Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sajam sela
  • 21.08.2019. 15:00
  • Splitsko-dalmatinska, Sinj

Odlučno rekli ne uvoznim suvenirima, na sajmu sela u Sinju isključivo domaći proizvodi!

Djelovanjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i starih zanata borimo se protiv osrednjosti kakvoće jeftinijih uvoznih proizvoda, kaže Monika Vrgoč, organizatorica Sajma sela u Sinju.

Foto: Katja Šimac
  • 1.123
  • 378
  • 0

"Trženje jeftinijih uvoznih proizvoda i suvenira umanjuje plasman i vrednovanje domaće proizvodnje i kućne radinosti. Sve to generira osrednjošću i nije dobro za poljoprivredni ni turistički sektor, s obzirom da se gostima nerijetko plasira roba lošije kvalitete. Stoga je naš primarni cilj promicati prepoznatljivost",  istaknula je Monika Vrgoč, direktorica Turističke zajednice Grada Sinja i organizatorica 10. tradicionalnog Sajma sela u Sinju.

Ove godine predstavilo se više od 30 izlagača s naglaskom na poljoprivredne proizvođače i znalce starih vještina i zanata, s ciljem predstavljanja karakterističnih proizvodnji i seljačkih vrijednosti, kao što su: istaknuti pršutari, sirari, pčelari, proizvođači Poljičkog soparnika, likera, rakija, zatim ostalih zaljubljenika u baštinske vrijednosti koji izrađuju narodne nošnje, opanke, peke, bakre, vrtni alat, rukotvorine od drva i druge predmete.

"Već i ptice na grani znaju da gosti i kupci, posebno cijene domaće proizvode. Njihova kvaliteta je neupitna, a količine nisu komercijalne. Takva ponuda je rezultat obiteljskih poslova, koji se prenose s koljena na koljeno, a znače egzistenciju i radna mjesta svim članovima određene obitelji", naglašava Vrgoč, govoreći o važnosti ostanka i djelovanja na pragu svog zavičaja.

Agro ponuda sa sinjskog područja, važan je segment turističkog proizvoda 

Na području Sinja djeluje oko 2.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, prema dosadašnjem popisu. Oni mogu u određenoj mjeri zadovoljiti prehrambeni - gastro dio postojećih smještajnih kapaciteta, zbirno 54 (1 hotel, 1 hostel, kuće i apartmani), s nešto manje od 400 kreveta  No, to je već pitanje međusobnih interesa i dogovora, jer sinjska godspodarstva imaju dobru agro ponudu.      

Sirevi i pršuti obitelji Poljak

Tvrdi to i Vedran Marunica, profesionalni pčelar iz Hrvaca, s 90 košnica, a po jednoj dobije oko 15 kilograma meda. "Imao sam zahtjev za suradnjom od strane velikog hotela, no moje količine nisu dostatne i ne mogu ih isporučiti. Zbog toga nismo ostvarili suradnju, jer ne želim uvoziti i varati. Med mogu prodavati jedino manjim objektima koji drže do standarda i kvalitete. Za sada prodajem na kućnom pragu i problema nema, jednu teglicu meda cijenim 70 kuna. Inače, i ova godina je bila teška zbog klimatskih promjena koje utječu na pašu i pčelinje zajednice, ali sam ipak uspio dobiti med od drače, biljke koja je karakteristična upravo za dalmatinsko područje", kaže on. 

Zagora je nekoć također bila poznata po uzgoju stoke, proizvodnji sira i sušenju pršuta. Današnje brojke uzgajivača krava i svinja zasigurno su manje od onih u prošlom stoljeću, ali pomaka svakako ima, među ostalim i kod složne obitelji Poljak iz Glavica. Njihovi sirevi i pršuti mogu se ponuditi na stolovima bilo kojeg ugostiteljskog objekta manjeg kapaciteta, ali i bez toga se dobro plasiraju na splitskoj tržnici. Kravlji sir se trži za 100 kuna po kilogramu, mladi kuhani za 60 kn, a jedan kilogram pršuta košta 250,00 kuna.

Već i ptice na grani znaju da gosti i kupci, posebno cijene domaće proizvode. Njihova kvaliteta je neupitna, a količine nisu komercijalne. Takva ponuda je rezultat obiteljskih poslova, koji se prenose s koljena na koljeno, a znače egzistenciju i radna mjesta svim članovima određene obitelji, kaže Monika Vrgoč. 

Suradnju s nekim malih hotelima i luksuznim vilama ostvarila je Deana Miletić iz Klisa, jer je proizvodnim programom postigla dodanu vrijednost, iza čega se kriju sirovine više voćnih vrsta i stare, zaštićene recepture.  

"Koristimo se limunom, smokvom, mandarinom, kupinom i drugim voćem. U našem trajnom kolaču ima 6 voćnih vrsta s domaćim likerima za aromatizaciju, a džemovima dodajemo isključivo ekstra djevičansko maslinovo ulje kao masnoću. Ti proizvodi trebaju imati nešto višu cijenu. Primjerice, teglica džema je 35 kuna, a trajnog kolača 45 kuna i više, s obzirom da se radi o ručnom radu. Na taj način se suprostavljamo uvozu, koji je naravno dopušten i masovno prihvaćen, pa se nažalost tako ljudi i ponašaju. Stoga nam je nužna veća zainteresiranost i suradnja s turističkim agencijama, koje bi nas trebale uvrstiti u svoj izletnički program".

Važnost starih zanata

Slično je i sa starim zanatima iz kućne radinosti jer njihov posao ovisi o njegovanju vještina, usvojenih od predaka. To je teži i manje isplativ put u odnosu na spomenuti poljoprivredno-prehrambeni sektor, ali ljubav nema cijenu. Tako tvrde zaljubljenici u tradiciju poput Joze Bešlića, koji od drveta izrađuje rukotvorine iz prošlih vremena: drvene žlice i ostalo kuhinjsko posuđe, samar, posudu za izradu mlijeka, maslaca, spravu za starinsko pranje rublja i mnoge druge.

U kolovozu svi putevi vode u Sinj, a najtraženiji su motivi s Gospom

"Više se gleda, a malo kupuje, ali ja ovo ne radim zbog zarade, nego hobija, važno mi je raditi, a ne sjediti u kući. Najviše se kupuju žlice za kuhanje, za čiju izradu koristim javorovo drva, za jedan komad treba mi oko sat i pol vremena. Najviše ih nabavljaju domaćice, tvrdeći da drveni pribor ne uništava kuhinjsko posuđe", priča Jozo Bešlić.   

Najvažniji i najtraženiji  predmeti s motivom Velike Gospe 

S obzirom da se ovaj sajam održava u kolovozu za vrijeme Alke, kad svi putovi vode u Sinj, razumljivo je da svi žele nabaviti suvenir s likom te svehrvatske zaštitnice, tvrdi Nedjeljka Botić, koja je usavršila više vještina, a posebice su zanimljivi njezini uratci na staklu. Upravo takva Gospa plijeni pozornost.  "Za jednu posebnu kreaciju nije problem izdvojiti od 100 do 1000 kuna, ovisno o veličini, materijalu i kompleksnosti izrade", kaže kreativna Neda.

Gospa se vidi i na naslovnoj stranici kamene knjige koju je izradio za svoju praunuku Ljubiša Bilonić - Tokušin, tvrdeći da je to prva takva knjiga u Hrvatskoj. Inače voli raditi s kamenom, jer on za njega predstavlja bit Dalmacije, ugrađenoj u svakoj stopi priobalja i zaobalja.

Duboke korijene ima i izrada dote (dolazi od lat. riječi dotus, a prevodi se kao miraz), čime se bavi Marica Đipalo, koja kukičanjem obnavlja taj običaj. On podrazumijeva izradu raskošne čipke koja krasi rublje, posteljinu, prekrivače... "To je vrlo zahtjevan posao, jer osim kukičanja po shemi, valja nabaviti kvalitetno platno, odnosno materijal za posteljinu i sašiti ga po propisanim mjerama.  Izrada jedne postejjine traje oko mjesec dana, a cijene se kreću od 1.000 do 3.000 kuna" , tvrdi vrijedna Marica.  

Jedino se kreativnošću i proizvodnjom stvaraju uvjeti za ruralni razvoj  

Svi ovi vrijedni ljudi vlastitim primjerom vrednuju tradiciju, pokazujuću njezinu svrhu u današnjem vremenu. Činjenica jest da ona može biti sasvim konkretna i plodna, među ostalim i kao osnova autohtonim domaćim proizvodima s početka priče, neovisno od uvoznih interesa, koji zbog lake zarade stvaraju loše gospodarsko ozračje. Tomu se na svoj način suprostavlja TZ Sinj, promišljenom sajamskom organizacijom, uz potporu Grada Sinja, Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva gospodarstva, poduzetništa i obrta. Na ovakav način se već deset godina ističe izvornost, a odbacuje hiperproduktivnost.

Prekrasna čipka 

To dodatno potvrđuju organizirane radionice na kojima se usvajaju stare vještine, a zabavni dio također prepušten hrvatskim Kud-ovima, aktivnim čuvarima baštine. Dodatnom ugođaju i posjećenosti, još doprinose Alkari i povijesne postrojbe, čiji mimohod je scena koja uvijek nanovo oduševljava brojne posjetitelje i puk Cetinske krajine.   


Fotoprilog


Tagovi

Sajam sela Domaći proizvodi Stari zanati Agro ponuda u Zagori Sinj Sinergija agrara i turizma


Autorica

Katja Šimac

Više [+]

Više je od 20 godina u novinarstvu, a emisiju Agrosvijet snima i uređuje duže od 15. U svom izričaju promiče ekologiju, zaštitu okoliša i vrednovanje tradicije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]