Međunarodni znanstveno-stručni skup u Osijeku: Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša

Dvodnevni međunarodni znanstveno-stručni skup 'Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša', započinje u ponedjeljak 7. rujna u 10 sati na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (Aula magna). 

"Uvažavajući sva ograničenja koja nam nameće još uvijek prisutna koronakriza, ustrajni smo održati naš tradicionalni znanstveno-stručni skup, stoga vas pozivamo da nas podržite u tome", stoji u najavi organizatora, dvotjednika Agroglas.

Kako podsjećaju, skup se tijekom trinaest godina profilirao u forum na kojem akademici, znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske i zemalja regije razmjenjuju saznanja i iskustva, prezentiraju rezultate recentnih istraživanja, a kroz razgovor neposrednih proizvođača, stručnjaka i znanstvenika profiliraju se smjernice novih istraživanja. Tako će ove godine biti prezentirano 68 znanstvenih i stručnih radova koji pokrivaju širok spektar tema iz svih područja poljoprivrede i proizvodnje hrane.   

"U okviru skupa ove godine u suorganizaciji i pod pokroviteljstvom Akademije poljoprivrednih znanosti i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, bit će održan i tradicionalan okrugli stol ovoga puta sa sve aktualnijom problematikom dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše. Zanimljivost 13. izdanja je i međunarodna radionica radne grupe ISTRO-a, WG – CST (Working Group - Conservation Soil Tillage), na kojoj će sudjelovati eminentni svjetski stručnjaci u konzervacijskoj obradi tla", najavljuju. 

Također, utemeljena u sjećanje na nezaboravnu glavnu urednicu Robertu Sorić, inicijatoricu i idejnu začetnicu ovog skupa, i ove će godine biti dodijeljena nagrada mladim znanstvenicima s najboljim prijavljenim znanstvenim radom kao potvrda izvrsnosti i iznimnog doprinosa agronomskoj struci.

Očekuje se kako će skup svojim prisustvom uveličati akademik Ferdo Bašić. 

Akademik Ferdo Bašić: Za Hrvatsku su karakteristične tri vrste gladi u poljoprivredi

Inače, prvi skup održan je 2008. godine s namjerom da se skrene pozornost na ulogu medija u društvu, značaj očuvanja okoliša, važnost znanosti te potrebu cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika. Tijekom dosadašnjih godina prezentirano je više od pet stotina znanstvenih i stručnih radova, od čega 60-ak plenarnih.

Sudjelovalo je više od tisuću znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Francuske, Velike Britanije te ostalih zemalja Europe i svijeta, među kojima i priznati australski znanstvenik hrvatskih korijena, prof. Zed (Zdenko) Rengel, hrvatski akademici Ferdo Bašić i Franjo Tomić, mađarski akademik György Várallay te srpski akademik Dušan Kovačević.