Udahnut je novi život slavonskoj reklji. Kapute koje su nekada nosili graničari, stari jahači i šokci, u svakodnevnom životu sve više srećemo i danas.
Kada kažemo reklja, uvijek kažemo da mislimo na one teške vunene kapute plave boje koje su Šokci tijekom stoljeća nosili. U posljednje vrijeme vidimo ih na Slavoncima koji im vraćaju stari sjaj i nose ih u svakodnevnom životu.
Ali u biti, ono osnovno što predstavlja reklju je šara na tim kaputima. Najraširenija šara, poznata kao zaštitni znak Slavonije, inače nekad nošena u predjelu Đakova, Gundinaca te Babine Grede je na jabučice ili trešnjice, dok je ona na srceta vrlo omiljena među mlađim generacijama, nekad nošena u selima između Vinkovaca i Cerne, a upravo takvu vidjeli smo na Benčeviću.
Na ružmarin su one iz Vinkovaca i uže okolice, a cvelferske su se, sam naziv govori, nosile u selima Cvelferije, dakle istočnom dijelu županjske Posavine. Znamo i za fusekle s pripadajućom šarom uz špenzle, kao i šokačke košulje, šešire i rajtozne, i mnogo toga što ide uz Šokadiju.
Marin Benčević iz Vinkovaca nam je na jednoj jutarnjoj kavici na Bizovačkom sajmu Agro Zemlja ukratko ispričao o toj šari, a i kaputima prvenstveno. Mi ćemo i dalje govoriti o reklji misleći na kaput. Kada se pravi original, ili na originalan način, tada se to radi mjesecima i košta nikada manje od 500 i više eura. Marin nam je ispričao i o rekljama koje su stare i do 100 godina i postižu cijenu i od 25.000,00 kuna.
U njegovim Rukotvorinama Benčević prave se i vunene, ali na moderniji način, kako bi bile pristupačne široj masi pa se one mogu nabaviti i za 500 kuna. Zašto su te stare, originalne, toliko cijenjene. Nekada su Šokci bili vezani uz rad s konjima. I svaka vuna privuče miris. Ali reklje se mogu svaki dan izračiti i neće biti neugodnog mirisa prilikom ulaska u sobu.
A suvremeni materijali bi tražili da se mirisa rješavamo pranjem. Pa sada možete zamisliti koliko bi stari Šokac morao imati reklji kada bi ih svaki dan prao. Te priče o šarama, radu koji traje jako dugo, doista su perfektne. I gotovo svaki kraj, svako selo ima nekih dodataka. A kako su uopće nastale te šare? Naš sugovornik nam je otkrio. Nekada su stanovnici ovih krajeva bili graničari. I svaka tadašnja postrojba, četa, satnija i slično imala je svoj znak.
A te postrojbe su bile uvijek vezane uz jedno selo, a veće uz jedan kraj. I to su bile tadašnje oznake jedinica. Kada su prestale potrebe za graničarima, reklja se nastavila nositi, a te šare, koje su u stvari reklje, su ostale i danas ističu selo i kraj iz kojega dolaze.
Foto: narodni.net
Povezana biljna vrsta
Sinonim: rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad | Engleski naziv: Rosemary | Latinski naziv: Rosmarinus Officinalis
Naziv ružmarin potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.... Više [+]Tagovi
Autor
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com