• Sajam Biklijade u Tinovu gradu
  • 07.10.2012.

Održana Biklijada u Vrgorcu

Vrgoračka Biklijada se potvrdila i kao turistička fešta, najzanimljivija etno gastropriredba, tako najveća ne samo u dalmatinskom zaobalju, koja je prve subote ovog mjeseca (6. listopada) održana u Tinovu gradu. Raste iz godine u godinu bilježeći sve bolji i raznovrsniji program. Sve govori kako je prerasla okvire vrgoračkog kraja i postala brend šireg dijela Dalmacije. Inače, bikla je napitak mladog nedozrelog crnog vina i neprokuhanog kozjeg mlijeka

  • 2.890
  • 284
  • 0

Prve listopadske subote ove godine, u poslijepodnevnim satima i navečer, u Tinovu gradu, održana je tradicionalna Biklijada '12 pod pokroviteljstvom Grada Vrgorca, a u organizaciji vrgoračke Turističke zajednice i suorganizatora GKS Vrgorac,Tin Ujević, KUD-a Vrgorska krajina i Udruga vinara Grada Vrgorca te brojnih poslovnih partnera i sponzora. Riječ je o izvornoj pučkoj etno-gastro-fešti, a ujedno i o središnjoj jesenskoj turističkoj manifestaciji u sklopu koje je priređen i sajam u večernjim satima (sajam pod geslom Čovjek ključ uspjeha) na gradskom Korzu podno Gradine.

Sajam Biklijade - Čovjek ključ uspjeha

Doimalo se kako su marljivi proizvođači, obiteljski poduzetnici s područja vrgoračkog kraja u tom ambijentu na improviziranim štandovima ponudili uzorke svojih suvenira, dakako i mnoštvo poljoprivrednih proizvoda od kojih je grad tijekom dana, i večeri, mirisao plodovima ovogodišnje rane jeseni. Primjerice suhim smokvama i suvicama, pčelinjim medom, ljekovitim travama, napose moštom, mladim vinom i biklom (pripravak od mladog nedozrelog crnog vina i neprokuhanog kozjeg mlijeka). Mnoštvo posjetitelja, njih oko dvije tisuće od kojih i skupine inozemnih gostiju iz turističkih destinacija ne samo s Makarske rivijere, mogli su doista uživati u cijelom programu, ambijentu odmarajući i oči na bogatim, raznobojnim, živopisnim štandovima zahvaljujući i osvježavajućim, ukusnim, slasnim mandarinama ubranih na plantažama u Neretvanskoj dolini.

Posjetitelji su, osim kušanja bikle, neki kažu i afrodizijskog napitka, čime se nekoć u vrgoračkom kraju hranila i djeca, ne samo težaci. Neki će u šali reći kako ih je sve othranila koza i loza. Svi su uživali i gledajući turistički film dokumentarnog obilježja Vrgorac tragom baštine, baš kao i u mimohodu folklornih skupina, smotri folklora koja je na sajmu ovogodišnje Biklijade imala značajno mjesto u prezentiranju izvornosti kulturnog blaga, bogate tradicije i običaja, i kao dopunu ruralnog turizma vrgoračkog kraja. Sa šireg područja Lijepe naše u tom je programu nastupilo čak šesnaest KUD-ova, a Turistička zajednica Grada Vrgorca je na večernjem sajmu na prigodan način zasluženima dodijelila i simbolične nagrade za najuredniju okućnicu, najoriginalniji suvenir i štand na sajmu Biklijada '12.

Film Vrgorac tragom baštine

Činilo se kako se tog subotnjeg poslijepodneva i večeri Tinov grad, dakako i vrgorački kraj, ogledao kao na pladnju. Manifestacija je posjetiteljima sajma 13. biklijade bila pravo osvježenje, posebice inozemnim turistima iz primorskih gradova, naravno i brojnim Makaranima i Splićanima, Hercegovcinma te poslovnim ljudima koji su bar nekoliko sati mogli uživati na čistu zraku, zračnoj banji u Vrgorcu podno Matokita kamo je navraćao i austrijski car Franjo Josip - u rodnom gradu velikog hrvatskog pjesnika i filozofa Tina Ujevića, nadomak njegove rodne kule i spomenika, te uz bogatu etno-gastronomsku ponudu i kulturno-umjetnički program, udaljeni od buke i smoga. Oni koji su željeli, a imali ponešto novca u džepu, mogli su kupiti i domaćih specijaliteta ili pak koji suvenir kako bi se prisjetili Tinova rodnog kraja, dakako i najbogatijeg sajma Biklijade koja je dvanaestu godinu održana u Gradu Vrgorcu.

Mjerodavni ističu kako će Biklijada '12 postati i novim vrgoračkim turističkim brendom poput već dokazanih i diljem svijeta poznatih vrgoračkih jagoda, iznimno ukusnog i slasnog voća.

Tako vrgorački kraj iz godine u godinu postaje sve više prepoznatljiv, a i na ovogodišnjem sajmu Biklijade čulo se kako je rudnik asfalta Paklina kod Vrgorca bio otvoren još 1698., zatim zatvoren u devetom desetljeću minulog stoljeća. Taj je grad bio prepoznatljiv i po otkupnoj duhanskoj stanici i velikom duhanskom skladištu iz druge polovice 19. stoljeća, objektima kojim su se koristili i proizvođači u susjednoj Hercegovini, no Vrgorčani se najviše diče svojim braniteljima Domovinskog rata. sugrađaninom Tinom Ujevićem, naravno i hrvatskim alpinistom svjetskog glasa Stipom Božićem, gospodarskim gigantom suhomesnatih proizvoda, tvrtkom Braća Pivac. Ističu kako su na vrgoračkom području vinogorjima takva rijetka u Hrvatskoj, izdašna izvorišta zdrave pitke vode poput Butine, Stinjevca, Lukavca, Kruške..., a u Matici u Vrgporačko-neretvanskom polju i Rastoku se lovi ukusna slatkovodna riba (ugor, plotica, gobica...).

Spominju i ljekovite trave trave, eko-etno sela poput Kokorića, Velikog Godinja..., autocestu koja je njihov grad više otvorila prema svijetu očekujući kako će se izgraditi i brza cesta Ravča-Drvenik kroz planinu Rilić na kojoj su već počeli radovi. Ipak najviše priželjkuju rješenje prometnog problema Stupice, tunela na cesti Makarska - Vrgorac, preko biokovskog prijevoja.Svi kažu kako bi se projekti lakše i brže ostvarivali ka ne bi bilo tolike gospodarske krize koju i tekako na svojoj koži osjećaju, i trpe, i žitelji vrgoračkog kraja.

Biklijada novi brend vrgoračkog kraja

Vrgorčani će reći, i ne samo oni, kako su to tek neki sadržaji odnosno prirodni resursi koji pokazuju kako njihov kraj zacijelo ima pogodne uvjete i za brži razvoj gospodarstva, posebice razvoj seoskog turizma, čemu će, očekuju, uvelike pridonijeti i njihova Biklijada, atraktivna turistička priredba pokrenuta prije trinaest godina zahvaljujući prof. umjetnosti Korneliji Bajalo-Neli, direktorici Turističke zajednice Grada Vrgorca, koja je godinama radila i u inozemstvu.

«Vrgoračka Biklijada '12 se pokazala i kao turistička fešta, zanimljiva etno gastro-priredba i gospodarska manifestacija, takva najveća ne samo u Dalmatinskoj zagori, koja se prve subote u listopadu održava u Tinovu gradu. Raste iz godine u godinu bilježeći sve bogatiji i raznovrsniji program, oplemenjujući se, kako je to bilo i ove godine, u kojemu su mogli uživati svi posjetitelji, osim proizvođača, izlagača i izvođača, pokrovitelja, organizatora, suorganizatora, sponzora...Sve govori kako je ovogodišnja manifestacija prerasla okvire vrgoračkog kraja i postala brend šireg dijela Dalmacije. Bikla je, inače, ukusan i zdrav napitak, mješavina mladog crnog nedozrelog vina i nekuhanog kozjeg mlijeka, karakteristične ljubičaste boje, ugodnog okusa i krepkog svojstva. U vrgoračkom kraju se, dakle, spravlja odmah nakon berbe grožđa, u rujnu i listopadu, do Svisveta, no biklu su nekad više pila i djeca, imala je posebno mjesto i u prehrani stanovnika na otocima i u dalmatinskom zaobalju", kazala je direktorica TZ Grada Vrgorca Kornelija Bajalo-Neli naglašavajući:

"Zasebno mjesto na sajmu uvijek ima i smotra folklora, ali cijela Biklijada je dignuta na regionalnu razinu pa je to najvažniji jesenski događaj u turističkoj posezoni ne samo u vrgoračkom kraju. Organizatorima i suorganizatorima, proizvođačima, izlagačima, sudionicima kulturno-zabavnog programa... išlo je na ruku i iznimno lijepo, sunčano, ugodno vrijeme, baš kao produljeno blago ljeto i u Zarilićju, kao da bi se iskupilo za ovogodišnju dugotrajnu nemilosrdnu sušu. Također nas raduje i neočekivano velik broj sudionika KUD-ova, njih 16 i posjetitelja sajma, među kojima su zapažene i skupine turista s Makarskog primorja, dakako i ljubitelji ove manifestacije iz Splita i okolice, te iz BiH».

Mogućnost proizvodnje vrgoračkog kozjeg sira

Poručuje kako bi i ona bila itekako zadovoljna kad bi se kozarstvo bolje razvijalo i u vrgoračkom kraju gdje postoje odlični uvjeti za taj vid stočarstva, osobito na području sjeverozapadno od Tinova grada, uz granicu s imotskim krajem i BiH, te na prostoru južno od Vrgorca na padinama planine Rilić. Kaže kako ipak mala obiteljska domaćinstva u tom dijelu dalmatinskog zaobalja, unatoč gospodarskoj krizi, još uvijek imaju po koju kozu u toru, odnosno poneku farmu od 10 ili 100 koza. O tome nas također upoznaje optimistična Kornelija Bajalo-Neli zaključujući:

«U vrgoračkom kraju ni sada ne manjka kozjeg mlijeka, a bit će ga uvijek dok je marljivih ljudi i obitelji na tom području. To je ono što nas raduje i daje dodatnu snagu u realizaciji korisnih projekta koji nude sigurniji posao, posebno u proizvodnji kvalitetne hrane vezane za seoski turizam te etno-eko naselja nadomak Makarske rivijere i Splita, kako bismo sutra imali i pakirani izvorni kozji sir odnosno vrgorački sir, još jedan novi brend hrvatskog turizma»

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Vrgorac Turizam Sajam Biklijade

Izdvojeni tekstovi