Održan 2. Dan baranjskog meda

Na sajmu koji je održan u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru, čak 130 izlagača izložilo je svoje proizvode, a posjetitelji se mogli opskrbiti kvalitetnim medom domaćih proizvođača.

“Počeo sam pčelariti u 13. godini. Prvo su se roditelji počeli baviti pa smo mi nastavili“, otkrio je za Osječku televiziju Vinko iz OPG-a Đurin. 

Naveo je i da proizvode klasične baranjske vrste te da se najviše kupuju bagrem i cvjetni.

"Za one koji vole egzotične mirise i okus, tu su lipa i šumski“, s osmijehom je dodao. 

Kupac ne voli jednoličnost 

Prema riječima OPG-ovca Vinka Jurića kupca najteže je privući ako ste jednolični kao svi ostali zbog čega su oni počeli izrađivati zanimljive poklon pakete s gotovo svim pčelinjim proizvodima. "To je zainteresiralo ljude“, otkriva.

Prodaju med samo iz Baranje, a obično je to cvjetni, uljana repica, suncokret, lipa, bagrem.

"Zasad imamo dva pčelinjaka, jedan stacionarni dok drugi selimo unutar Baranje, ali planiramo proširiti“, kažu.

Da se prije med lakše prodavao, rekao je Boro iz OPG-a Deronjić koji kaže da je uvoz iz Ukrajine poremetio tržište i da se uvozi bez carine i poreza, što snižava cijenu pa su centri puni jeftinog meda. "Ljudi gledaju što je jeftinije, a ne kvalitetu pa je teško konkurirati“, zaključuje.

Proizvode sve vrste meda, matičnu mliječ, cvjetni prah, imuno med jer "samo od meda nema zarade, mora se širiti paleta proizvoda“.

Predsjednik Pčelarske udruge Baranja, Stipan Kovačić pojašnjava da uz standardne vrste svakih četiri do pet godina imaju i medljikovac koji nije cvjetni nego šumski med.

Kupujmo domaći med

Na području Osječko – baranjske županije egzistira 26.000 pčelinjih zajednica, a "zadnjih godina su se one izuzetno aktivirale“, otkrio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ, Romeo Jukić dodajući da sve proizvođače koji im se jave financijski pomažu kroz dio manifestacije, štandove, ocjenjivanje meda ili analize.

"Ljudi prepoznaju med, domaći proizvod“, navodi pročelnik naglašavajući da se treba kupovati domaće jer dobivate sigurnu kvalitetu i znate kome pomažete.

Baranjski proizvođači imaju 7.000 košnica i svaka od njih proizvede godišnje 30ak, a u dobrim godinama i do 40 kg meda.

Kupite li domaći kvalitetni med koji možda i jeste nešto skuplji, ipak ćete, kažu, profitirati jer jedna žličica ovoga tekućeg zlata vrijedi puno više od žličice uvoznog.

TOP 5 najskupljih medova na svijetu

Drugi dan baranjskog meda popraćen je i predavanjem o prodaji van kućnoga praga, mednim doručkom čime animiraju djecu, te izložbom i jednom muzejskom zbirkom gdje pokušavaju napraviti zbirku starina.

Više pogledajte u videu: