Čili i Coca-cola drvca na Floraartu!

Na zagrebačko jezero Bundek 25. -31. svibnja 2015 slijevale su se stotine tisuća ljubitelja cvijeća. Održana je najme 50. međunarodna izložba cvijeća Floraart, na kojoj je prisustvovao 161 izlagač iz Hrvatske te njih šesnaest iz osam zemalja svijeta, uključujući Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Francusku, SAD-a, Nizozemsku, Njemačku i Sloveniju.

Izlagači su se predstavili cvijećem, ukrasnim grmljem, sjemenom cvijeća, presadnicama, opremom za dječja igrališta, komunalnom opremom i presadnicama.

Ovogodišnja izložba sastojala se je od tri dijela: od izložbe na jezeru Bundek na otvorenom i u šatoru, u Hrvatskom povijesnom muzeju u Matoševoj ulici je bila organizirana izložba o povijesti Floraarta Pedeset cvjetnih godina i pod uspinjačom u Tomićevoj ulici se mogla razgledati prodajna izložba (posljednja dva događaja su se održavala na Gornjem gradu). U Starogradskoj vijećnici održavalo se natjecanje Hrvatskog kupa florista.

Za posjetitelje, pored ogromne ponude cvijeća i biljaka pripremljena su i brojna kulturna događanja (ansambl Lado, Zagrebačka filharmonija i dr. izvođači), predavanja i natjecanja. Također, pripremljeno je puno zanimljivosti za djecu uključujući i minizoološki vrt.

Coca-cola i čili penis

Posjetitelji su se besplatno vozili autobusom, uspinjačom i vlakićem na Bundeku, gdje se Floraart održavao deseti put, no po prvi put trajao je tjedan dan. Obilazak botaničkog vrta također je prigodno bio besplatan.

Na Floraartu moglo se naći nekoliko novog vrsta bilja: Coca-Cola (Božje drvce - Artemisia abrotanum), feferona - čili penis, kozmos (Cosmos) s mirisom čokolade, australski stribor (Wollemi Pine plemenite - australski stribor nobilis), Oenethera macrocarpa, Primula vialii), razne vrste brista (sramželjivca, Mimosa) i drugo zanimljivo rastlinje.

Prve zagrebačke cvjetne izložbe još u 19. stoljeću

Priča o vrtnoj izložbi Floraart dio je ponude Zagreba i predstavlja jedan od prepoznatljivih brendova grada, a od prvog dana privlači brojne posjetitelje. Tako se iz starih novinskih arhiva može pročitati da je prvi Sajam cvijeća obišlo čak 150 tisuća ljudi, čime je stvorena neviđena gužva u Tomićevoj ulici, gdje su zainteresirani u redovima čekali da ih uspinjača preveze na Gornji grad.

Od tada sve do danas zanimanje za ovu izložbu nikad se nije smanjilo, naprotiv, stalno se povećavalo i zbog prostornih ograničenja morala je mijenjati lokacije. Naime, tradicija hortikulturnih događanja u Zagrebu vuče korijene još s konca 19. stoljeća, a potom i organiziranja prvih vrtnih izložbi početkom prošloga stoljeća.

Tome su prethodila još starija vremena s tradicijom srednjovjekovnih vrtova, iz koje je kasnije izrasla perivojna kultura grada, čiji vrhunac predstavlja Park Maksimir i kompleks gradskih parkova u Lenucijevoj ili zelenoj potkovi koji daju važno obilježje zagrebačkom urbanom identitetu.