Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša naziv je Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa koji je danas započeo u Vukovaru.
"Klimatske promjene sa sobom donose mnoge posljedice, od suše, poplava, tuče, požara i niz drugih nepogoda. Zato se naša znanost i struka mora više truditi i studioznije pristupiti tom problemu tako da djeluje preventivno, neugrožavajuće i da nađe načina kako sanirati postojeće stanje, a onda i prilagoditi sustav proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. A kada je riječ o sustavu proizvodnje, danas nemamo intenzivnu ili održivu poljoprivredu nego ekestenzivnu poljoprivredu koju karakterizira niska razina ulaganja sredstava i ostvarivanje proizvodnih prinosa ispod proizvodnih potencijala.
U Hrvatskoj je čak 94,5 posto površina pod njivskim kulturama i pašnjaci, a svega 5,5 posto unosnije kulture kao što je voće, povrće i druge, a to nije suvremena poljoprivreda", ovim je riječima akademik Franjo Tomić otvorio 11. Međunarodni znanstveno-stručni skup pod nazivom Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša koji je danas započeo u Vukovaru, a traje do srijede, 30. svibnja.
Akademik Franjo Tomić osvrnuo se na navodnjavanje kao jedno od rješenja za nepogode kojima smo zbog klimatskih promjena izloženi. "Mjera navodnjavanja je uz genetiku budućnost suvremene poljoprivrede. Navodnjavanje proizvodnju čini stabilnom, a proizvode konkurentnima, a još važnije, omogućava raznolikost pojoprivredne proizvodnje. Zato trebamo promijeniti strukturu proizvodnje koju sada imamo, da površine ne leže po šest po deset mjeseci godišnje nego da se koriste intenzivnije i korisnije", pojasnio je Tomić.
Tijekom dosadašnjih jedanaest godina na skupu je prezentirano više od četiri stotine znanstvenih i stručnih radova, od čega 53 plenarnih, a u radu skupa sudjelovalo je gotovo tisuću znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Francuske, Velike Britanije te ostalih zemalja Europe i svijeta, među kojima i priznati australski znanstvenik hrvatskih korijena, prof. Zed (Zdenko) Rengel, hrvatski akademici Ferdo Bašić i Franjo Tomić, mađarski akademik Gyorgy Varallyay, srpski akademik Dušan Kovačević te Jean Roger-Estrade i Blair McKenzie, vodeći ljudi ISTRO-a.
Skup se profilirao u forum na kojem akademici, znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske i zemalja okruženja razmjenjuju saznanja i iskustva, prezentiraju rezultate recentnih istraživanja, a kroz razgovor neposrednih proizvođača, stručnjaka i znanstvenika postavljaju se smjernice novih istraživanja.
Prezentirani radovi, budući da je poljoprivreda interdisciplinarna proizvodnja, pokrivaju širok spektar tema i upoznaju javnost, ali i neposredne proizvođače s mogućnostima održive poljoprivredne proizvodnje koja ne utječe štetno na okoliš.
Tagovi
Autorica
Što nakon poticaja? O opstanku i razvoju poljoprivrede na konferenciji "Biznis je na selu"
Hrana i (dez)informacije: Što potrošači znaju, a što misle da znaju?
Poljoprivrednici nemaju problem s digitalizacijom - država je ta koja traži papir
Prijavite se, poznati su novi termini tečajeva “Poslovna poljoprivreda” u Osijeku i Zagrebu
Od Vrgorca do Brela: Mjesec dana gourmet doživljaja na Makarskoj rivijeri
Poljoprivrednici nemaju problem s digitalizacijom - država je ta koja traži papir
Treća "Baš Dobra Spiza" spojila vrhunsku hranu, vina i glazbu u srcu Dalmacije
Rekordan EuroGrain: Više od 500 stručnjaka raspravljalo o budućnosti žitarica
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu !
Mladen Stojanovic
prije 1 tjedan
Ovo je Marlera u Medulinu, daleko smo od Slavonije, to je nekakva neobična zemlja sa istočne strane Marlere. A sa ove druge gdje sunce zalazi su Više [+]
Đuro Japaric
prije 6 godina
Danas je Bog putem oblaka djelomično natopio dio moje zemlje , a ja i supruga iz buradi i sustava kap po kap . Suša još od travnja , zemlja ispucala , žitarice će biti sitnog zrna , u dijelu brdske SLAVONIJE !
Maja Celing Celić
prije 6 godina
Pa Đuro, nije nam stalo u ovaj kratki tekst o otvorenju skupa sve ono što je Tomić govorio o navodnjavanju. #strpljenspašen
Đuro Japaric
prije 6 godina
Da on zna o čemu priča , ali ne govori koji je put do navodnjavanja , a ja to znam , kao što znam što su to unosnije kulture jer sam plantažu jagoda posadio prije 27 godina i navodnjavao iz vlastitog vodovoda . Akumulacija Londža moguća zapremina 20 , 5 milijuna kubika i navodnjavanje sa PRIRODNIM padom vode 4 600 ha . Zemljište rješeno , dio brane sagrađen , a voda otekla u Crno more . Dio zemlje za kanal Dunav - Sava , otkupljen mi je od supruge , bio sam na predstavljanju toga projekta pa i o tom znam dosta !
Maja Celing Celić
prije 6 godina
Dragi Đuro, akademik Tomić itekako zna o čemu priča. Više o navodnjavanju koje je bilo i ostalo u fokusu njegovog akademskog rada, čitat ćete ovih dana na Agroklubu kada ćemo objaviti intervju s akademikom Tomićem. Znam da vas ne moramo pozvati da nas pozorno pratite ;-)
Đuro Japaric
prije 6 godina
Gospođo Majo , napišite prilog o programima raspolaganja sa državnom zemljom koje sada temeljem PROMAŠENOG Zakona o poljoprivrednom zemljištu putem interneta objavljuju neke lokalne vlasti ! Da bi se moglo navodnjavati u brdskoj Slavoniji moraju se graditi aklumulacije . Ali , sada možete u programima vidjeti da od mogućih 5 % površine državne zemlje ne planiraju ni 1 parcelu za izgradnju akumulacija , kao ni ništa drugo od mogućih 5 % ! Gospodin Tomić neka se ne bavi demagogijom , već neka shvati koji je put do navodnjavanja ! 1. prostornim planom predvidjeti i utvrditi površine za akumulacije , 2. imovinski riješiti zemlju , 3 . izrada projektne dokumentacije , 4 . sklapanje ugovora o služnosti zemljišta za ukop cjevovoda za navodnjavanje Inače akademiče Tomčić , preko 27 godina koristim vodu za navodnjavanje manje površine sa raspršivanjem i Židovskim izumom kap po kap i to sa PRIRODNIM padom !