Dan polja uz siliranje krmnog sirka i kukuruza

U prošloj, 2012., izuzetno sušnoj godini, radi nedostatka voluminozne krme za hranidbu goveda, poljoprivrednici su se odlučili za sjetvu krmnog sirka. Na područjima gdje prevladavaju tla niske plodnosti, ali i pjeskovita i plitka tla, zanimanje za sjetvu sirka bilo je još veće. Budući da su uvjeti proizvodnje u prošloj i ovoj vegetaciji jako različiti, ove smo godine svjedočili pojavi težeg spremanja uroda krmnog sirka s polja, radi vrlo velike biljne mase s visokim sadržajem vlage. Na tržištu Republike Hrvatske nalazi se nekoliko kultivara različite namjene i različitih karakteristika koje se moraju poznavati prije odluke o njihovoj sjetvi.

Najprije treba znati da postoje

• sudanska trava (Sorghum sudanense), kultivar: Piper
• krmni sirak (Sorghum bicolor) s kultivarima: Sucrosorgo 506, KWS Zerberus, KWS Tarzan, KWS Bulldozer, Grazer N i
• hibridi nastali križanjem sirka i sudanske trave (Sorghum bicolor x Sorghum sudanense) s kultivarima: SuSu, KWS Inka, KWS Freya

Oni se međusobno razlikuju obzirom na intenzitet busanja, brzinu početnog porasta, otpornost na polijeganje, prinos zelene mase i suhe tvari po jedinici površine, robusnost i visinu stabljike (neki kultivari mogu biti viši od 4 metra), duljini vegetacije i pogodnosti za sjetvu u glavnom, naknadnom ili postrnom roku sjetve. Za poljoprivredne proizvođače koji navedene vrste žele koristiti kao hranu za životinje najvažnije je poznavanje hranidbene vrijednosti ove voluminozne krme. Većina navedenih kultivara namijenjena je za proizvodnju mase koja će se koristiti kao sirovina za proizvodnju bioplina i za siliranje.

Na Danu polja koji je 18. rujna 2013. održan u okolici Križevaca na dva poljoprivredna gospodarstva, kod obitelji Kurpez u Guščerovcu i obitelji Hubzin u Čabrajima, kultivar Sucrosorgo 506 postigao je vrlo visok prinos zelene mase, 87 t/ha, što je čak za 27 t/ha više svježe mase u odnosu na prinos koji je lani (u sušnim uvjetima) isti hibrid postigao na ovom području. Ovaj rezultat potvrđuje podatke iz literature o visokim prinosima ovih vrsta i njihovoj pogodnosti za uzgoj s ciljem proizvodnje mase za bioplinska postrojenja.

Podatke o kakvoći voluminozne krme za ishranu goveda znat će se nakon dobivenih rezultata analiza provedenih u Laboratoriju za kontrolu kvalitete stočne hrane, Hrvatske poljoprivredne agencije i u Referentnom laboratoriju za fizikalno-kemijske analize stočne hrane, Zavoda za hranidbu životinja Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Već se prošle godine u suradnji s tvrtkama iz agro-biznisa i poljoprivrednim gospodarstvima započelo s mjerenjima prinosa. Ove će godine suradnja s Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam Koprivničko-križevačke županije i postojanje mjera subvencioniranja ruralnog razvoja - poljoprivrednih i turističkih događanja županijskog značaja, omogućiti provođenje analize radi određivanja kakvoće voluminozne krme sirka i križanaca sirka sa sudanskom travom. Prema do sada prikupljenim podacima, kukuruzna silaža ima prednost u odnosu na silažu krmnog sirka i križanaca sirka i sudanske trave.

Kao hrana za goveda, krmni sirak može imati prednost pred uzgojem kukuruza za silažu u sljedećim uvjetima,

• na parcelama koje se nalaze na području gdje divlje svinje čine ekonomski značajne štete u usjevima kukuruza,
• na parcelama gdje kukuruzna zlatica čine ekonomski značajne štete u usjevima kukuruza,
• na parcelama gdje se želi obaviti sjetva u naknadnom ili postrnom roku sjetve u uvjetima bez navodnjavanja
  

Autor: mr. sc. Tatjana Međimurec , Foto: RGBStock.com