• Kulture kratkih ophodnji
  • 16.06.2015. 16:20

Novitet koji budi zanimanje!

Ovdje zapravo govorimo o bagremu, topoli, vrbi i nekim drugima vrstama koje se mogu uzgajati za energetske potrebe. Poplavljena područja su idealna su za ovo, a kulture kratkih ophodnji mogu se uzgajati i na mjestima gdje su depresije, kao i na odlagalištima otpada

Foto: depositphotos.com/sauletas
  • 383
  • 41
  • 0

U organizaciji Energentskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba i tvrtke Eko-sustav, čiji je osnivač Vukovarsko-srijemska županija u Vinkovcima je održan seminar namjenjen poljoprivrednicima pod nazivom Kulture kratkih ophodnji u hrvatskoj poljoprivredi i ruralnoj ekonomiji. Kulture kratkih ophodnji u literaturi se definiraju kao intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća na tlima koja su napuštena, na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj vrijednijih šumskih vrsta.

Osnovna funkcija takvog tipa kultura je proizvodnja biomase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta, ali uz to one mogu biti i alternativna poljoprivredna kultura (na lošijim staništima) te imati funkciju diversifikacije poljoprivrednog zemljišta. Riječ je uglavnom o nasadima vrba i topola, čija se izdanačka snaga pomlađuje izdancima iz panja ili korijena. Ovi nasadi se koriste kao panjače u vrlo kratkim ciklusima i sjeku se svake druge do pete godine. Nakon sječe potjeraju novi izbojci koji će se ponovo posjeći za dvije do pet godina te će se na taj način sječi sukcesivno u šest do osam ophodnji (otuda i naziv kulture), nakon čega se kultura mora iskrčiti i zamjeniti novih sadnim materijalom.

Idealno za poplavljena područja

"Cilj seminara je informirati poljoprivrednike o mogućnostima uzgoja kulture kratkih ophodnji, pri tome važno je znati što su zapravo kulture kratkih ophodnji. No, kada kažemo da su to brzorastuće vrste, onda stvar postaje jasnija. Ovdje zapravo govorimo o bagremu, topoli, vrbi i nekim drugima vrstama koje se mogu uzgajati za energetske potrebe. U Hrvatskoj do sada ne postoje nasadi koji su izvan eksperimentalnih nasada, međutim iskustva iz Europe pokazuju da se radi o jednoj poljoprivrednoj praksi u kojoj se koriste šumske vrste. U samim početcima te metode uzgoja od osnivanja nasada slične su nekim poljoprivrednim metodama, međutim kasnije kod sječe nakon dvije do tri godine ovisno o kulturi i ovisno kako se organizira sam proizvodni lanac, potrebna je određena mehanizacija koja trenutno u Hrvatskoj nije zastupljena", pojasnila je okupljenim poljoprivrednicima Željka Fištrek iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Potencijala imamo, međutim poljoprivrednici na to više gledaju kao na šumarsku kulturu, no ona može i biti poljoprivredna proizvodnja posebno na zemljištu koje nije dovoljno kvalitetno

U okviru ovog projekta istraživači su posjetili Švedsku gdje se u kratkoj ophodnji uzgajaju vrbe. Obišli su nasade vrba i razgovarali s poljoprivrednicima koji su im iznijeli svoja iskustva, a koji svoje prozvode plasiraju manjim ili većim potrošačima, poput toplana.

"Potencijala imamo, međutim poljoprivrednici to ne vide kao poljoprivrednu proizvodnju, nego je više gledaju kao šumarsku kulturu, no ona može i biti poljoprivredna proizvodnja posebno na zemljištu koje nije dovoljno kvalitetno. Poplavljena područja su idealna su za ovo, međutim dekontaminirana su pijeskom. Kulture kratkih ophodnji mogu se uzgajati i na mjestima gdje su depresije, kao i na odlagalištima otpada", mišljenja je direktor tvrtke Eko-sustav Vladimir Smolčić.

Ekološki značajne površine postale obveza

Sukladno Uredbama Europskog Parlamenta i Vijeća (EU br. 1306/2013 i 1307/2013), u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike u novom programskom razdoblju od 2014.-2020. godine, jedan od ciljeva jest i podupiranje poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. U sklopu poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš postoje tri osnovna područja: održavanje trajnih travnjaka, raznolikost usjeva i osiguranje ekološki značajnih površina (EZP).

Ekološki značajne površine su površine koje izravno utječu na bioraznolikost, a mogu biti: obilježja krajobraza (živice i pojasevi drvenastih kultura, pojedinačna stabla, drvoredi, skupina stabala i grmlja, jezerca (lokve i bare), jarci i suhozidi), rubni pojasevi duž vodotokova, pojasevi uz šumski rub, zemljište na ugaru, površine s postrnim/naknadnim ili zelenim pokrovnim usjevima, površine s usjevima koji fiksiraju dušik i površine s kulturama kratkih ophodnji. Uspostava ekološki značajnih površina obvezna je od 1. siječnja 2015. godine za sva poljoprivredna gospodarstva koja posjeduju više od 15 ha površina pod oranicama i staklenicima/plastenicima. Navedena gospodarstva moraju osigurati najmanje 5% ekološki značajne površine od ukupne površine pod oranicama.

"Prvi trošak koji poljoprivrednik ima je krčenje zemljišta i priprema tla da se to posadi. Manji je problem ako su korovi, veći su problem šume. Drugi veliki trošak su sadnice, a treći sječa. Jedan sjekač je rentabilan za 850 hektara pa je zbog troškova bolje da se poljoprivrednici povežu", navela je Biljana Kulišić s Energetskog instituta Hrvoje Požar dodajući kako se u ispitivanju šest vukovarsko-srijemskih općina došlo do podatka kako je za sadnju kultura kratkih ophodnja na području tih općina pogodan 201 hektar poljoprivrednih površina.

Drvna biomasa prepoznata kao sirovina za namirivanje brzorastućih potreba

Drvna biomasa kao izvor energije

Po riječima pročelnika za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrije Matića, EU stvara sve veću potražnju za drvnom biomasom kao izvorom energije. "Upravo drvna biomasa iz kultura kratkih ophodnji prepoznata je kao potencijalna sirovina za namirivanje dijela rastućih potreba. Važnost uključivanja poljoprivrednika u uzgoj kultura kratkih ophodnji je prepoznata i u Programu ruralnog razvoja. Upravo zato kroz ovaj projekt nastojimo podijeliti postojeća iskustva s poljoprivrednicima kako bi se upoznali s ovim kulturama na vrijeme i procijenili mogućnosti angažmana u uzgoju kultura kratkih ophodnja, a predstavnicima lokalne zajednice kako bi procijenili mogućnosti njihovog iskorištenja u energetske svrhe na razini lokalne zajednice", pojasnio je Matić.

Obzirom da je riječ projektu koji je u samom začetku, još je rano prognozirat moguću zainteresiranost poljoprivrednika ali i lokalne zajednice za njegovom provedbom. Ipak, ne treba sumnjati kako se neće naći onih koji će i u ovakvim projektima iznaći zainteresiranost i dovoljan broj razloga da se uključe u priču o obnovljivim izvorima energije. Za nadati se je samo sa sretnim završetkom.

Foto: depositphotos.com/sauletas


Tagovi

Kulture kratkih ophodnji Bioenergija Obnovljivi Izvori Energija Sječa Lokalna Zajednica Poljoprivrednici Energetski institut Hrvoje Požar Informiranje Željka Fištrek Andrija Matić Vladimir Smolčić Biljana Kulišić Vrbe Topola Bagrem Popla


Autor

Alen Kuns

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi