Gdje je Hrvatska kada je u pitanju digitalna poljoprivreda?

"Pitanje prenošenja znanja, korištenje modernih tehnologija i inovacije predstavljaju važan horizontalni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike. Stoga su ciljevi digitalizacije prepoznati i u prijedlogu Strategije poljoprivrede do 2030. godine", poručila je jučer ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvarajući konferenciju "Digitalna poljoprivreda" na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na kojoj su, u hibridnom obliku (uživo i online), sudjelovali slovenski zastupnik u EU parlamentu Franc Bogovič, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, dekan Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Ivica Kisić, predstavnici Veleposlanstava Češke, Italije i Austrije, studeni, domaće i strane tvrtke te konzultanati.

"U samoj provedbi predviđeno je jačanje veza sa znanstvenim institucijama, razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava, digitalizacija protoka informacija te poticanje inovacijskih partnerstava", pojasnila je ministrica.

Natječaj za robotizaciju mliječnih farmi do kraja godine

Prema njezinim riječima, Ministarstvo poljoprivrede predano radi na digitalnoj transformaciji kroz modernizaciju informacijskih sustava i stvaranje novih digitalnih alata. Provode Registar poljoprivrednih subjekata (RPS), uveli su elektroničku poljoprivrednu iskaznicu (ePI), za digitalne javne usluge uspostavili portal ePoljoprivreda, kao univerzalni integracijski konektor kroz koji trgovački lanci automatski obavještavaju o pošiljkama hrane životinjskog porijekla, a posljednja u nizu je i aplikacija eSavjetnik koja isporučuje poljoprivrednicima vijesti i savjete iz svih područja poljoprivredne proizvodnje. "Cilj je jasnija, brža i efikasnija komunikacija te administrativno rasterećenje", naglasila je.

Kako se čulo, posebna važnost dana je digitalizaciji u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji predviđa ulaganje 77 milijuna kuna u uspostavu digitalnih javnih uluga, poticanje pametne poljoprivrede te sustav sljedivosti.

U sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je putem operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" otvoreno pet natječaja u sklopu kojih je u 371 odobreni projekt uloženo ukupno 72 milijuna kuna putem čega je realizirana oprema za preciznu poljoprivredu. To su GPS antene, bazne stanice hardware&software, oprema i programska rješenja za prikupljanje podataka za sjetvu, gnojidbu, zaštitu bilja, GIS tehnologije te sustavi za automatsko upravljanje opremom. Do kraja godine u planu je otvaranje natječaja za robotizaciju mliječnih farmi.

Državni tajnik Zdravko Tušek održao je predavanje na temu provedenih i planiranih inovacija u hrvatskoj poljoprivredi, kao što je veliki međunarodni projekt Obzor, istaknuvši uvođenje e-savjetnika, te Helpdeska za korisnike. Od 2023. do 2027. iz budućeg Strateškog plana ZPP-a za pametne inovacije u sektoru poljoprivrede namijenjeno je 160 milijuna eura, kazao je Tušek. 

Pokrivenost ruralnih područja širokopojasnim Internetom do 2025.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir je rekla kako se prema podacima koje je Europska komisija (Ek) dostavila u preporukama za Nacionalni strateški plan, kad je riječ o digitalizaciji, Hrvatska nalazi na 20. mjestu među državama članicama EU-a prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2020. U digitalnom su području povezivost i digitalne javne usluge dva područja s najslabijim rezultatima. Digitalizacija poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj je ograničena, a pružila bi mogućnosti za poboljšanje gospodarske održivosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede.

Ona je ukazala na potrebu premošćivanju digitalnog jaza između ruralnih i urbanih područja. "Sve dok se morate penjati na stablo da bi uhvatili signal ili visiti s prozora kuće, to neće nekoga zadržati ili privući u ruralna područja", upozorava Petir.

Iako pristup kućanstava brzom internetuopćenito nije široko rasprostranjen u Hrvatskoj, stanje u ruralnim područjima, upozorava EK, još je gore: u 2019. godini, 34,5 posto ruralnih kućanstava u RH imalo je pristup brzom širokopojasnom internetu.

Kako se čulo, širenjem e-trgovine u ruralnim područjima, podupire se promicanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih poljoprivrednih proizvoda te se može pridonijeti povećanju prihoda poljoprivrednika. Pozitivan primjer je Međimurski štacun i Pun ceker iz Sisačko-moslavačke županije. No, kratki lanci opskrbe hranom "padaju" na kompliciranoj javnoj nabavi i nedostatnim količinama proizvoda čemu svakako kumuje i nevoljkost naših proizvođača da se udružuju, ali i složene procedure za osnivanje proizvođačkih organizacija.

"Europska sredstva iz različitih fondova te nacionalna i privatna sredstva trebalo bi zajednički iskoristiti za ulaganje u infrastrukturu, tehnologiju i ljude. Tim će se ulaganjima pridonijeti postizanju cilja 100 postotne brze širokopojasne pokrivenosti u ruralnim područjima do 2025.", ističe Petir.

Digitalizirano između pet i 10 posto domaće poljoprivrede

Hrvoje Radić iz tvrtke Agrivi, koja ima poslovna rješenja u više od 100 zemalja, kazao je da se teško razvijala digitalizirana hrvatska poljoprivreda, koja je na pet do 10 posto, dok je ona u EU između 15 do 20 posto, a u SAD-u do 30 posto, jer su prvi krenuli u digitalizaciju poljoprivrede. Dodao je da će u sljedećih pet godina, više od 50.000 poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj od njih ukupno 178.747, doživjeti smjenu generacije, što otvara vrata zadržavanju mladih ljudi na selu i privlačenje nekih novih.

Radić je istaknuo višestruke koristi od digitalne poljoprivrede, koja povećava profitnu maržu poljoprivrednika, jer im štedi gnojivo, zaštitna sredstva i vodu u procesu proizvodnje hrane. "Primjerice, oni koji su implementirali pametna rješenja Agrivija, imaju 30 posto veće prinose te promjene u lancu nabave, jer se miču nepotrebni sudionici, a krenuo je, između ostalog, investicijski boom u agrotech kompanije", opisao je. Naime, njihovi agronomi su razvili algoritam koji štedi novce, jer u poljoprivrednoj proizvodnji upozorava nekoliko dana ranije na štetnike u polju, zbog kojih su u EU 25 do 30 posto manji prinosi zbog zakašnjelih tretiranja usjeva.

Konzultantica Zvjezdana Blažić je kazala da digitalna poljoprivreda mora biti u cilju povećanja produktivnosti rada u hrvatskoj poljoprivredi, koja je na 30,5 posto prosječne produktivnosti poljoprivrede u drugim EU zemljama. Dakle, moderna poljoprivreda koja koristi robotiku, umjetnu inteligenciju i 5G mreže za koje postoji mogućnost edukacije za korisnike, mora biti naš cilj.

S druge strane, imamo preko 60 posto poljoprivrednih gospodarstva, čiji su nositelji stariji od 60 godina, a samo pet posto mladih poljoprivrednika, koji su mlađi od 30 godina. Uz to, čak za njih 90 posto nedostaje kvalitetno poljoprivredno znanje.

Zeleni krug za domaće voće i povrće u Zagrebu

Predstavnik Austrije je kazao da savezno Ministarstvo poljoprivrede potiče tzv. inovacijske farme te digitalnu tehnologiju na tri lokacije i 10-ak pokusnih farmi, a radi se o 1,9 milijuna eura u tri godine te još dva milijuna eura za digitalnu ofanzivu. Bogovič je poručio da nije dobro kopirati tuđa iskustva u poljoprivredi, pa bila ona i digitalna, već da se trebaju tražiti vlastita rješenja.   

Pročelnik gradskog Ureda za poljoprivredu Grada Zagreba Emil Tuk, najavio je, između ostalog, nakon oznake kvalitete Plavi ceker, koja će uskoro dobiti i svoju trgovinu na tržnici Dolac, pokretanje projekta Zeleni krug, koji ima za cilj lakši pristup domaćeg voća i povrća na golemo tržište Zagreba.

Izv. prof. dr.sc. Ivan Plaščak s Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka, predstavio je rezultate projekta pod nazivom 'Edukacijsko-istraživački poligon za preciznu poljoprivredu: case study',  koji je trajao godinu i pol dana, a uključivao je velika terenska istraživanja s dronom i obradu mase podataka sa 150 ha kukuruza u Dardi, polja soje i suncokreta u Bilju, pšenice u Koški, maslina u Šibeniku do mandarina u Dolini Neretve.

Student Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Lovro Ivančić, upozorio je na studentskom panelu da ARKOD, koji je uveden još 2009. godine, teško koriste stariji poljoprivrednici, jer u anketi njih 42,3 posto, traži od Ministarstva da uvede dodatnu edukaciju za korisnike ARKOD-a, kojih je mjesečno 78,8 posto.

Kako se čulo, oni koji su koristili podatke dobivene putem pametnih kamera u poljoprivredi, koristili su 20 posto manje zaštitnih sredstava, a drugi su povećali proizvodnju u vinogradu za 11.000 boca u vrijednosti 25.000 eura.