je na Sabatini održana vinogradarsko-vinarska radionica u organizaciji HZPSS, koju je moderirala Višnja Šimunović, načelnica Odjela za hortikulturu HZPSS, na kojoj su izložene teme: apoplektično venuće vinove loze; vinogradarstvo i vinarstvo otoka Visa, jučer, danas i sutra te prezentacija o australskoj industriji vina. Održana je vođena degustacija mladih vina, koja je i ovaj puta okupila veliki broj sudionika, a održani su i okrugli stol o zadrugarstvu i skup znan kao „O vinogradarsko vinarskoj struci - popularno”, kojeg već uobičajeno moderira prof. dr. sc. B. Kozina.

Treći dan Sabatine organizirano je neformalno druženje na stručnom izletu u Imotski odnosno Imotsku krajinu te obilazak vinogorja. Sve je započelo posjetom suncem okupanog vrlo živopisnog grada Imotskog i srdačnim dočekom domaćina na centralnom trgu.

Nakon toga je posjećena tvrđava Topana nastala u 10. stoljeću, koja je kroz povijest imala izuzetno strateško značenje i nekoliko se puta spominje u poveljama hrvatskih i bosanskih kraljeva, a bila je nastanjena do 1816. U okružju utvrde nalazi se i crkvica Gospe od Anđela, zaštitnice Imotske krajine iz 1718. te spomenik imotskim žrtvama u domovinskom ratu. Modro jezero, smješteno u podnožju tvrđave, predstavlja zapadni obod grada i omiljeno je imotsko šetalište i kupalište. Ima elipsast oblik dimenzija 800 x 400 m. Do njegove bistre i čiste vode od vidilice, koja je na 380 m nadmorske visine, vodi deset serpentina, koje su izgrađene još 1904. Posebna ljetna atrakcija su skakači u vodu, popularne «imotske tice», koji s okolnih hridi visokih i dvadesetak metara, skaču u vodu.

Crveno jezero udaljeno je od grada 1,5 km i istinski je fenomen krša, a ime je dobilo po crvenkastim stijenama. To najdublje grotlo u Europi ima promjer od 200 m, a dubina vode doseže i 300 m, s dnom, koje je ispod površine mora. Zbog svoje ljepote, mističnosti i nedostupnosti predmetom je mnogih priča i legendi, od kojih je najpoznatija ona o Gavanu i njegovim dvorima.

Obilazak je završen posjetom 8 ha vinograda na melioriranom kršu Vinarije Grabovac, koji je posađen 2009., na okolnim padinama iznad Prološca, na pravim vinogradarskim položajima. Inače, na području Imotskog vinogorja vinova se loza uzgaja još od antičkih vremena, a iskustvo u proizvodnji grožđa i vina u obitelji Grabovac se prenosi već 200 godina. Danas posjeduju 6 ha vinograda u Imotskom polju pokraj vinarije, 13 ha u Planom pokraj Trogira, koji su posađeni 2007. u sklopu njihovog obiteljskog projekta Vinski grad Trogir, s autohtonim sortama plavac mali, kaštelanski crljenak i pošip bijeli te ovaj nasad na lokaciji Vučja draga.

Među vinarima najveće uzbuđenje uvijek izaziva dodjela nagrada za ponajbolja vina. Tako su, nakon posjete Imotskom, istog dana u večernjim satima na svečanosti uručivanja priznanja, najviše razloga za veselje imali vinari šampioni ovogodišnje Sabatine: Ivica Radović iz Orebića, koji je dobio titulu šampiona u kategoriji crnih vina za vino Dingač 2007., PZ Pošip iz Čare, koja je dobila titulu šampiona u kategoriji bijelih vina za vino Marko Polo 2009., dr. sc. Đordano Peršurić, čiji je Misal Prestige 2008. proglašen šampion u kategoriji pjenušavih vina, u kategoriji jakih alkoholnih pića šampion je Amareto Donatello Dalmacijavina d.d. Split., za najbolji dizajn boce za vino šampion je Postup 2006. poduzetnika Branka Roglić, a priznanje za najbolje otvoreno vino je dobio Plavac mali 2008. OPG-a JO.MA.JO Pecotić iz Smokvice na Korčuli.

Zanimljivo je to da je ove godine za ocjenjivanje zaprimljeno ukupno 259 uzoraka, što buteljiranih, što otvorenih vina i jakih alkoholnih pića, dakle gotovo jedanput više nego prethodnih godina. Osim šest šampiona dodijeljena su, u sve četiri ocjenjivane kategorije, (buteljirana vina: crna i bijela vina, pjenušava vina, desertna i predikatna te ružičasta vina; otvorena vina; jaka alkoholna pića i izgled proizvoda) sljedeća priznanja: 22 velike zlatne medalje, 56 zlatnih medalja, 83 srebrnih i 56 brončanih medalja te 27 diploma.

Priznanje Stjepan Bulić za doprinos hrvatskoj ampelografiji dobio je znanstvenik dr. sc. Ivan Pezi iz Instituta za jadranske kulture iz Splita. Priznanje Stanko Ožanić za razvoj hrvatskog vinogradarstva i vinarstva dobio je prof. Ivan Paštar, ravnatelj Poljoprivredno-prehrambene i veterinarske škole iz Zadra, a posebno priznanje za unaprjeđenje vinogradarstva i vinarstva dodijeljeno je ministru Petru Čobankoviću, prvom ministru vinaru na ovim prostorima, naglašeno je. Posebna priznanja kao uzorni vinogradari dobili su Božo Bačić iz Podgrađa kod Benkovca, Ante Matić-Ružić iz Otavica, Branko Ćorić iz Donjeg Prološca, Kuzma Baničević Grosić iz Smokvice na Korčuli i vinarska zadruga Stoviš iz Stona.

Bogat i raznovrstan program ovogodišnje Sabatine te oko 1000 sudionika u sva tri dana događanja na manifestaciji, po ne znam koji put je dokazao njezinu vrijednost.

Autor: Višnja Šimunović, dipl. ing.