Dani jagoda u Zagrebu

Dana 23. svibnja 2011. god. na Trgu Kralja Tomislava svečano su otvoreni „Dani jagoda“ Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Pred mnoštvom okupljenih građana „Dane jagoda“ otvorio je gradonačelnik Milan Bandić u pratnji župana Stjepana Kožića i pročelnika Ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, Emila Tuka.

„Dani jagoda“ održavaju se 13. godinu za redom. Ti su dani na neki način postali zaštitni znak Grada Zagreba u svibnju i dijelu lipnja, kada na 36 lokacija u gradu (Starčevićev Trg, okretišta tramvaja Črnomerec, Dubrava, Savski most, Trešnjevka, Borongaj, zatim Kvaternikov trg, Trg Francuske republike, Autobusni kolodvor i na još mnogim drugim mjestima) više od 70 uzgajivača s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije prodaje svoje jagode uzgojene na ukupnoj površini od oko 100 ha.

Odaziv je građana-potrošača velik, kao uostalom i svake godine do sada, jer oni uvijek prepoznaju pravi „domaći“ proizvod. Tu su sigurno u pravu jer je jagoda koja dolazi na te klupe svježe ubrana i na prodajno je mjesto stigla iznimno brzo (1-2 sata), za razliku od one uvozne (iz Španjolske, Italije) kojoj je od trenutka berbe do plasmana na tržište potrebno i nekoliko dana.

Treba svakako napomenuti da se i ove godine dio proizvoda izvozi na zapadno (Švedska, Finska), kao i na istočno (Rusija) tržište. Planira se izvesti više od 400 t jagode.

Time jagoda postaje jedna od rijetkih voćnih vrsta koje RH izvozi. Zasad se jedino mandarina izvozi u većim količinama.

Grad Zagreb, kao i Zagrebačka županija, izlaze u susret proizvođačima te uz visoke subvencije (daleko najveće u državi) svake godine proširuje i broj prodajnih mjesta jer se iz godine u godinu povećava broj proizvođača, a time i ukupne površine pod jagodom.

Ovdje treba istaknuti da je tehnologija proizvodnje jagode (posebno kod ozbiljnih proizvođača-profesionalaca) na vrlo visokoj razini (obavezno navodnjavanje „kap po kap“ s mogućnošću fertirigacije, visoki tuneli kao zaštita od vremenskih neprilika, mulch folija, kvalitetna zaštita, kvalitetna berba i dr.). Slobodno se može reći da takvi proizvođači tehnološki nimalo ne zaostaju za vodećim europskim zemljama (Italija, Španjolska, Nizozemska), barem što se tiče klasične proizvodnje, tj. ne uzimajući u obzir hidroponsku proizvodnju. O takvoj hidroponskoj proizvodnji treba ozbiljno razmišljati u budućnosti jer se njome ponuda jagode proširuje na gotovo cijelu kalendarsku godinu.

Autor: Marijan Mavračić, dipl. ing. polj.