Horizon projekti nisu “nepobjediva čudovišta” već prilika za istraživače i poduzetnike

Danas je, u četvrtak 5. prosinca 2024. na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održan ‘Horizons of innovation’ forum na kojem su predstavljeni brojni projekti i studije slučaja programa Horizon Europe. 

“Inovacije su u središtu onog što mi radimo”, istakao je u pozdravnom obraćanju okupljenima dekan izv.prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić iskazavši zadovoljstvo da je upravo njegov fakultet domaćinom ovakvog okupljanja. Na njega se nadovezao prof.dr.sc. Krunoslav Karalić, čelnik HAPIH-a, jednog od organizatora događaja, dodavši da “današnji izazovi traže širi, multidisciplinaran pristup”, govoreći o potrebi ulaganja u istraživačke projekte kao i značaju ostvarivanja stvarne dobrobiti našem gospodarstvu, društvu i okolišu.

Forum je otvorila prof.dr.sc. Sonja Vila prorektorica Sveučilišta J.J. Strossmayera istakavši kako su edukacija, istraživački rad i podrška zajednici uvijek u fokusu njihova djelovanja.

Sveučilište J.J. Strossmayera iz Osijeka broji 16.000 studenata i 2.000 zaposlenih

Projektne perspektive iz prve ruke 

“Ovi projekti nisu nepobjediva čudovišta”, ohrabrio je okupljene izv.prof.dr.sc. Boris Antić iz Novog Sada djeleći iskustva iz prve ruke, u želji motiviranja okupljenih istraživača i poduzetnika da aktivno rade na realizaciji vlasitih ideja neovisno o području njihova istraživanja. 

Održao je profesor Antić dinamično interaktivno uvodno predavanje o vlastitoj percepciji Horizon projekata, kako na profesionalnoj tako i na osobnoj razini.

'Horizons of innovation' forum okupio je više od 150 sudionika iz 23 zemlje

On se zajedno sa suradnicima, ponajviše zbog manjka sredstava za istraživanja na nacionalnoj razini u Srbiji prije više od 20 godina okrenuo prema EU izvorima financiranja. “Isprva nije bilo lako razumjeti sve te složene zahtjeve. Istraživači imaju nekakav svoj svijet, a mi smo tada počeli otvarati neki drugi. Prvo smo učili, pa pokušavali i padali, da bi s vremenom svladali potrebne vještine, kreirali tim i naučili kako uspješno aplicirati” iskreno je podjelio priču o samim početcima novosadskog instituta Biosense, koji danas broji 350 zaposlenih.

Ali on je 2015. godine napustio institut i otišao u drugom smjeru, tražeći prostor realizacije vlastitih ambicija. “Želio sam raditi projekte najviše razine, projekte koji će činiti razliku”, istakao je profesor Antić, inače diplomirani inženjer elektrotehnike.

“Na zapadu se sve vrti oko vlasništva, posjedujemo znanje, doktorate, poslove, brak, nekretnine, ali će mudri ljudi na istoku reći da je jedino stvarno imamo - jest ono što dijelimo”, filozofski je zaključio i potencirao kako se znanstvenik nikada ne smije zadovoljiti postojećim stanjem.

“Znanje koje danas imate više neće vrijediti za pet godina, toliko se brzo svijet i spoznaje mijenjaju. Zato ga je nužno nadograđivati, osvježavati kontinuirano” rekao je ovaj autor brojnih istraživanja i projekata. 

Primjeri projekata

Praktične smjernice sudionicima za kreiranje projektnih prijedloga dao je prof.dr.sc. Stjepan Bogdan s  Fakulteta elektrotehnike i računarsta iz Zagreba te potom i moderirao panel o primjerima Horizon projekata na kojem su sudjelovali dr.sc. Nataša Veličković sa Sveučilišta u Beogradu, prof.dr.sc. Goran Martinović sa osječkog Sveučilišta J.J. Strossmayera, dr.sc. Michael Heidereich Sveučilišta iz Beča i izv.prof.dr.sc. Đurđa Kerkez sa Sveučilišta iz Novog Sada.

Kroz kratke sesije i prigodni panel sudionici su imali priliku iz prve ruke saznati kako pripremiti projektne prijave i uspješno se prijaviti za financiranje - sve kroz primjere uspješnih projekata financiranih kroz program za istraživanje i inovacije Horizon Europe.

Skupu se putem video veze obratila i znanstvenica Stefania Tampach iz Europske agencije za sigurnosti hrane (EFSA) govoreći o značaju programa Horizon Europe za buduće procjene rizika, kada je sigurnost hrane u pitanju. 

Radionice i umrežavanje

Održane su i radionice u sklopu projekta Danube DNA – Dunavska mreža za digitalnu transformaciju aktivnih centara za obuku i prijenos znanja malih i srednjih poduzeća, a upriličena je i izložba inovacija kao i takozvani B2B susreti. Bila je to prilika za umrežavanje i potencijalno formiranje budućih projektnih konzorcija.

Martin Belavić i Marko Hrženjak iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srce) održali su radionicu „Snaga superračunala za MSP-ove u agrikulturi i bioinformatici“, a u okviru iste prezentirano je računarstvo visokih performansi (HPC), te različite usluge naglaskom na mogućnosti u području agrikulture i bioinformatike. 

Prezentirane su i usluge Srca u sklopu projekta Europski digitalni inovacijski centar „CROatian Industry and Society BOosting” (EDIH CROBOHUB++) za mala i srednja poduzeća, a predstavljena je i platforma Galaxy za istraživanja biologije, evolucije, ekologije i medicine, s posebnim naglaskom na područje bioinformatike.

Skup je okupio značajan broj sudionika, a hoće li rezultirati konkretnim projektima, ostaje za vidjeti.