Pretraga tekstova
LAG Međimurski doli i bregi i Udruga Zora pozivaju Vas na predavanje Kako pokrenuti OPG i kako ostvariti poljoprivredne poticaje, koje će se održati u utorak 24.05.2016. s početkom u 18 sati.
LAG Međimurski doli i bregi i Udruga Zora pozivaju Vas na predavanje "Kako pokrenuti OPG (Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i kako ostvariti poljoprivredne poticaje" koje će se održati u utorak 24. svibnja 2016. s početkom u 18 sati u konferencijskoj dvorani MESAP-a (Ul. Josipa Marčeca 27, 40305 Nedelišće).
Istraživanje "Moje mjesto u zajednici", u sklopu istoimenog projekta koje je udruga Zora nedavno provela za područje Međimurske županije, a u sklopu kojeg su istraživali potrebe stanovnika/ca, ispostavilo se da je prioritetna potreba Poticanje zaposlenosti i gospodarstva:
Temeljem rezultata istraživanja organiziramo ovo zanimljivo predavanje koje će održati predstavnice Savjetodavne službe Ljiljana Kocen, dipl. ing. agr. i Natalija Peter-Hunjadi, dipl. ing.agr., a na kojem će biti predstavljene osnovne informacije vezane za otvaranje OPG-a i mogućnost ostvarenja izravnih potpora kao i obveze koje OPG treba pritom ispuniti.
Budući da je Međimurska županija veliki poljoprivredni potencijal, posebice za ekološku poljoprivredu, otvaranje i djelovanje OPG-a isto tako pruža i mogućnost samozapošljavanja i stvaranje radnih mjesta.
Svi sudionici će dobiti i svoj primjerak brošure "Moje mjesto u zajednici" koja objedinjuje sva mjesta i kontakte istih na kojima se građani/ke mogu javiti ukoliko imaju problem, prigovor, prijedlog i slično vezano uz zdravstvo, gospodarstvo, inspekcije, komunalnu djelatnost, socijalna pitanja i slično na području Međimurske županije, ali i nacionalno. Brošuru možete pročitati ovdje.
Projekt "Moje mjesto u zajednici" je podržan od Fondova Europskog gospodarskog prostora, Kraljevine Norveške i Međimurske županije. Ugovor je potpisan sa Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva, a projekt je odobren na natječaju "Demokratizacija i ljudska prava".
Foto: LAG Međimurski doli i bregi/Facebook
Tagovi
Predavanje LAG OPG Poticaj Samozapošljavanje
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Sasa Vrkljan
prije 9 godina
Đabe svega kad prava nemamo iz nikakvih mjera poticanja, polako sami a i ove godine poticaj nismo dobili. Vele isplata je bila drugi dio ali mi nismo dobili još ni prvi uglavnom novaca nema na računu. Ja bi bio naj sretniji da poticaj u cijelosti ukinu za uzgoj i očuvanje izvorne kokoši Hrvatice jer država s tim nema ništa oko isplate jer sad nam EU isplaćuje i to mizernih 20 kn po kokoši ne 60 kn kako se priča po medijima.Koga god pitam zašto i kad će bit isplata za rualni razvoj , za očuvanje izvornih i zaštičenih životinja nitko nezna nemamo o čem više ni raspravljati činjenice su te da nas male treba zgazit isterati a veliki ostaju u igri
Zea mays
prije 9 godina
Bježite od otvaranja OPG-a ko' vrag od tamjana. Svi će preko vas dobro živjeti a vi će te biti njihov rob i najmanje zarađivati.