Benkovački sir može postati brand

U Gradskoj knjižnici u Benkovcu jučer je održano prvo u nizu predavanja izobrazbe za zvanje mljekar-sirar, koje se organizira u sklopu projekta koji podupire Fond za ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja (MDG-F), a koje pohađa 26 proizvođača mlijeka iz ličkog dijela Zadarske županije, sa zadarskih otoka, te iz Ravnih kotara i Bukovice.

Izobrazbu za zvanje koje se upisuje u knjižicu kao “mljekar-sirar”, zajedno organiziraju i financiraju Zadarska županija i Program UN-a za razvoj, a provodi Prirodoslovna škola iz Karlovca.

Nakon 120 sati teoretske i praktične nastave, polaznici tečaja će studijski posjetiti sirane na Pagu. Ukupna edukacija stoji oko 75 tisuća kuna, a predavanja će se organizirati nekoliko puta po nekoliko dana.

- Veliko mi je zadovoljstvo što mogu svjedočiti realizaciji ideje i projekta u čijem osmišljavanju sam sudjelovao i sam kao donedavni pročelnik Odjela za poljoprivredu Zadarske županije - rekao je novi gradonačelnik Benkovca Željko Katuša pozdravivši okupljene polaznike edukacije i predavače.

U Hrvatskoj je MDG-F program izravno vezan uz postizanje triju nacionalnih Milenijskih ciljeva razvoja: Suzbijanje siromaštva, Obrazovanje za sve i Ravnopravnost spolova.

Profesor Damir Jakšić iz Prirodoslovne škole u Karlovcu i dr. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta u Zagrebu održali su jučer predavanja okupljenim proizvođačima mlijeka.

- Ovdje imamo i dosta mljekara iz Kotara, pa i Bukovice, ali meni nije poznato kakvi su sirevi s ovog područja. Nisam ih još kušao. Proizvodnja sira sigurno postoji, ali nije prepoznatljiva. Međutim, da se nađu tri-četiri sirara s ovog područja koji proizvode dobar i prepoznatljiv sir, može se početi razmišljati o kreiranju branda “benkovački sir” - rekao je Damir Jakšić.

Ana Grgas, stručna savjetnica za stočarsvo, mljekarstvo i sirarstvo u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Zadarske županije, već petu godinu ravnokotarske i bukovačke stočare savjetuje kod sirenja.

- Na ovom području nema veće proizvodnje sira jer je ovdje stočarstvo, prije svega ovčarstvo i kozarstvo, ekstenzivno. Stoka se vodi na ispašu i za njom se ide cijeli dan. Kako je riječ o staračkim kućanstvima s malim brojem članova, oni na kraju dana nemaju vremena ni snage još musti stoku i siriti. Osim toga, prodaja mesa janjaca i kozlića je još uvijek isplativija - kaže Grgas i napominje kako je na Pagu sirarstvo puno zastupljenije jer se tamo ovce ne čuvaju, nego su same na ispaši, u ogradama, pa ih se samo dolazi pomusti.

Od ovog posla može se živjeti

Imamo 11 muznih i četiri skotne krave. Mlijeko dajemo u otkup “Luri”, a sir proizvodimo samo za vlastite potrebe. U budućnosti bismo mogli od 100 litara mlijeka proizvoditi oko 10 sireva dnevno. Od ovoga posla cijela obitelj može živjeti dobro. Ne raskošno, ali dobro - kaže Milena Plavić iz Brotnje kod Donjeg Srba, koja je na edukaciju došla unatoč velikim sezonskim radovima oko sijena, jer se njezina obitelj u budućnosti želi baviti i sirarstvom.

Vesna Kesić iz Gračaca na edukaciju je došla iako već proizvodi sir. Njezina obitelj ima 70 koza, a planiraju ih imati oko stotinu, izgraditi novu štalu i siranu koja je u fazi registracije.

- Sada proizvodimo oko 150 kilograma kozjeg sira koji pronađe svoje tržište jer se unatoč krizi jesti mora, a kozji proizvodi su i iznimno zdravi. Trenutno proizvodimo škripavac, polutvrdi sir i kozju basu. Moguće je živjeti od ovoga, ali cijela obitelj treba predano raditi - kaže Vesna Kesić.

Autor: Nikolina Radić Ančić