Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • 4. Poljoprivredni forum Vukovar 2014.
  • 05.12.2014. 16:20

Nova hrvatska poljoprivredna politika

Predstavljajući projekt nove hrvatske poljoprivredne politike, Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku istaknuo je kako se u fokus nove poljoprivredne politike stavljaju mali i srednji OPG-i, uz naglasak na funkcionalni i održivi razvoj.

  • 1.115
  • 236
  • 0

Stanje u hrvatskoj poljoprivredi iznimno je teško, a posebice u Slavoniji te je nužno promijeniti dosadašnji odnos prema toj gospodarskoj grani i to prvenstveno kroz novu poljoprivrednu politiku.

Za nju se zalaže svih pet naših slavonskih županija, poručeno je s 4. Poljoprivrednog foruma Vukovar 2014. koji je održan u organizaciji Vukovarsko-srijemske županije, uz poruku o nužnosti osiguranja izdašnijeg financiranja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) koji su označeni kao glavni nositelji poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

Želimo, možemo i hoćemo stvoriti novu prehambenu i energetsku neovisnost!

"Voda nam je svima došla do grla. U cijeloj Hrvatskoj je teško, a ovdje kod nas posebice. Svakoga sata u Hrvatskoj propadne jedan OPG i tome treba stati na kraj. Ministarstvo ne radi dobro. Smatramo da se može puno bolje, a to i želimo jer je poljoprivreda naša prva i najznačajnija razvojna grana", poručio je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Nova hrvatska politika nužnost

Predstavljajući projekt nove hrvatske poljoprivredne politike, Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku istaknuo je kako se u fokus nove poljoprivredne politike stavljaju mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uz naglasak na njihov funkcionalni i održivi razvoj.

"Riječ je o potpuno novom zaokretu. Duh nove poljoprivredne politike ide ka održivom razvoju i rastu u kojem će proizvodnja hrane, okoliš i energija biti zaokruženi u jedinstvenu gospodarsku cjelinu. Zalažemo se za potpuno novi model financiranja poljoprivredne proizvodnje u sklopu kojega namjeravamo Hrvatsku poštansku banku reformirati i svrstati unutar poljoprivredne agro banke, a poljoprivrednim proizvođačima osigurati povoljne kredite s kamatnom stopom od 2 do 4 posto“, naveo je rekavši kako se poanta nove hrvatske poljoprivredne politke skriva u krilatici "želimo, možemo i hoćemo stvoriti novu prehambenu i energetsku neovisnost".

Neprihvatljiv zakonodavni okvir

"Izaći iz krize možemo samo s novom hrvatskom poljoprivrednom politikom. Država mora iznaći načina kako posrnule poljoprivrednike i stočare osokoliti, a onima koji će biti kandidati za EU fondove osigurati prihvatljive izvore da bi mogli konkuritati", kazao je vukovarsko-srijemski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić ustvrdivši kako je postojeći zakonodavni okvir razvoja hrvatske poljoprivrede neprihvatljiv za seljaka.

Prema njegovom mišljenju, došlo je vrijeme da hrvatski seljak osnaži svoju pregovaračku poziciju. "Naime, pokazalo se da prosvjedi ne donose očekivane rezultate, a s druge strane se seljaka ne uvažava jer nije dovoljno snažan te će se očito morati samoorganizirati i povjerenje dati onome tko ga ima snagu zastupati", poručio je Matić založivši se da poljoprivreda postane i dio strategija razvoja drugih djelatnosti. Prema njegovim riječima, ministar turizma je u stvari i ministar poljoprivrede, ako država želi domaće pehrambene proizvode plasirati u turizam. Matić se požalio i na, kako je navao, rastuću presiju na selo i seljaka.

"Možete zamisliti da Gunjanci, Rajevčani i Račinovčani koji su proljetos bili potopljeni imaju porezne obveze. One su odgođene, ali nisu izbrisane. I sada zamislite jednog takvog čovjeka koji je pod tim pritiskom da bude kandidat u tržišnoj utakmici za zemljište. Neće ići", poručio je.

Uvozimo čak i kruh

Tajnik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Vukovar Ivan Marjanović, izlažući na temu samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, naveo je kako je u posljednje tri godine u proizvodnji ratarskih kultura u Hrvatskoj prisutna stagnacija, dok se u proizvodnji voća i povrća bilježi pad od 10-ak %, kao i u proizvodnji mlijeka i u stočarstvu.

"Podaci pokazuju da je u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji situacija relativno zadovoljavajuća. Dakle, kod žitarica i oraničnih usjeva čak i nešto više proizvedemo nego što je domaća potrošnja, dok kod voća i povrća i ostalih sirovina proizvedemo oko 95 % domaćih potreba. Međutim, kada krenemo u proizvodne prerade, odnosno usporedimo proizvodnju i uvoz svježeg mesa i kruha vidimo da je samo 50 % svinjskog mesa koje se potroši na domaćem tržištu iz domaće proizvodnje. Kod govedine je nešto povoljnija situacija, ali ne puno. Uvozimo međutim čak 15 % svježeg kruha", naveo je Marjanović.

Godišnje gubimo i 50.000 radnih mjesta

Zbog nepovoljnih situacija u hrvatskom agraru, a koje se izražavaju u deficitu prehrambene bilance koja će ove godine dosegnuti 1,5 milijardu dolara, Hrvatska godišnje gubi dva do tri posto bruto društvenog proizvoda i negdje oko 50.000 radnih mjesta.

To je dugoročno neodrživa i neprihvatljiva situacija koja se može promijeniti slijedeći europska iskustva, odnosno potičući razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava da bi ona došla do razine kada mogu btii ekonomski učinkovita i održiva.

"Naša je zadaća kako preoblikovati sve politke da podupiru razvoj obiteljskih gospodarstava od današnjih tri do pet hektara veličine prema austrijskih 20 i bavarskih 80 hektara. To je ono što se nalazi ispred Hrvatske", rekao je Đuro Njavro sa Zagrebačke škole za ekonomiju i management založivši se za izgradnju nizinske pruge Rijeka-Zagreb s uređenjem plovnosti rijeke Save od Zagreba do Šamca i njezinog povezivanja s Dunavom, od čega bi, kako je ocijenio, hrvatska poljoprivreda imala nemjerljive koristi.

Zajedno snažniji i jači

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić boljitak domaće poljoprivrede vidi u udruživanju na nacionalnoj razini, po uzoru na europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača i zadruga (Copa-Cogeca) koje, kako je rekao, ima snažan utjecaj na kreiranje zajedničke europske poljoprivredne politike. "Moramo se udružiti na razini države i imati krovnu instituciju koja bi postala član Copa-Cogecea. Što se prije udružimo, prije ćemo moći sudjelovati u raspravama i krojiti svoju sudbinu što se tiče poljoprivrede u Hrvatskoj", poručio je Brlošić.

U udruživanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prednost vidi i Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život", kazao je tajnik te udruge Miroslav Kovač dodajući kako cilj politike u Hrvatskoj mora biti usmjeren prema poticanju udruživanja OPG-a, ne "da bi politika kontrolirala cijeli sustav, nego da bi OPG-ovima otvorila vrata ka prosperitetu i napretku".

Prema njegovim riječima, generator svake poljoprivredne proizvodnje u bilo kojoj državi je govedarstvo i upravo bi u Hrvatskoj od te djelatnosti trebalo započeti s oživljavanjem poljoprivrede i pratećih djelatnosti.

Svaka zemlja koja drži do sebe i svoje poljoprivrede iznimno puno daje naglaska na gospodarstvo i očuvanje obiteljskih gospodarstava koja se bave tom proizvodnjom. Ono je radno intezivno i zapošljava. Definitivno bi se u Hrvatskoj trebalo staviti prvo naglasak na govedarstvo, a onda na svinjogojstvo. Riječ je o dugom procesu, ali početi se s nečim mora, zaključio je Kovač.

Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]

Tagovi

Poljoprivredni Forum Vukovar Vukovarsko-srijemska županija OPG Udruženje Hrvatska Politika Božo Galić Matija Brlošić Andrija matić Oživljavanje Selo Govedarstvo Krunoslav Zmaić Poljoprivredni faklutet Osijek Život HPK Komora Udruga


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]