Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Raški zaljev
  • 06.08.2025. 10:30
  • Istarska, Trget

Fešta od pidoći: Više od 500 kg pripremljeno je na tradicionalni način, a mi donosimo recept

Malo ribarsko mjesto Trget spremno je uplovilo u 56. Smotru narodne glazbe i plesa Labinštine uz Feštu od pidoći.

Fešta od pidoći: Više od 500 kg pripremljeno je na tradicionalni način, a mi donosimo recept
Foto: Morena Sinčić
183
56
0

Na rivi u Trgetu, malom ribarskom mjestu smještenom u Raškom zaljevu, na istočnoj obali Istre održana je "Fešta od pidoći".

To malo mjesto okupilo je brojne posjetitelje ove morske delicije, ali i tradicionalnih plesova i svirke. Ove godine fešti se pridružila i 56. Smotra narodne glazbe i plesa Labinštine Labinski konti, kazala je Ivana Griparić, direktorica Turističke zajednice Raša pa je cijela manifestacija bila u duhu tradicije, dobrog jela i zabave.

Priprema više od 500 kg pidoća ili dagnji na tradicionalni istarski način pripalo je Miljenku Iljadici, vlasniku obrta Mike koji dugi niz godina sudjeluje u pripremi ovih morskih delicija. Kulinarskom umijeću pridružio mu se i mladi ugostitelj Labinštine Toni Dragičević sa svojim Truck food Farabuto timom.

Mladi kuhar Vjekoslav Prajz otkrio nam je jednostavan recept.

Sastojci:

  • Dagnje
  • Maslinovo ulje
  • Češnjak
  • Peršin
  • Bijelo vino
  • Krušne mrvice
  • Prstohvat papra

Priprema:

Očišćene dagnje se ubace u vrući lonac, dodaje maslinovo ulje, češnjak i peršin. Povremeno se pomiješa. Nakon što se sve sjedini, zalije se bijelim vinom. Kada vino ispari dodaju se krušne mrvice i malo vode.

pidoći dagnje
Manifestacija je bila u duhu tradicije, dobrog jela i zabave

Kod konzumiranja nemojte jesti one koje se nisu otvorile.

S mora direktno u lonac

Svježe dagnje donio je Dževad Dedić, vlasnik obrta "Mari dagnja" iz Raškog zaljeva gdje se njihovim uzgojem bavi već 30 godina. Kaže nam kako se s uzgojem kreće od sakupljanja mlađi kojoj treba nešto manje od dvije godine da postane konzumna školjka, veličine 6-8 cm. Potrebno ju je jednom presaditi. Presad se vrši u jesen. Mlađ se stavlja u rešte, pergolare. Na njima se nalaze nanizani grozdovi dagnji koji se iz mora vuku strojno. Slijedi odvajanje, sortiranje po veličini i pranje. Velike idu u konzumaciju, a male se vraćaju u ponovni proces. Uzgajaju se na dubini od pola metra do 4-5 m.

Na rast utječe gustoća i slanoća.

Najveće su u srpnju i kolovozu u vrijeme visokih vrijednosti temperatura mora. Optimalna za njihov rast je od 10 - 22 stupnja, no Dževad ističe problem zbog klimatskih promjena i viših temperatura. Najveći predatori dagnji u moru su orade.

Zbog dotoka rijeke Raše prisutan je veliki utjecaj boćate vode što je nužno za uzgoj školjaka. Raški zaljev sadržava visoku koncentraciju hranjivih soli i bogat je fitoplanktonima.

Meso dagnji je ukusno, hranjivo i vrlo traženo

U nutritivnom pogledu meso školjkaša je važan izvor hranjivih sastojaka potrebnih ljudskom organizmu, pogotovo bjelančevina. Sadrže vitamin B-12 u značajnim količinama. Dobar su izvor Omega-3 masnih kiselina i izvrstan izvor željeza. Ljušture školjki se također mogu iskoristiti i to mljevene, kao dodatna hrana životinjama ili kao gnojivo.

dagnje
Dagnje su najveće u srpnju i kolovozu u vrijeme visokih vrijednosti temperatura mora

Program fešte na rivi u Trgetu trajao je od popodnevnih sati do kasno u noć kada su nastupili Gustafi.

Duje Šarlija već 17 godina uzgaja dagnje

Ne smijemo zaboraviti na vrijedne žene Nedešćine i volontere neprofitne udruge "Mendula" koje humanitarnim akcijama pomažu zajednici. Za ovu priliku pripremale su slatke delicije, palačinke i nezaobilazne fritule.

Cijela riva bila je puna posjetitelja, kako domaćih tako i stranih, koji su osim dobre i zdrave hrane mogli kušati vina labinskih vinara. Najveći pljesak publike dobili u najmlađi folkloraši i njihove starije kolege iz RKUD Rudar iz Raše. Milina ih je bilo gledati kako plešu uz zvukove istraskih tradicijskih instrumenata, miha, sopela, roženica. Puno srce bilo je mještanima, starosjediocima ovog kraja. Nekada znoj, sada njihova ruka briše suzu radosnicu jer se običaji i tradicija nisu zaboravili.


Fotoprilog


Tagovi

Fešta od pidoći Recept Dagnje Smotra narodne glazbe i plesa Labinštine Labinski konti


Autorica

Morena Sinčić

Više [+]

Diplomirana novinarka, velika zaljubljenica u prirodu koja je zadnjih desetak godina provela s fotoaparatom "hvatajući" kukce, ostale životinje i naravno promjene koje se neminovno događaju u njoj. Voli uzgajati povrće, ali kako nema zemlju, sadi na balkonu.