Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Međunarodni kongres
  • 13.10.2023. 09:00
  • Zadarska, Zadar

Koje su najproduktivnije sorte i hibridi otkrit će međunarodni kongres u Zadru

U organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds, održat će se 16. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Foto: Martina Pavlović
  • 693
  • 73
  • 0

Već 16. Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo, održat će se u Zadru od 7. do 10. studenog, u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog sjemenarskog udruženja- Euroseeds te suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucije u području poljoprivrede te resornih ministarstava. 

Na kongresu će se raspravljati o sljedećim temama: 

  • Novosti u zakonskoj regulativi iz sjemenarstva i rasadničarstva
  • Od istraživanja do inovacija u oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu
  • Od zaštite oplemenjivačkog prava do održive proizvodnje sjemena i sadnog materijala
  • Ekonomija proizvodnje sjemena i sadnog materijala

Kako ističe doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i Organizacijskog odbora kongresa, na skupu će predstavnici Ministarstva poljoprivrede prikazati donesene nove, ali i planirane propise u sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Obilježit će se i 25 godina kako je Vlada formirala nacionalno ovlašteno tijelo za provođenje svih poslova iz područja sjemenarstva sa sjedištem u Osijeku - Zavod za sjemenarstvo  i rasadničarstvo - sada HAPIH Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo.

"Sudionici će biti upoznati s mjerama resornog ministarstva tako da dionici uključeni u proizvodnju certificiranog sjemena dodatno mogu biti motivirani intervencijom "proizvodno vezana potpora za sjeme“, mjerom 4.1.1. ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju, programom potpore sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO za 2022. – 2024. i drugim mjerama", najavljuje.

Ujedno, na kongresu će biti predstavljana knjiga "Očuvanje biljnih genetskih izvora", a na skupu se prikazati znanstveni napredak oplemenjivanja bilja u stvaranju novih kultivara. 

Dodjela priznanja Zlatno sjeme 

Tradicionalno, bit će dodijeljena priznanja "Zlatno sjeme“ za najzastupljenije sorte i hibride u Hrvatskoj u pojedinim kategorijama. Kaže, naši najznačajniji znanstvenici prikazat će najnovija istraživanja s novim sortama i hibridima poljoprivrednih kultura. Bit će prezentirano 37 radova kroz plenarna izlaganja, te kroz sekcije: oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.  Prikazat će se proizvodnja sjemenskih usjeva i sadnog materijala u 2023. godini, te ukupne certificirane količine sjemena u RH. 

"Oplemenjivači i proizvođači sjemena nastoje kroz uvođenje inovativnih sustava jačati otpornost na klimatske promjene i povećavati produktivnost. Naši ratari moći će doznati koje su najproduktivnije i najkvalitetnije sorte i hibridi u proizvodnji", naglašava docent Haramija dodajući da posebno ove godine kada je merkantilna pšenica radi klimatskih neprilika bila slabije kvalitete vrlo je riskantno koristiti vlastito šturo sjeme za sjetvu na gospodarstvu, te se svakako preporuča upotreba certificiranog sjemena.

U bogatom programu predstavit će se i primjena robota u rasadničkoj proizvodnji koja može značajno povećati učinkovitost, preciznost i proizvodnost procesa uz smanjenje ljudske radne snage i troškova.

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva navodi i da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju pa do 2017. proizvodnja bila u padu odnosno te je godine zabilježena povijesno minimalna sjemenska proizvodnju na 15.643,90 ha. Otad do danas dolazi do oporavka sektora te je danas ova proizvodnja zasnovana na 22.282,00 ha, što je povećanje od 40,80 posto.

"Hrvatska ima velikog potencijala za sjemensku proizvodnju", naglašava podsječajući da smo po površinama zasijanima sjemenskom sojom treći u EU. Samodostatni smo za sjeme strnih žitarica, soje i lucerne, a kod kukuruza zadovoljavamo potrebe za sjemenom do 50 posto.

Kod biljnih vrsta gdje nemamo selekciju i organiziranu proizvodnju, uvozimo sjeme (povrće, krmno bilje...).

"Proizvedeno sjeme domaće selekcije čuvar je cijene jer je povoljnije od sjemena iz uvoza. Uvođenjem ekosheme 'Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina' povećana je potražnja za sjemenom mahunarki. No, iskustva iz 2023. ukazuju da u Hrvatskoj postoji potreba za povećanjem proizvodnje sjemena, osim soje i ostalih vrsta mahunarki", navodi dalje. 

Na Kongresu će, kroz sekciju rasadničarstvo, biti detaljno predstavljena proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala kao i vanjskotrgovinska razmjena sjemena i sadnog materijala.

Više informacija o programu kongresa i prijavi možete vidjeti ovdje

Održat će se i okrugli stol: Nove Uredbe Europske Unije o sjemenarstvu. U uvodnim izlaganjima predstavnici Ministarstva poljoprivrede prezentirat će predloženu Uredbu o biljnom reprodukcijskom materijalu te o novim genomskim tehnikama.

"Nove genomske tehnike mogu donijeti brojne i raznolike koristi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ali i nove izazove", kaže Josip Haramija pozivajući proizvođače, stručnjake i znanstvenike na sudjelovanje na Kongresu kako bi novim saznanjima obogatili doprinos snažnijoj hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.


Tagovi

Međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja Sjemenarstvo i rasadničarstvo Josip Haramija Hrvatsko agronomsko društvo


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Gori Bruxelles. Poljoprivrednici su s 1.300 traktora blokirali ceste grada, na zgradu Europskog parlamenta bacaju jaja i kamenje, pale gume, bacaju vatromet. Manje skupine pokušale su srušiti barijere podignute ispred parlamenta u blizini k... Više [+]