Održan regionalni svinjogojski forum Gundinci 2012

U subotu 15.prosinca 2012.god. u Gundincima je održana savjetodavno-izložbena manifestacija pod nazivom „Regionalni svinjogojski forum Gundinci 2012“. Organizatori su bili Odsjek za svinjogojstvo Poljoprivredne savjetodavne službe i Svinjogojska udruga Brodsko-posavske županije, a pokrovitelji Brodsko-posavska županija i Općina Gundinci.

Cilj foruma je uzgajivače svinja iz pet Slavonskih županija upoznati sa aktualnim temama iz područja poljoprivrede i stručnim temama iz svinjogojstva. Da su teme aktualne svjedoči jako dobar odaziv, stotinjak poljoprivrednika, stručnjaka i drugih ljudi usko vezanih za svinjogojstvo i poljoprivredu općenito iz svih navedenih županija.

Na početku predavanja sve prisutne je pozdravio predsjednik svinjogojske udruge Brodsko-posavske županije Marijan Lučić, a forum je otvorila i održala uvodni govor pomoćnica ministra dr.sc. Vesna Gantner.

O postizanju standarda na OPG-ima ulaskom u EU kroz Nitratnu direktivu prisutne je upoznala Sanja Krnic-Bastač, dip.ing. iz Ministarstva poljoprivrede. U dijelu prezentacije koja govori o općim naćelima korištenja gnojiva naglasila je da stajski gnoj nije otpad već vrijedna sirovina.

Dalje je rečeno da u cilju smanjenja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem nije dopušteno gnojenje gnojnicom i gnojovkom:

• u razdoblju 15.11. - 15.02.na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov
• u razdoblju 01.05. - 01.09. raspodjelom po površini bez unošenja
• najviša dozvoljena primjena stajskog gnoja je 210 kg N /ha/godina

U zakonodavnom okviru za ruralni razvoj za programsko razdoblje 2014. - 2020. najviša razina potpore za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava je do 75 % iznosa prihvatljivog ulaganja za provedbu Nitratne direktive za razdoblje od najviše četiri godine od dana pristupanja (Ugovor o pristupanju RH EU) na područjima koja nisu proglašena ranjivim, moći će se dobrovoljno koristiti pod-mjere u okviru mjere Agrookoliš - klima za primjenu načela dobre poljoprivredne prakse sukladno Nitratnoj direktivi u predviđenim iznosima od 450 €/ha do 900 €/ha korištene poljoprivredne površine.

Mr. sc. Robert Črep iz PSS-e prezentirao je temu: Koraci do IPARD potpore - Projekt izgradnje i opremanja objekata u svinjogojstvu, a izdvajamo Specifične kriterije:

• korisnik mora imati na kraju ulaganja kapacitet za držanje i najmanji broj životinja:
• najmanje 20, a najviše 300 krmača, ukoliko se ulaganje provodi u držanje krmača ili najmanje 400, a najviše 2.000 tovljenika, ukoliko se ulaganje provodi u držanje tovljenika.
• najmanje 20, a najviše 300 krmača i najmanje 400, a najviše 2.000 tovljenika, ukoliko se ulaganje provodi u kompletnu proizvodnju.
• podnositelj koji u trenutku prijave ima više od najvišeg kapaciteta jedne od kategorija (300 krmača ili 2.000 tovljenika) mogu ulagati u: Kapaciteti za stajski gnoj ili postrojenja za proizvodnju energije iz OI - za vlastite potrebe

Josip Komljenović, dipl.ing.agr. iz PSS-e, izlagao je temu po nazivom: Legalizacija poljoprivrednih objekata.

Iz prezentacije izdvajamo 4 skupine zgrada za legalizaciju:

• ZAHTJEVNA ZGRADA - svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m², te sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu.
• MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA - svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m².
• JEDNOSTAVNA ZGRADA - svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m².
• POMOĆNA ZGRADA - građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².
• Za ovu temu je iskazan poseban interes, ne samo svinjogojaca nego i svih drugih prisutnih, jer je tema značajna, a puno je nepoznanica koje treba poljoprivrednicima objasniti.

U pojašnjenju nepoznanica pomogao je pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske Andrija Matić, dipl.ing. koji govorio je o legalizaciji i postizanju EU standarda na svinjogojskoj farmi Mije Rajić iz Komletinaca

Izdvajamo zaključak prezentacije:

• Legalizaciju treba razumjeti kao postizanje standarda
• Legalizacija uvijek treba biti dio novog projektiranja poželjne proizvodne cjeline

Troškovi legalizacije tako će kao u primjeru biti troškovi:

• usluga (mjernik, projektant, ...), pristojbi i naknada (JLS, Hrvatske vode, uredi,...), građenja, instaliranja i opremanja

Poljoprivredni obrt Rajić imao je troškove od oko 770.000 kuna i oni se dijele na sljedeće troškove:

• usluge 83.500 kuna, pristojbe i naknade 28.000 kuna, građenja, instaliranja i opremanja 660.000 kuna, uz donaciju od 412.337,76 kuna

Poljodjelski obrt Rajić iz Komletinaca je uspješno kandidirao svoj projekt (izgradnja spremnika za tekući stajski gnoj) na Natječaj za sredstva APCP projekta (donacija Svjetske banke) i tijekom 2012. ostvario bespovratnu potporu od 412.337,76 kuna.

Sa Poljoprivredng fakulteta iz Osijeka dr.sc. Vladimir Margeta prezentirao je temu Perspektive držanja crne slavonske svinje u kontekstu ulaska u EU. „Fajferica“ naziv je udruge uzgajivača crne slavonske svinje koja je nedavno osnovana a djelovanjem pokriva cijelo područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Glavni ciljevi udruge i stručnih suradnika su:

Očuvanje i oplemenjivanje crne slavonske pasmine svinja, utvrđivanje stupnja genetske „čistoće“ pasmine temeljem molekularno-genetske analize DNK i stvaranje nukleus stada rasplodnih krmača i nazimica. Marketing je područje na kojemu treba posebno raditi da bi Fajferica uzela značajniji udjel na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Iz tvrtke Agrokor teme su prezentirali Krešimir Kuterovac, dipl.ing., Model razvoja svinjogojske proizvodnje u kooperaciji i dr.sc. Robert Spajić, Svinjogojska proizvodnja i obnovljivi izvori energije.

Gosp.Kuterovac je govorio o strategiji razvoja svinjogojske proizvodnje, povećanju kapaciteta kako proizvodnje prasadi tako i povećanju tovnih svinja. Naglasio je trendove u poljoprivrednoj proizvodnji. Okrupnjavanje proizvodnih jedinica u sektoru ratarske i stočarske proizvodnje u Svijetu i u nas. Veliki broj malih poljoprivrednih proizvođača objedinjava se u veće proizvodne sustave.

Kao ključ uspijeha u svinjogojskoj proizvodnji gosp.Spajić je istaknuo:

Biosigurnosne mjere, zadržati visoki zdravstveni status,kvalitetna i dobro izbalansirana hranidba, naglasak na dobrobiti životinja,definiranje i ustaljenje radne operacije na farmama, ustaljenje mase prasadi pri ulazu u tovilište(cca.30 kg), seksiranje prasadi pri ulazu u tovilište. Cilj:Izvući maksimalni genetski potencijal.

Suprotstavnjena su dva potpuno različita koncepta svinjogojske proizvodnje u R.Hrvatskoj. Kod uzgoja svinja na ekstenzivan način naglašava se otpornost, dugoviječnost, mala zahtjevnost, mala ulaganja u objekte za uzgoj, dobra kvaliteta mesa. U intenzivnom uzgoju naglašava se: broj živo rođene i broj othranjene prasadi, broj proizvedenih tovljenika po krmači, mala konverzija, visoki prirasti. Proizvodi i jedanog i drugog koncepta uzgoja svinja imaju mjesta na tržištu. Pitanje je koji postotak tržišta će uzeti svaki od njih.

Iz Hrvatske poljoprivredne agencije Željko Mahnet,dipl.ing.agr. temu Struktura svinjogojske proizvodnje u Slavoniji i Baranji. Istaknuto je u prezentaciji:

• Brojno stanje svinja u RH u 2011.god.
• Krmače 107 000, tovljenici T1 I T2 938 760, sve kategorije svinja 1 263 660.
• U Slavoniji i Baranji uzgaja se 45 134 krmače što je 42 % od ukupnog broja u RH.
• Uvoz odojaka za tov u 2011.- 552384 kom.
• Broj uzgojno valjanih krmača na OPG-ima u Slavonji i Baranji: 281 krmača.

Stjepan Kušec, predsjednik SUS-a govorio je o problematici svinjogojske proizvodnje u R-Hrvatskoj. Istaknuo je da je svinjogojska proizvodnja u R.Hrvatskoj nedostatna za domaću potrošnju. Potrebno je stvoriti uvjete u Hrvatskoj da bi se obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave svinjogojskom proizvodnjom mogla nositi sa konkurencijom.

Željko Kucjenić, dipl.ing.agr, iz PSS-e govorio je o Program udruge: Poboljšanje kvalitete svinjskog mesa i povećanje broja svinja u BPŽ. Projektom je predviđena nabavka 200 uzgojno valjanih umatičenih suprasnih nazimica pasmine Veliki jorkšir ili Edelschwein (njemački jorkšir) i pasmine Landras

Predviđena dva načina distribucije plotkinja:

• MODEL I - Uzgajivači koji izluče svoje krmače i kupe uzgojno valjane nazimice dobivaju pema ovom modelu 1.000,00 kn., Oni su dužni na svom gospodarstvu nastaviti uzgoj nazimica prema proizvodnom planu, tj. uzgajati osnovno stado u čistoj krvi
• MODEL II - drugi model predviđa podjelu 100 visokovrijednih nazimica članovima Udruge koji bi dalje provodili uzgoj kao i kod prvog modela. Svaki uzgajivač je dužan u idućih 12 mj. vratiti udruzi onaj broj nazimica koji je i dobio.Vraćene nazimice daju se drugom uzgajivaču

Na forumu su svoje proizvode ponudili i izlagači (sponzori) iz četiri tvrtke: Likra Hrvatska iz Klanjca, Schauman d.o.o. iz Koprivnice, Agrilis d.o.o. iz Osijeka i Aquagen d.o.o. iz Velike Gorice.

Autor: Željko Kucjenić, dipl.ing.agr.