• Poljoprivreda
  • 25.02.2009.

Maslina je dar, mir i ljubav i kao takvu je treba poštivati

Maslinarstvo je jedna od najperspektivnijih grana poljoprivredne proizvodnje kod nas, čulo se na ovogodišnjoj »Maslini«

  • 1.329
  • 66
  • 0

»Maslina i maslinovo ulje su i hrana i lijek i kultura«, kazao je to predsjednik Stjepan Mesić, otvarajući u Splitu, kao pokrovitelj, Peti sajam maslinara »Maslina Split 2009.«. Organizator »Masline« je Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, a na ovogodišnje natjecanje stigla su 903 uzorka ulja, konzerviranih maslina i raznih proizvoda od maslina i maslinova ulja iz 14 zemalja.

Iako naše maslinarstvo nakon ulaska u EU čeka jaka konkurencija i ograničena sadnja novih stabala, čeka ga i svijetla perspektiva, smatra ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Ivan Katalinić. Štoviše, maslinarstvo je jedna od najperspektivnijih grana poljoprivredne proizvodnje kod nas, čulo se u na ovogodišnjoj »Maslini«.

»Ako se od osamostaljenja u hrvatskoj poljoprivredi išta dogodilo, onda se dogodilo maslinarstvo, pa i vinogradarstvo. Proizvodnja maslinova ulja doživjela je pravi procvat - renesansu. Kvaliteta ulja je iz godine u godinu sve bolja. Jedino što nam je preostalo jest povećati proizvodnju, a u odnosu na ostale zemlje članice EU-a imamo izvrsne komparativne prednosti, a posebno s obzirom na autohtone sorte maslina«, tvrdi Katalinić.

Iako u maslinarstvu imamo izvrsne rezultate, ostalo je još dosta prostora. Proizvodnju i potrošnju moramo najmanje udvostručiti, upozoravaju stručnjaci. Hrvatski maslinari mogu računati na struku i državnu potporu, no trebaju se što bolje povezati. Pojedincu će biti teško konkurirati. Zato se preporučuje partnerstvo s državom koja nudi niz pogodnosti za razvoj te poljoprivredne grane.
Cilj, koji je utemeljen na Vladinoj odluci i Operativnim programom podizanja maslinika, je da do ulaska u EU imamo oko osam milijuna stabala maslina, proizvodnju ulja od 10 milijuna litara i potrošnju od dvije i pol litre po glavi stanovnika.

Hvaranin Ivica Bojanić, pionir je u maslinarstvu na našem najsunčanijem otoku. On smatra da je uzgoj maslina svugdje na svijetu isti, a da se maslinarstvo razlikuje samo po vrstama maslina koje negdje bolje, a negdje lošije uspijevaju. Maslina je, kaže on, dar, mir i ljubav i kao takvu je treba poštivati. Bojanić trenutačno ima 520 stabala maslina 45 različitih vrsta i godišnje proizvode do 12 hektolitara ulja.

»Tajna je u tome da kada maslinu orezujete svako malo je morate pogledati s udaljenosti od desetak metara, da vidite što ste odrezali. Naše maslinarstvo dobro napreduje, no još uvijek smo daleko od mjesta koje bismo u Europi trebali i mogli zauzimati. Najviše griješe oni koji se pridržavaju starih načina prerade. Ako misle opstati, moraju prihvatiti nove načine. Smatram da u tome i država ima svoju ulogu. Mi ne očekujemo da država od nas otkupljuje, nego da nas bolje uputi«, naglašava Bojanić.


Maslina brojnija i od vinove loze


U Hrvatskoj, na površini od 30.000 hektara, ima oko šest milijuna stabala rodnih maslina. Podatak otkriva da je maslina najbrojnija voćka u Hrvatskoj, brojnija i od vinove loze. Površine pod maslinama kod nas zauzimaju oko dva posto ukupnih poljoprivrednih površina, no one se povećavaju jer se godišnje sadi više od 500.000 stabala maslina ili oko 2000 hektara maslinika. U Upisnik poljoprivrednih proizvođača upisano je više od 40.000 maslinara, a poticaje za proizvodnju maslina i maslinova ulja dobiva njih 15.000. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko šest milijuna litara godišnje, a ta količina se dobije od oko 40 milijuna do 50 milijuna kilograma ploda. Potrošnja maslinova ulja po stanovniku u cijeloj Hrvatskoj je jedna i pol litra godišnje, međutim ona se uglavnom odnosi na stanovnike u priobalju, gdje iznosi oko 10 litara po stanovniku godišnje. Potrošnja maslinova ulja u kontinentalnom dijelu Hrvatske je i dalje mala.


Priznanja i skupovi


Ove godine je na »Maslini« podijeljeno 350 zlatnih, 120 srebrnih i 160 brončanih medalja. Na stručnim skupovima su izlagali brojni hrvatski znanstvenici i stručnjaci iz područja maslinarstva, gnojidbe, zaštite i drugih agrotehničkih mjera. Naglasak je stavljen na sve aktualnije pitanje ekološkog uzgoja maslina i proizvodnje ekoloških i autohtonih proizvoda, te na zaštitu i priznanje geografskog podrijetla.

Irena Dragičević

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi