Festival u Parmi, koji se održava svake godine u rujnu, okuplja više od stotinu ovlaštenih proizvođača, a regija je poznata po idealnoj mikroklimi za sazrijevanje slavnog Prosciutta di Parma, koji od 1996. godine nosi oznaku izvornosti EU
Dalmatinski pršut, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske gastronomije, još jednom je dokazao da s ponosom može stati uz bok najvećima. Na 28. Festivalu pršuta u talijanskom Langhiranu, nedaleko Parme, Dalmatinci su predstavili ovaj zaštićeni specijalitet i osvojili talijanske ljubitelje pršuta.
Festival u Parmi, koji se održava svake godine u rujnu, okuplja više od stotinu ovlaštenih proizvođača, a regija je poznata po idealnoj mikroklimi za sazrijevanje slavnog Prosciutta di Parma, koji od 1996. godine nosi oznaku izvornosti EU. Usporedba s Hrvatskom otkriva ogromne razmjere jer dok se u Parmi godišnje proizvede devet milijuna komada pršuta, cijela Hrvatska proizvede tek oko pola milijuna. No, kako je istaknuo novi predsjednik Udruge "Dalmatinski pršut" Vlade Prančić - Smjeli: "Nije sve u količini, ima nešto i u kvaliteti".
Na festivalu su Hrvatsku predstavljali gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg, član Gradskog vijeća Ljubo Erceg, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir, predsjednik Udruge "Dalmatinski pršut" Vlade Prančić te zadarski proizvođač Mate Lukin. Organizaciju nastupa vodili su Grad i Turistička zajednica Vrgorca.
Na glavnom trgu u Langhiranu priređena je posebna degustacija za više od 200 posjetitelja, gdje su se uspoređivali dalmatinski i parmski pršut. Razlike u okusu i aromi izazvale su veliko zanimanje: dalmatinski pršut poznat je po blagoj aromi dima i izraženijoj slanosti (salato), dok se parmski ističe blagim, gotovo slatkastim okusom (dolce).
"Reakcije su bile izvanredne. Talijani su bili iznenađeni razlikama, a mnogi su naglašavali originalnost i karakter našeg pršuta", rekao je Ante Madir, koji je publici održao i predavanje o povijesti i tradiciji dalmatinskog pršuta.
Kako ističu, od ukupne hrvatske proizvodnje pršuta, čak 95 posto otpada na Dalmaciju, a najviše upravo na Vrgorac. Grad se posljednjih godina profilirao kao središte domaće pršutarske industrije, ponajviše zahvaljujući najvećoj pršutani u ovom dijelu Europe.
Dalmatinski pršut od 2016. nosi EU oznaku zemljopisnog podrijetla, a uz njega su zaštićeni i istarski, drniški i krčki pršut. Ova oznaka jamči autentičnost, strogo definirane metode proizvodnje te prepoznatljivost na europskom tržištu.
Manifestacija Dani dalmatinskog pršuta i vina, koju Vrgorac organizira od 2016., postala je vodeći festival posvećen ovoj deliciji i važan turistički događaj. "Veliko nam je zadovoljstvo što smo u Parmi mogli predstaviti naš festival i povezati ga s najvećim svjetskim pršutarskim događajem", izjavila je Željka Opačak, direktorica Turističke zajednice Vrgorca.
Četvrti uzastopni nastup Dalmatinaca u Parmi nije samo prilika za promociju, nego i jačanje prijateljstva između Vrgorca i Langhirana. "Ova suradnja potvrđuje da je dalmatinski pršut postao jedan od najvažnijih gastronomskih ambasadora Hrvatske u Europi. Povezuje nas ista strast i ljubav prema tradiciji, a upravo to je temelj svih naših pršutarskih fešti", naglasila je Opačak.
I dok Parma slovi kao simbol talijanske pršutarske tradicije, Dalmacija, a posebno Vrgorac, s pravom nosi isti epitet u Hrvatskoj. Oduševljenje koje je dalmatinski pršut izazvao među Talijanima još je jedan dokaz da kvaliteta i tradicija nemaju granica.
Fotoprilog
Tagovi
Autor