Pretraga tekstova
Posjetitelji su na brojnim štandovima mogli vidjeti autohtone suvenire i rukotvorine, a u sklopu Rakijafesta moglo se vidjeti kako se peče rakija na tradicionalan način
6. Međunarodna smotra folklora i 4. Rakijafest, održane u subotu u Vardarcu, u organizaciji Mjesnog odbora Vardarac i istoimenog kulturno-umjetničkog društva, okupile su velik broj gostiju. Svi oni uživali su u bogatoj gastronomskoj ponudi, raznolikom kulturno-umjetničkom programu i brojnim drugim sadržajima.
"Riječ je o turističkoj manifestaciji koju organiziramo kako bismo promovirali naš brend – vardaračku rakiju, kao i folklornu baštinu ovoga kraja, ali i šire regije. Vardarac je poznat po dobroj rakiji šljivovici. Naime, šljiva od koje se ona pravi je specifična, stoga je i ova rakija jedinstvena. Inače, vardarački je kraj idealan za uzgoj voća, posebno šljive. Tako zapisi od prije stotinu godina govore da je upravo na ovom području bilo zasađeno najviše stabala šljive", rekao je za Glas Slavonije Žolt Micheli, predsjednik MO Vardarac.
Domaćini su posjetiteljima na brojnim štandovima ponudili autohtone suvenire, rukotvorine i druge proizvode, a u sklopu Rakijafesta, uz degustaciju, moglo se vidjeti kako se peče rakija na tradicionalni način. Da je Vardarac poznat po dugoj tradiciji proizvodnje kvalitetne rakije, potvrdio je Josip Botoš, dobitnik brojnih diploma Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek za voćne rakije iznimne kvalitete.
"Rakiju pravimo od bijele šljive koja ima drukčiji okus od ostalih sorti, slađa je i ukusnija, a posebnost joj daje zemlja na kojoj raste", kaže Botoš, koji pravi kvalitetne voćne rakije i od krušaka i jabuka. Taj registrirani proizvođač prodaje svoje proizvode u cijeloj Slavoniji i Baranji, ali i šire, u susjednoj Mađarskoj. No, unatoč kvaliteti i velikoj potražnji, kaže da se od proizvodnje rakije kod nas ne može živjeti.
Tagovi
Međunarodna smotra folklora Rakijafest Vardarac Rakija Josip Botoš Žolt Micheli
Autor
Više [+]
Terenska reporterka i vanjska suradnica portala Agroklub sa dugogodišnjim iskustvom na hrvatskoj novinarskoj sceni. U slobodno vrijeme bavi se vinogradarstvom i voćarstvom.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.