• Kongres
  • 12.09.2018. 16:30

Hrvatska ima više od 750.000 hektara neiskorištenog zemljišta!

Zakonodavstvo i njegova primjena je još uvijek sporo. Zaostajemo u korištenju resursa te tako danas imamo više od 750.000 hektara neiskorištenog zemljišta. I to je veliki problem, upozorila je prof.dr.sc. Romić u Vukovaru gdje se održava 13. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva.

Foto: Bigstockphoto/Ruud Morijin
  • 1.174
  • 165
  • 0

“Potencijal tla i zemljišnih resursa: ključne uloge znanosti i učinkovitih politika” tema je 13. Kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva koji se do 14. rujna održava u Vukovaru uz sudjelovanje 80 znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske, Austrije, Australije, Norveške, Italije i Srbije.

Pozdravljajući sudionike kongresa, predsjednica prof.dr.sc. Marija Romić, Hrvatskog tloznanstvenog društva kazala je kako skup ima za cilj popularizirati i raširiti znanstvene spoznaje u području raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i njegovim gospodarenjem, te zaštite tla. Posebna tema skupa su inovacije i napredne tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji u smislu poboljšanja odnosno boljeg gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj.

Romić: Najvažnija instititucionalna povezanost

"Dakako da nepretka u gospodarenju i očuvanju poljoprivrednog zemljišta ima, ali pitam jesmo li mi time zadovoljni. Nismo zadovoljni dinamikom kojom se kreće u rješavanje pitanja gospodarenja tlom i zaštite zemljišta. Međutim, nije to samo problem Republike Hrvatske, već i cijele EU jer ne postoji jedinstvena direktiva već je ta problematika ostavljena u nadležnosti nacionalnim zakonodavstvima. Kod nas je taj problem raspršen između više institucija. Znači nema krovne institucije koja se time bavi već je ta problematika u domeni i poljoprivrede i gospodarstva i zaštite okoliša i tu ima puno prostora za poboljšanje“, pojasnila je Romić.

Prema njezinim riječima, u području upravljanja poljoprivrednim zemljištem najvažnija  je institucionalna povezanost jer zaštita tla, kako je navela, pripada i okolišu i gospodarstvu, različitim djelatnostima koje međutim nisu međusobno povezane i nema koordinirane i osmišljene akcije koja bi rezultirala cjelovitim i jedinstvenim rješenjem. "Zakonodavstvo i njegova primjena je još uvijek sporo. Zaostajemo u korištenju resursa te tako danas imamo više od 750.000 hektara neiskorištenog zemljišta. I to je veliki problem“, upozorila je.

Sudionici skupa ocjenili su kako se Hrvatska apsolutno prilagođava EU zakonodavstvu ali je dinamika te prilagodbe spora. Tako je od pravilnika koji se vežu na novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu tek jedan prihvaćen, a postoji ukupno 18 dokumenata koje treba prihvatiti, upozoreno je.

Prema mišljenju doc.dr.sc. Brigite Popović s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (nekadašnji Poljoprivredni fakultet) sve počinje i završava u tlu. "Ono što  smo pri tome zaboravili je da imamo vrlo kvalitetna tla, kao što je slučaj u Vukovarsko-srijemskoj  i Osječko-baranjskoj županiji. S obzirom da su ta tla vrlo kvalitetna zaboravljamo ih tretirati kako bi trebali pa smo uslijed te neadekvatne brige doveli do degradacije tala i  to primarno do degradacije organske tvari u tlu koja se drastično smanjuje“, kazala je Popović dodajući da poljoprivredna struka očekuje da se donesu što prije pravilnici koji prate primjenu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Popović: Imamo kvalitetna tla

Kada se govori o ugrožavanju tla, dodala je, uglavnom se priča o uporabi prevelikih količina pesticida. Hrvatska se međutim s tim problemom dobro izborila, drži ta znanstvenica koja smatra kako je hrvatskoj poljoprivredi trenutačno najveći problem Nitratna direktiva i nitrati "tako da imamo dosta opasnih i ranjivih zona po Hrvatskoj i tu trebamo obratiti pozornost da tlo ne opterećujemo previše s nitratima“.

"Poljoprivrednici se uglavnom drže Direktive, a najveći problemi su kod velikih proizvođača organskog gnojiva dakle onih koji imaju ogromne farme, a nemaju dostatne količine hektara pa izvoze  na ono što imaju. Problem je i transport organskog gnojiva. Inače, kvaliteta tla u Slavoniji je odlična. U sklopu IPA projekta koji je proveden prije nekoliko godina radili smo analizu tla u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji na teške metale i naša tla su neopterećena teškim metalima. Još uvijek su to tla koja su bogata fosforom i kalijem i taj IPA projekt je dobio svoj nastavak i provodi se na na našem fakultetu zajedno s kolegama s Poljoprivrednog instituta u Novom Sadu i sada smo naglasak stavili na dušik odnosno na nitrate i uskoro ćemo imati rezultate s kojima ćemo moći izaći u javnost“, navela je Brigita Popović.

U sklopu kongresa  koji nudi niz mogućnosti za predstavljanje i razmjenu ideja i iskustava u tloznanstvu i gospodarenju zemljištem koje tloznanstvena zajednica može ponuditi obrazovnim institucijama, gospodarstvu i zakonodavcima, održat će se i okrugli stol na temu  “Korištenje zemljišnih resursa u službi razvoja gospodarstva i održivosti života u ruralnim područjima Hrvatske” te panel diskusija pod nazivom "Značaj otvorenog dijaloga s dionicima u podizanju svijesti o degradaciji zemljišta, najboljim praksama i stvaranju novih kapaciteta međunarodne sveučilišne suradnje u sklopu  ERASMUS + projekta "International University Cooperation on Land Protection in European-Asiatic  Countries".


Tagovi

Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva Vukovar Tlo Poljoprivredno zemljište


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inače, popis 2021. kod nas na Dilju ide #beee laganini.