Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj dagnji
  • 03.08.2020. 12:00
  • Zadarska, Modrič, Jasenice

Duje Šarlija već 17 godina uzgaja dagnje, ali ove kaže: crno tržište 'cvjeta' kao nikada

"Kupači' ispod Masleničkog mosta beru dagnje te tako ruše otkupnu cijenu koju smo ove godine planirali povećati na 20 kuna po kilogramu, ali smo morali odustati iako u restoranu koštaju od 70 do 100 kuna, nezadovoljan je neuređenim tržištem prvi uzgajivač ovih školjki u podvelebitskom kanalu.

Foto: Marinko Petković
  • 3.163
  • 369
  • 0

Duje Šarlija, u naselju Modrič u općini Starigrad Paklenica, ispod Nacionalnog parka, prvi je počeo s uzgojem dagnji u podvelebitskom kanalu još 2003. godine. Nakon 17 godina, ondje se sada nalazi pet većih uzgajališta čije se bove, kao i pontoni uz njih, vide s Jadranske magistrale. Još šest nalazi se kod Masleničkog mosta.

Iskusni uzgajivač, kojeg smo zatekli u hladu uzgajališta 'Pidoća', kaže da iako je sezona uzgoja odnosno prodaje u punom jeku, a ona traje od početka srpnja do sredine kolovoza, ove je godine korona kriza poharala i prodaju ovih školjki čija nabavna cijena iznosi 15 kuna po kilogramu. Primjerice, kaže, restorani koji su još prošle godine naručivali dnevno 20 kilograma, ove i u špici sezone uzimaju pet kilograma, svaki drugi dan, te od njih prave rižoto da se 'ne pokvare'.

Godišnji na moru od pola godine  

Posao u školjkarstvu danas, priča nam, u odnosu kada je niz golu strminu od dvadesetak metara, koju nam pokazuje rukom nasuprot sada lijepo uređenog velikog uzgajališta, morao na leđima sanijeti sve u more, razlikuje se kao nebo i zemlja. "Osim zahtjevnog fizičkog rada, bilo na kopnu ili u moru, morao sam proći i monitoring uzgoja dagnji od dvije godine, da bi uopće došao do mogućnosti njihove prodaje, a sada to ide istodobno", doznajemo. 

Otkupna cijena kilograma dagnji je 15 kuna 

Prema njegovim riječima, na uzgoj u svom rodnom kraju, nakon punih 45 godina života u Rijeci, obitelj se odlučila na poziv župana šibensko-kninske županije Gorana Pauka, čija se obitelj isto bavi školjkarenjem. "I nisam se pokajao jer se radi o lijepom poslu. Ako volite more, na godišnjem odmoru možete biti i pet, šest mjeseci godišnje, a četiri zimska mjeseca nemate što raditi jer mlađe raste obješeno na konope u moru, koji su pričvršćeni na lijepih 300 bova u uzgajalištu 'Pidoća'", kaže nam.       

Ovaj položaj koji katastarski pripada Selinama, pokazao se kao jako dobar što se tiče kvalitete mora jer uzgajalište ni jednom u ovih 17 godina uzgoja nije bilo zatvoreno. "A radimo svaki dan, bilo ljeto ili zima. No, zbog 'sporog mora' uzgoj tih školjki je nešto sporiji u ovom dijelu Jadrana u odnosu na njegov južni dio", naglašava uzgajivač.      

Crno tržište cvjeta kao nikada   

Lani je uzgojio 15 tona, a ove godine bi to moglo biti osjetno manje jer drži da je turistička potrošnja, do koje dolazi preko jedne riječke tvrtke, manja barem 60 do 70 posto. Riječ je o skoro dvogodišnjem proizvodnom ciklusu, od najmanje 20 mjeseci uzgoja pod morem, gdje su posadili oko 2.500 pergulara odnosno malih mreža, koje imaju od pet do 10 kilograma dagnji.

"No, tu je i crno tržište koje cvjeta kao nikada jer nam 'kupači' ispod Masleničkog mosta beru dagnje u vrijeme ljeta te tako ruše otkupnu cijenu koju smo ove godine planirali povećati na 20 kuna po kilogramu, ali smo morali odustati iako u restoranu koštaju od 70 do 100 kuna", nezadovoljan je neuređenim tržištem Šarlija.

To je ono, kaže, što jako kvari dobar posao sa školjkama, kao i podatak da se potrošnja svih plodova mora, čija je proizvodnja u akvakulturi udvostručena u posljednjih 20-ak godina, u Hrvatskoj godišnje kreće u prosjeku od samo jedan i pol kilograma. Za jednu pomorsku zemlju, koja ima i veliku morsku tradiciju, to nije nimalo ohrabrujući podatak.   

Teško do radnika 

S druge strane, zadovoljan je jer je kćerka Iva Šarlija Brkljača, nakon završenog fakulteta, odlučila 2015. godine, kada je on imao moždani udar, preuzeti obiteljski posao. Prije svega ona voli more, ali i ima ideje kako unaprijediti posao. Požalio nam se i da ne može nigdje naći radnike, koji prije svega trebaju voljeti more i raditi, bilo da se radi o čuvanju uzgajališta i njegovu održavanju, prije svega razmještanju pregustih perengala, odnosno vađenju i čišćenju - tri, četiri sata prije podne, od proljeća do kasne jeseni.

Lani je imao 15 tona dagnji, a ove bi godine moglo biti osjetno manje 

Ističe da to nije posao, a i nema potrebe, koji se može raditi cijeli dan, posebno ne ljeti, a sada sve obavlja njegova obitelj; troje, četvero ljudi. Drži i da se pokazalo da mlađi ljudi bolje rade ovaj posao, ali da se i nepotrebno boje da će se gazda na njihovom radu obogatiti odosno zaraditi, jer zasigurno neće, kaže radišni Šarlija.    

Postoji, pojašnjava nam i mogućnost strojnog čišćenja, a takav stroj se može nabaviti u Italiji, ali on može oštetiti usta školjke koja je, kada more jednom izađe iz nje, mrtva. Kooperativa u Italiji smanjuje i troškove nastupa na tržištu, ali naši školjkaši su još daleko od zajedničkog nastupa na otvorenom EU tržištu, iako će se prema Nacrtu strategije poljoprivrede i razvoja akvakulture za 2020.-2030. više poticati proizvođačke organizacije u ribarstvu odnosno udruživanje ribara, a manje pojedinačna proizvodnja.


Fotoprilog


Tagovi

Duje Šarlija Uzgoj dagnji Dagnje Akvakultura Školjke


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]