• Demografska slika
  • 11.06.2016. 18:00

Hrvatska postaje zemlja starijih ljudi?

Odlazak stanovništva, a poglavito mladog, sve je češća pojava u Slavoniji i Baranji koja se suočava s drastičnim smanjenjem broja mladog stanovništva, pritiskom na mirovinski fond, velikim povećanjem starog stanovništva, propadanjem ruralnih prostora i proizvođača.

  • 1.226
  • 186
  • 0

Imajući u vidu da odlazak stanovništva, a poglavito mladog, predstavlja sociološki, psihološki, ekonomski, znanstveni i demografski problem na području Slavonije i Baranje, ali i same Republike Hrvatske čija prosječna dob stanovništva premašuje 40 godina, zastupnica u Europskom parlamentu, Ruža Tomašić, sazvala je u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije okrugli stol na temu: Demografski aspekti iseljavanja iz Slavonije i Baranje.

Na njemu su sudjelovali magistar edukacije, geografije i povijesti, Mislav Matašić na temu: "Demografski procesi kao čimbenik zaostajanja Slavonije i Baranje", profesor pedagogije Filozofskog fakulteta u Osijeku, Zlatko Miliša s temom: "Odlazak mladih (obitelji) kao posljedica izigrane generacije i strategije dužničkog ropstva", te na temu: "Utjecaj loših politika na iseljavanje i osiromašivanje sela", tajnik Udruge OPG-a Život, mr.sc. Miroslav Kovač.

Fast food odnosi - bolest suvremenog društva

Parafrazirajući profesora Milišu, društvo bez obitelji je nepostojeće društvo, brak gotovo da je otišao u ropotarnicu povijesti, dok su, paralelno s time, moderne veze i obitelji fast food odnosi - gdje jedni za druge gotovo ne pronalaze kvalitetno vrijeme. Pitam se, kako spasiti emigraciju iz Slavonije i Baranje kada se ne trudimo spasiti ni ono što imamo pred sobom? Kako spasiti svoje mještane kada pretežito vodimo brigu samo o sebi? Jesmo li naučili slušati? Ili slušamo s namjerom da nešto kažemo bez da smo stvarno čuli što je rečeno? Kako ćemo utjecati na ishod kada ne vidimo i ne razumijemo problem?

Jeste li znali da osiromašeni Osijek plaća 95% kazni za bicikliste u Hrvatskoj, pitao se Miliša. Kako tome stati na kraj? Jesmo li mi uistinu toliko loši vozači ili nas pak žele još više osiromašiti?

Problematika starog stanovništva, drastičnog smanjenja mladog i pritiska na mirovinski fond

Kroz temu Demografski aspekti iseljavanja iz Slavonije i Baranje, doznali smo kako, ako govorimo o BDP-u po stanovniku, četiri posljednja mjesta drže sve županije iz istočne Hrvatske.

Isto tako, ako pogledamo na ordinalnu skalu nezaposlenosti, zapazit ćemo opet županije iz istočne Hrvatske, a poglavito Virovitičko-podravsku koju čini gotovo 36% nezaposlenih, što je rekord u Republici Hrvatskoj. U skladu navedenog, nije iznenađujuć podatak koji kazuje kako istočna Hrvatska bilježi 50% demografskih gubitaka u Domovinskom ratu.

"Prisjetimo se. Tijekom cijelog razdoblja 1960-tih godina Istočna Hrvatska imala je veći porast stanovništva od hrvatskog prosjeka. Međutim, promjenom politike šezdesetih godina došlo je do procesa decentralizacije što je rezultiralo iseljavanjem mladih", kazao je Matašić napomenuvši da se u ovome trenutku stanovništvo suočava s tri velika problema. Drastičnim smanjenjem mladog stanovništva, pritiskom na mirovinski fond te utrostručenjem velikog broja žena starijih od 75 godina,odnosno povećanjem starog stanovništva u ukupnom stanovništvu.

Utjecaj loših poljoprivrednih politika na ruralni prostor

Tajnik Udruge Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život", Miroslav Kovač govoreći o utjecaju loših poljoprivrednih politika na iseljavanje i osiromašivanje sela naglasio je da budućnost ovisi o nama koji živimo u ovim prostorima. Ukazao je na loše, a trenutno stanje koje nas sve više i više vuče u vrtlog te ga nazvao socijalnom, demografskom i gospodarskom katastrofom.

"Slavonija će živjeti onda kada vrati ono što je imala prije stotinu godina. To je vrijednost infrastrukture koja Slavoniji život znači. To su željezničke stanice. To su vrijednosti starih knjiga. Starih ljudi. U Hrvatsku se danas uvozi preko 50% hrane. Samo na kruh i mlijeko, jedno selo od 1.000 ljudi mjesečno potroši oko 12.000,00 eura, odnosno godišnje 120.000,00", zabrinuto je elaborirao Kovač. "Pitam se, zašto ne kupujemo od svog čovjeka? Zašto ne radimo na očuvanju domaćih proizvođača i proizvoda? Zašto jedemo tuđe, kad imamo i možemo jesti svoje?

Ako na jednoj ruci imamo pet prstiju, a izgubimo jedan ili pola prsta, nastat će problem i manjak funkcionalnosti, a mi smo, u razdoblju od posljednjih 15 godina, uzimajući u obzir ovakav primjer, izgubili većinu prsti, odnosno proizvođača mlijeka", kazao je Kovač.

Hoće li proizvodnja mlijeka nestati sa sela?

Sukladno navedenom, a povezujući činjenicu iz HGK, proizvodnja mlijeka gotovo i nestaje sa sela. Nije li zastrašujući podatak kako nekadašnja cijena mlijeka od 4 kn/l danas oscilira između 2,30 kn/l - 2,60kn/l?

Povežimo čovjeka sa selom!

"Povežimo čovjeka sa zemljom. Zemlju povežimo s pašnjacima. Sjetimo se. Slavonija je nekoć davno imala pašnjake. Bila je bogata. Pašnjaci su bili povezani sa selom. Selo s ljudima. Ljudi s farmom. Kad se sve to opet dogodi, mi možemo pričati o selu. O sinergiji. O zajedništvu", za kraj je poručio mr.sc. Miroslav Kovač.

Snaga je u većini!

Predsjednica Hrvatske konzervativne stranke, Ruža Tomašić izjavila je da se preko Hrvatske mreže za ruralni razvoj i LAG-ova može i treba pomoći mladima kako bi ostali u Slavoniji i Baranji. Na taj način, mladi mogu povlačiti novac iz EU fondova. "Nedjelovanje i nerazumijevanje, jednako predstavlja veliku prijetnju poglavito u zapuštenim i zaboravljenim ruralnim sredinama. Oni koji su se udružili i obuhvatili dovoljno veliko područje mogu ostvariti prije svega gospodarski rast. Dok mi ne shvatimo da je snaga u većini, dok se ne udružimo, politika će s nama raditi ono što želi, a mi ćemo kukati i bit će nam onako kako nam je sada", poručila je Ruža Tomašić.

Trbuhom za kruhom u Njemačku

Da većina mladih jedva spaja kraj s krajem, suznih je očiju na okruglom stolu rekao i mladi, a nesretni Mislav Kontić koji je zbog nemogućnosti zapošljavanja primoran otići u Njemačku. "Takva je situacija da 99% ljudi koji žive u Hrvatskoj jedva spajaju kraj s krajem. Ne želim biti u državi u kojoj političari ne žele poslušati glas malog čovjeka. Ne želim biti u državi u kojoj novinari prate samo određene osobe. Kada se to promijeni, možda ću se i ja vratiti", rekao je.

Ako Hrvatska izgubi radnike, tko nam ostaje?

Ostvaruje li se procjena Europske komisije koja kazuje da će u prvih sedam godina članstva u EU Hrvatsku napustiti između 166 i 217 tisuća radnika?

Hoćemo li postati zemlja starih ljudi?

"Mi već jesmo jedna od najstarijih zemalja u svijetu, a prema Europskoj komisiji, 2030.godine ćemo imati milijun stanovnika starijih od 65 godina. Postat ćemo zemlja starijih ljudi, a država neće imati snage da pokriva socijalne potrebe istih", kazala je Ruža Tomašić.

Mladima je potrebito osigurati radno mjesto

Kada govorimo o empatiji prema najvažnijoj gospodarskoj djelatnosti Slavonije i Baranje, poljoprivredi, Osječko-baranjski župan, Vladimir Šišljagić izjavio je kako je svjestan stanja u hrvatskom gospodarstvu koje je, na žalost, sve više u kolapsu. "Godinama imamo problem s produktivnošću, radnim mjestima, velikim brojem nezaposlenih, niskim standardom. Sve su to uzroci zbog kojih mladi odlaze. Mladim obiteljima potrebito je osigurati radno mjesto i solidnu plaću", kazao je Šišljagić.

O teškom stanju u poljoprivredi i Davor Romić

Uzimajući u obzir teško stanje u Hrvatskoj poljoprivredi i ovotjedni Međunarodno znanstveni stručni skup u Vukovaru na kojem je pored niza stručnjaka i znanstvenika o teškom stanju prozborio i ministar poljoprivrede Davor Romić koji je suočen teškom situacijom koja hara hrvatskom poljoprivredom, izjavio sljedeće: "Ruralni prostor propada. Ljudi iz ruralnog prostora odlaze, što nije trenutak samo današnjeg dana, nego je to trenutak koji se događa od onoga dana kada smo stvorili Republiku Hrvatsku. Korak po korak, dan po dan, sve ide prema nečemu što nismo projektirali".

Ministar Romić poziva na ujedinjenje

"Spremni smo za utakmicu s Europskom Unijom. Imamo svoju znanost, imamo svoju struku, imamo svoje resurse. Pa što nam onda fali?! Fali nam jedna organizacija. Fali nam povezanost. Imamo malo previše onog hrvatskog jala. Stalno tražimo nešto drugo i stalno opterećujemo ili optužujemo nekog drugog. Ne trebamo opterećivati i optuživati nikoga. Mi jedino trebamo napraviti ujedinjenje u jednom zajedničkom cilju. Cilju da radimo i gradimo budućnost", kazao je ministar poljoprivrede Davor Romić.


Fotoprilog


Tagovi

Okrugli stol Demografski problemi Demografski aspekti iseljavanja iz Slavonije i Baranje Mislav Matašić Zlatko Miliša Ruuža Tomašić Miroslav Kovač Staro stanovništvo Mirovinski fond Vladimir Šišljagić Istočna Hrvatska Proizvodnja mlijeka Minis


Autorica

Roberta Kljenak

Roberta Kljenak

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi