• Projekt
  • 04.01.2012.

Jedi što vrijedi - ribu

Kampanja za veću konzumaciju hrane iz mora

  • 642
  • 32
  • 0

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora pokrenuli su projekt "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi" kojim se želi poboljšati prepoznatljivost proizvoda ribarstva kod domaćih potrošača i turista. Promotivnim akcijama započetim u Zagrebu stvarat će se navika njene veće potrošnje te zdrave hrane.

Svaki stanovnik Hrvatske godišnje pojede u prosvjeku tek 8,5 kilograma ribe, a organizatori kampanje, kojima se pridružilo i Ministarstvo turizma, smatraju da bi se potrošnja brzo mogla dignuti na 12 ili 13 kilograma. U proteklim desetljećima potrošnja ribe povećavana je tek za pet do sedam posto. Inače, u zemljama koje su značajno povećale potrošnju sustavne su promocije trajale deset do dvadeset godina.

Istraživanja pokazuju da se riba u nas slabije troši ne samo zato jer su neke vrste skuplje od mesa, već i zbog loše distribucije. Hrvatski građani smatraju da ponuda ribe nije zadovoljavajuća, a mogućnost kupovine ograničena je na jutarnje sate u ribarnicama. Zbog nove ponude u trgovačkim lancima snabdijevanje ribom je ipak sve bolje.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pokušava poticati interesno udruživanje ribara i osnivanje tržišta ribe, koje kod nas ne funkcionira.

Sve veći uzgoj smanjuje cijene ribe, pa je ona potrošačima dostupnija. Uzgoj riba ima veliku perspektivu u Hrvatskoj, pa naš dugoročni cilj treba biti pozicioniranje u svijetu po izvrsnoj uzgojenoj ribi, školjkama, a u budućnosti i rakovima. Za bolje populariziranje ribe izdat će se kuharice usmjerene na pripremu jeftine i ukusne ribe.

Jedan od pokretača ovog projekta i najbolji poznavatelj našeg ribarstva Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK-u, kaže da se pokrenuta kampanja treba dugoročno provoditi kako bismo se, kako kaže, "od prasice okrenuli i ribi". Nakon Zagreba sljedeća je etapa Split, a potom i drugi primorski i kontinentalni gradovi.

- Najznačajnije je provođenje kampanje u unutrašnjosti Hrvatske, gdje je potrošnja ribe najmanja. U priobalnom području i Istri godišnje se potroši 15-ak kilograma ribe po stanovniku, ali mala potrošnja u unutrašnjosti taj prosjek smanjuje na 8,5 kilograma, kaže Kučić.

Po njegovim saznanjima, naše se ribe malo troši i u hotelima. Glavni je razlog tome što nemamo pogona za doradu ribe, pa ona ne dolazi do hotelskih kuhara u filetima, a sve manje radnika u kuhinjama naprosto nema vremena za čišćenje ribe. Dorada ribe je i jedan od najvećih uzroka manje potrošnje ribe u Hrvata. Domaćice imaju sve manje vremena za čišćenje ribe.

- I europske zemlje su prije sličnih kampanja, koje su trajale desetljećima, koristile za prehranu osam do deset kilograma ribe po stanovniku. Danas se taj prosjek u zemljama EU-a popeo na 25 do 27 kilograma, a u Japanu i Islandu, čiji stanovnici najdulje žive, na 70 kilograma. Dileme nema, ili ćemo jesti ribu i živjeti duže ili ćemo se zadovoljiti sadašnjim načinom prehrane i kraćim životnim vijekom, zaključuje Kučić.

Autor: Aldo POKRAJAC


Izvori

Glas Istre


Tagovi

Projekt Ribarstvo Potrošnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi