Pretraga tekstova
Slavonski, Istarski, Dalmatinski ili Zagorski bagremov med prvoklasni su hrvatski proizvodi, a na nama je da njima, ali i ostalim vrstama meda osiguramo što bolji tržišni položaj, čulo se na konferenciji.
"Neodređene oznake o mješavini meda šaljemo u povijest“, istaknuo je eurozastupnik Tomislav Sokol na konferenciji o novim pravilima o njegovu i označavanju drugih proizvoda koja je u Zagrebu okupila veliki broj proizvođača s ciljem da se artikuliraju interesi hrvatskih proizvođača i potrošača, budući da se kroz prijedloge za izmjene Uredbe u EU parlamentu još može utjecati na nova pravila.
Kako je pojasnio, prema prijedlogu Europske komisije, ako med potječe iz više od jedne države, na oznaci će biti obvezno navođenje države ili država podrijetla u kojima je sakupljen. Međutim, taj prijedlog drži nedovoljno ambicioznim i zato je potrebno da potrošači, osim države podrijetla, znaju i točan postotni udio iz pojedine države ako se radi o njegovoj mješavini.
Naime, nedavno istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra EK pokazalo je alarmantne rezultate. Čak 46 posto ispitanih uzoraka uvezenog u EU označeno je sumnjivim jer ne udovoljava kriterijima iz Direktive o medu. Utvrdilo se da su mu dodavani nedozvoljeni sastojci kao što su sirupi riže ili šećerne repe.
Gotovo polovina uvezenog meda je lažna? U njemu sirupi od riže, pšenice i šećerne repe
U okolnostima u kojima je prosječna cijena uvezenog meda iz trećih država 2,56 eura po kilogramu, odnosno 1,60 eura po kilogramu za uvezen iz Kine, proizvođači se slažukako je potrebno dodatno raditi na jačanju poziciju hrvatskih pčelara.
Prijedlog izmjena Direktive sada ide na doradu i usvajanje u Europski parlament, gdje će je zastupnici imati priliku mijenjati i uložiti svoje amandmane. Očekuje se da će biti usvojen do kraja ove godine.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je dobro da će se njome napokon harmonizirati zakonodavstvo na EU razini, kako zbog zaštite potrošača, tako i zbog zaštite domaćeg pčelarskog sektora. Otkrila je i da imaju najavu da će uskoro biti podnesen zahtjev za med u okviru sustava "Dokazana kvaliteta“, kao dodatan doprinos prepoznatljivosti na tržištu.
Zadovoljni su i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. "Komora intenzivno radi na promociji naše domaće kvalitete. Nekoliko puta smo tražili kontrolu, promociju i jasno označavanje meda i mednih proizvoda stoga je od velike je važnosti da stalno razgovaramo o novim pravilima o njegovu i označavanju drugih proizvoda jer je to interes hrvatskih proizvođača i potrošača“, rekla je Ana Kovačić, članica Upravnog odbora HPK.
U panel raspravi naglašeno je da je hrvatski med priznat i prepoznat na europskoj razini, a rezultat je rada i suradnje proizvođača i Ministarstva poljoprivrede. Među 42 hrvatska poljoprivredno-prehrambena proizvoda čiji naziv je registriran u EU ubrajamo i Slavonski med ZOI, Zagorski bagremov med ZOI i Goranski medun ZOI, a u postupku zaštite na EU razini je Dalmatinski med ZOI i Istarski med / Istrski med ZOI.
"Slavonski, Istarski, Dalmatinski ili Zagorski bagremov med prvoklasni su hrvatski proizvodi, a na nama je da njima, ali i ostalim vrstama meda osiguramo što bolji tržišni položaj", poručeno je s konferencije.
Čulo se i da Europska unija vlastitom proizvodnjom zadovoljava samo 60 posto potreba za medom, zbog čega se oslanja na uvoz iz trećih država. Prema zadnjim dostupnim podacima iz 2021., EU ga je uvozila najviše iz Ukrajine, Kine, Meksika, Argentine i Brazila.
Uz med, EK je predložila reviziju postojećih tržišnih standarda za niz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao što su voće i povrće, voćni sokovi, džemovi, jaja. Cilj je smanjiti količinu šećera u hrani i poboljšati prehrambene navike potrošača, što je također u interesu hrvatskih proizvođača i potrošača kako bi se bolje nosili s uvoznom konkurencijom, stoji u priopćenju HPK.
Tagovi
Direktiva o medu Označavanje Europska komisija Patvorenje Tomislav Sokol Marija Vučković Ana Kovačić
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji