• Sveti Hubert
  • 29.10.2018. 18:00

Briljantna predstava lipicanaca, jahačica i lovaca u đakovačkoj jahaoni za Dan sv. Huberta

Lipicanci, dvoprezi, četveropreg, rogisti, sokolorali, lovci, lovački psi, voltižeri, šaptačica konjima, prekrasna glazba i ugođaj zimske jahaone na Pastuharni u Đakovu povodom proslave Svetog Huberta, zaštitnika lova, nesvakidašnji su događaj koji privlači sve više publike.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 145
  • 35
  • 0

Veoma rano, po vrelom jesenskom kasnom poslijepodnevu već su se lovci i ljubitelji konja počeli motati na Pastuharni đakovačke ergele. Mnogi su još ponijeli i svoje balzer ili čak i behr naočale za sunce. Lovci su nadolazili. Iz ormara su izvukli najbolje što imaju. Mill tec, Percussion i Wesstroper cipele sjajile su svježe namackanim kremama. Vrijeme je bilo za svu svečanu odoru i marke koje imaju da ugledaju svjetlo dana. A razlog je proslava Svetog Huberta, zaštitnika lova i lovaca. Iako tek po drugi puta ova nesvakidašnja predstava u izvedbi državne ergele Lipacanaca  u Đakovu u suradnji privukla je brojne posjetitelje u zimsku jahaonu u Đakovu. Bila je to u predigri predstava prava revija poznatih lovačkih marki. M tramp i Follow me hlače, košulje Mill tec, Westropper, frankonia đemperi, šeširi Lodenhut, Percussion, Hubertus, skogen kravate.

No, prvo su izašle dame na lipicanskim konjima u srednjevjekovnim odorama. Malo je za reći fantastičan nastup dviju jahačica. Iza njih posebno je publiku dojmio nastup đakovačkih dvoprega. Posebni su ti dvoprezi. S dva đokeja. Ali i s posebnim načinom vođenja konja. A četveropreg je svakako posebna priča ergele koja je ponos Hrvatske. Doslovce smo skoro tri sata uživali u konjima Conversano, Pluto, Tulipan, Maestoso. To su naime imena linije pastuha. Šetnja jahaonom i štalama Pastuharne uživali smo u prekrasnim lipicancima rodova kobila Trofetta, Toplica, Krabbe, Mara, Zenta, Gaetana, Munja, Slavonia, Montenegra, Mima, Batosta, Santa i Alegra.

Povratak u 19. stoljeće 

Državna ergela Đakovo i “Lipicanska barokna raskoš” pripremili su izuzetno raskošan, jedinstven i atraktivan program za posjetitelje pod nazivom "Konjičko-lovačka svečanost Sveti Hubert“. Zavirili smo u 19. stoljeće i uživali u priči o lovačkoj svečanosti kakve su se u davna vremena održavale u hrvatskim dvorcima. Lovačka društva i ove godine sudjelovali su u priredbi. Posebno su tu bili zanimljivi nastupi sokolara, rogista ali i lovaca s lovačkim psima pasmina dalmatinac, te istarski i posavski gonič.

Vratili smo se u 19. stoljeće

Bez daha nas je ostavio nastup skupine voltižera iz Mađarske. Radi se o gimnastičkim i akrobatskim elementima koje ove sportašice izvode na konju. A Edit Kappel, šaptačica konjima iz Mađarske i njezin posebno nadahnut nastup s dva lipicanska konja posebno nas je sve dojmio. I na kraju možda i najdirljiviiji dio. Publika, među kojom i mnoštvo djece, spustila se u arenu i družila s konjima i svim izvođačima.

Sveti Hubert (Toulouse, oko 656.-658. - Tervuren, 30. svibnja 727.), katolički svetac, biskup Liègea, zaštitnik lovaca rođen je u plemićkoj obitelji. Kao mladić, živio je na dvoru franačkog kralja Teodorika III. u Parizu, a kasnije na dvoru Pipina Herstalskog u Metzu. Bio je cijenjen i sposoban. Oženio se plemkinjom Floribanne, 682. Dobili su sina Floriberta, koji će kasnije postati biskup, ali mu je žena umrla pri porodu. Hubert se povukao iz plemićkog života i strastveno se predao lovu. Prema legendi, dok je na Veliki petak lovio u Ardenima, ugledao je jelena koji je imao raspelo među rogovima i čuo poziv na obraćenje te da ode do biskupa Lamberta. Hubert je pronašao biskupa Lamberta u Maastrichtu. Lambert, koji je kasnije postao svetac, ljubazno je primio Huberta i duhovno ga savjetovao. Hubert je sva svoja plemićka prava prenio na mlađeg brata Oda i dao mu svoga sina na skrb. Svoja materijalna dobra podijelio je siromasima i postao svećenik.

Prema Lambertovu savjetu, otišao je na hodočašće u Rim, 708. U međuvremenu, lokalni plemići ubili su biskupa Lamberta. Prema legendi, papa je u snu saznao za Lambertovo ubojstvo. Imenovao je Huberta za novoga biskupa. Isticao se dobrim djelima i molitvom. U velikoj ceremoniji, dao je prebaciti tijelo sv. Lamberta iz Maastrichta u Liège, koji je tada bio maleno selo. Sagrađena je bazilika, koja je uskoro postala katedrala. Liège je zbog toga brzo napredovao i naglo se razvijao. Hubert je postao prvi biskup Liègea, a sv. Lambert je proglašen za zaštitnika grada. Proširio je kršćanstvo na području Ardena.Umro je prirodnom smrću 30. svibnja 727., za vrijeme molitve. Pokopan je u crkvi sv. Petra u Liègeu, a kasnije su prenijeli tijelo u benedintinsku opatiju Amdain. Za vrijeme reformatorskih ratova, tijelo mu je nestalo. Vjeruje se da su ga redovnici pokopali na tajnom mjestu u šumi. Spomendan mu je 3. studenog. Zaštitnik je lovaca, grada Liègea, matematičara, optičara i radnika u metalnoj industriji. Po njemu je prozvana jedna pasmina pasa - pas sv. Huberta. Treći dan mjeseca studenog lovci tradicionalno slave blagdan svog zaštitnika.

Đakovačka ergela, obzirom i da je smještena u srcu Slavonije, u kraju konja i lovaca posebno štuje ovu tradiciju. Ergela je to s tradicijom uzgoja konja dužom od 500 godina. Tradicija ergele s osnovnom zadaćom uzgoja i selekcije lipicanskih konja sastavni je dio turističke, gospodarske, kulturne i sportske razglednice koja privuče godišnje više od 20.000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.

Organizirani uzgoj konja, dakle ergela, povezuje se uz đakovačkog biskupa Miju Keserića koji je posjedovao ergelu arapskih konja davne 1506. godine. Unatoč tome, postoje podaci da je ergela egzistirala i prije pisanog spominjanja, odnosno da su je utemeljili bosansko-srijemski biskupi na posjedima dobivenim darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana još 1239. godine. U vrijeme biskupa Antuna Mandića, utemeljitelja Bogoslovnog sjemeništa i teološkog studija u Đakovu, u biskupijsku su ergelu, zbog Napoleona i ratnih opasnosti prihvaćeni lipicanski konji iz carske ergele Lipica.

Očuvanje genetskog potencijala 

Državna ergela Đakovo za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi zaprežnim i dresurnim konjičkim sportom čija se kvaliteta potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima.

Prekrasni lipicanci 

Osim svoje osnovne djelatnosti očuvanja genetskog potencijala lipicanske pasmine, vrlo veliki značaj ima turistička djelatnost ergele koja je izvrsnom promidžbom konje lipicance i atraktivne lokacije ergele uvrstila u nezaobilazno odredište turističkih posjeta u Đakovu, Slavoniji, ali i u Hrvatskoj. Graciozan i elegantan nastup đakovačkog četveroprega s lipicancima impresionirao je i englesku kraljicu Elizabetu II., pa je britanska kraljevska obitelj na izričit zahtjev kraljice, 1972. posjetila Ergelu Đakovo. Godine 2016. vojvotkinja od Cornwalla, Camilla, također je bila uvaženi gošća.


Fotoprilog


Tagovi

Ergela Đakovo Lipicanci Sveti Hubert


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi