Hrvati na uskrsnoj trpezi žele domaće proizvode, ali kupnja ovisi o cijeni i dostupnosti

Premda su inflacija i rast cijena hrane smanjili kupovnu moć građana, većina Hrvata na uskrsnoj trpezi želi tradicionalne domaće proizvode. Hoće li ih i kupiti, ovisit će o cijeni i drugim obilježjima tih proizvoda te njihovoj dostupnosti, zaključak je stručnjaka za ekonomiju, poljoprivredu i proizvodnju hrane na završnoj konferenciji projekta AgriFoodBoost. 

Riječ je, objašnjavaju, o projektu koji eksperimentalnom ekonomijom želi unaprijediti domaću poljoprivredu, proizvodnju hrane te zaštitu okoliša, a u sklopu kojega je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu utemeljen Centar za eksperimentalnu ekonomiju. 

Kako su Sandra Voća s Odsjeka za poljoprivredno inženjerstvo i Zavoda za održive tehnologije i obnovljive izvore energije Agronomskog fakulteta i Ružica Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek istaknule, primjena takve ekonomije može doprinijeti povećanju konkurentnosti domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ona otkriva ne samo preferencije potrošača, nego i način na koji oni donose svoje odluke o kupnji  

"Iako u Hrvatskoj nemamo trend povećanja broja stanovnika, postoji potreba za većom i učinkovitijom poljoprivrednom proizvodnjom. Uz to sve je veća zabrinutost građana zbog klimatskih promjena, traži se očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša te briga o zajednici", naglasila je Marija Cerjak, profesorica na Agronomskom fakultetu i voditeljica projekta AgriFoodBoost.

U takvim uvjetima, dodala je, poslovno odlučivanje u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji postaje sve složenije. Na konferenciji se čulo i da su tijekom projekta hrvatski znanstvenici usavršavali svoja znanja iz eksperimentalne ekonomije te s njima upoznavali tvrtke, OPG-ove, državnu, javnu i lokalnu upravu. Rađena su i znanstvena istraživanja s potrošačima jaja, mrkve, jabuka, mlijeka, meda i piva.

Kod kupnje jaja bitan je način uzgoja nesilica 

Tako je istraživanje vezano uz spremnost potrošača za kupnju jaja obogaćenih omega-3 masnim keselinama, otkrilo da na odabir i voljnost za kupnju utječu cijena i način uzgoja nesilica. S nutricionističkim koristima potrošači nisu dovoljno upoznati i one im nisu toliko važne.

"Potrošači jabuka za ekološku su spremni platiti više, ali opet manje od sadašnje tržišne cijene. Kod izbora pakiranja proizvoda potrošači daju prednost biorazgradivom materijalu, a ne vrsti pakiranja ”, naveo je je Josip Juračak, izvanredni profesor na Agronomskom fakultetu. 

Na konferenciji su sudjelovali i Andreas Drichoutis, profesor na Poljoprivrednom sveučilištu u Ateni, Jens Rommel, profesor na Švedskom sveučilištu agronomskih znanosti u Uppsali kao i Mladen Fruk, ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede. Uz navedene grčke i švedske znanstvene institutcije, na projektu je sudjelovalo i Sveučilište u Bologni.