• Radionica
  • 22.11.2012.

Ekološko maslinarstvo čuva bioraznolikost o kojoj ovisi budućnost čovječanstva

UNDP-ova radionica savjetovala maslinare kako uzgojiti maslinik u suživotu s prirodom poštujući tradicijske vrste i način proizvodnje

  • 4.756
  • 235
  • 0

Kolika je važnost održavanja biološke raznolikosti u maslinicima, ali i na svim ostalim poljoprivrednim površinama, maslinari i ostali poljoprivrenici imali su priliku saznati na radionici „Maslinarstvo u suživotu s prirodom” koju je organizirao Projekt COAST UNDP-a u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom (PPS) u Splitu, 22. studenoga.

Polaznici su imali priliku čuti iskustva, preporuke i zanimljivosti koje mogu pripomoći i dalmatinskim maslinicima.
„Maslinik tradicionalno nikada nije bio monokultura niti bi to danas trebao biti”, izjavila je Snježana Mihinica, suradnica Projekta COAST UNDP-a. Osim korisnih biljaka i životinja koji pomažu održavanju biološke ravnoteže u maslinku čime se ujedno postiže i bolja biološka zaštita masline od bolesti i štetnika, u maslinku se preporuča uzgajati naše autohtone i tradicijske vrsta voća i povrća, ali i životinje.

O važnosti biološke raznolikosti u masliniku govorio je Slavko Brana iz Nature Histrice koji je naglasio da ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti maslinika imaju rubna staništa poput šumskih rubova, suhozida, živice i terase. „Gubitak bioraznolikosti u masliniku može se pokušati svesti na najmanju moguću mjeru poštujući principe tradicijskog maslinarstva te sadnjom onih vrsta biljaka koje će pripomoći kontrolu štetnika masline”, rekao je Brana.

Da je ekološko maslinarstvo ključ očuvanja bioraznolikosti pokazuje pilot istraživanje flore ekološkog i konvencionalnog maslinika na Braču koje je provedeno u okviru Projekta COAST UNDP-a. Istraživanje je pokazalo da je u ekološkom masliniku zabilježeno ukupno 167 biljnih vrsta, od čega šest endemskih, dok je u konvencionalnom maslinku registrirano gotovo četiri puta manje, samo 44 vrste.

No, koje su to biljke koje potpomažu uzgoju maslinka te ga štite od bolesti i štetnika i što se preporuča maslinarima da sade kako bi potaknuli održavanje biološke ravnoteže u masliniku? „Masline su od pamtivijeka pratile vinova loza, smokva, bajam, šipak, rogač i druge mediteranske voćne vrste”, istaknuo je dr.sc. Željko Prgomet, stručnjak za voćarstvo Mediterana pri Veleučilištu u Rijeci. „Ova simbioza očito je utjecala na smanjenje pojava bolesti i štetnika što se danas pokušava dokazati znanstveno stručnim istraživanjima”.

Od povrtnih kultura, kako je objasnila Irena Vrhovnik, viša savjetnica za voćarstvo i maslinarstvo pri Zavodu za poljoprivredu i šumarstvo iz Nove Gorice, u mladim maslinicima preporuča se uzgoj mekolisnih salata, češnjaka, luka kozjaka, graška, blitve i drugih dok stariji maslinici preferiraju šparoge i artičoke te brojne ljekovite i aromatične biljke koje mogu stvoriti i dodatnu vrijednost obogaćujući kućnu ljekarnu i tradicijsku kuhinju.

Na simbiozu maslina i kapara u masliniku posebno se osvrnuo Ratko Kovačić, autor knjige „Kapar” koji je prisutne savjetovao kako efikasno uzgojiti kapar u masliniku. „Kapar raste na hridima uz more te na zidovima kamenih građevina što ga čini idealnom biljkom za područje Mediterana. Najčešće se sadi uz maslinu i bajam, a uspjeva na manje pogodnim terenima za poljoprivrednu djelatnost”, rekao je Kovačić.

UN-ova milenijska procjena ekoloških sustava ukazala je da je većina usluga ekoloških sustava ozbiljno ugrožena na europskom i svjetskom nivou te da je upitna njihova sposobnost da održe buduće generacije. Budućnost čovječanstva ovisi o opstanku biološke raznolikosti. Također, Europska unija nije uspjela ostvariti cilj zaustavljanja gubitka bioraznolikosti do 2010. godine. Zbog toga su se EU lideri složili da se zadani cilj ostvari do 2020. godine određujući poljoprivredu kao ključno područje djelovanja.

„Kada govorimo o Hrvatskoj, imamo razloga za optimizam kada je ekološko maslinarstvo u pitanju, no treba raditi na mjerama i edukaciji koje bi osigurale još bolje rezultate”, izjavila je Marija Ševar, rukovoditeljica Odsjeka za ekološku i integriranu poljoprivredu pri PPS-u.”Broj hektara pod ekološkim maslinicima se u Hrvatskoj popeo s tri hektara 2003. godine na 792 hektara u 2012. godini. Također se povećao i broj ekoloških maslinara sa samo dva registrirana eko proizvođača maslina u 2003. na 210 ekomaslinara u 2012. godine”. U tradicionalno maslinarskoj Dalmaciji također je zabilježen znatan porast udjela ekoloških maslinika koji pripomažu u očuvanju bioraznolikosti. Danas Dalmacija broji 517 hektara pod ekološkim maslinama te 148 ekomaslinara.


Tagovi

Radionica Ekološko maslinarstvo Biološka raznolikost

Izdvojeni tekstovi