Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Simpozij agronoma
  • 17.02.2015. 07:50

50. obljetnica simpozija hrvatskih agronoma

Nedostaje nam strategija i usmjerena ulaganja. I zato je stanje poljoprivrede sada u Hrvatskoj, najlošije od drugoga svjetskoga rata. Neophodno nam je okrupnjavanje gospodarstava, navodnjavanje poljoprivrednih površina i uvođenje novih tehnologija te obrazovanje poljoprivrednika.

  • 1.033
  • 261
  • 0

Svi eminentni hrvatski i strani agronomski stručnjaci ovoga su se tjedna okupili na petodnevnom simpoziju u Opatiji kako bi raspravili o najrazličitijim temama vezanim za poljoprivredu. Dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Tajana Krička, na početku se osvrnula na pet desetljeća dugu tradiciju održavanja ovoga skupa, ali i na trenutačno stanje u hrvatskom agraru.

"Kroz 50 godina održavanja simpozija, prezentirani su brojni znanstveni i stručni radovi, donijeti razni planovi i zaključeni brojni ugovori o poslovnoj suradnji. Prije 10 godina savjetovanje je dobilo međunarodni karakter i pružilo nam priliku da razmjenjujemo znanstvena iskustva s kolegama iz drugih država. I mi smo u međuvremenu ušli u Europsku uniju, u okruženje gdje ruralni razvoj predstavlja stup gospodarstva. Hrvatski udio u toj ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, uključujući našu proizvodnju i broj stoke, nažalost, ne prelazi niti jedan posto.

Održiva poljoprivreda i turizam

Zbog našeg privrednog bogatstva, zelenih polja i plavog mora, naše bi glavne gospodarske orijentacije trebale biti poljoprivreda i turizam. Trebali bi zbog toga stvoriti stabilnu te gospodarski i socijalno održivu privredu. A hranu bi mogli proizvoditi sasvim dovoljno za vlastite potrebe i još bi nam ostalo za izvoz. Općenito moramo doći do faze da nam izvoz bude veći od uvoza. Bez sustavnog ulaganja neće biti napretka.

Neophodno nam je okrupnjavanje i opremanje gospodarstava, navodnjavanje poljoprivrednih površina i uvođenje novih tehnologija u prehrambenom i neprehrambenom lancu te obrazovanje poljoprivrednika.

No, upravo to nam nedostaje. Nedostaje nam strategija i usmjerena ulaganja. I zato je stanje poljoprivrede sada u Hrvatskoj, najlošije od drugoga svjetskoga rata. Nedostatak novca u poljoprivredi doveo je do nedovršene berbe kukuruza i vađenja šećerne repe. U jako lošoj situaciji su i proizvođači mlijeka, jer njegova cijena se i dalje smanjuje i proizvođači ne mogu ostati na tržištu pod pritiskom mlijeka iz uvoza. Stoga, kao organizatori ovoga simpozija, sve vas pozivamo na buđenje svijesti hrvatske javnosti i političkih institucija o potrebi što bržeg rješavanja navedenih, ali i brojnih drugih problema u poljoprivredi. Sela nam propadaju, u njima je sve više starih ljudi, a trebalo bi ga održati kako bi mogli proizvoditi barem ono osnovno. Nadam se da će ovaj međunarodni skup biti jedna od inicijativa u ostvarenju toga cilja."

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu

Nazočne je u ime grada domaćina, pozdravila i dogradonačenica Opatije, Marina Gašparić, istaknuvši da je 50. obljetnica simpozija hrvatskih agronoma, iznimno važan jubilej, jer se na njima obrađuju aktualne teme koje zanimaju i poljoprivrednike i poljoprivredne stručnjake.

10. međunarodni simpozij agronoma

"Gledala sam malo program ovogodišnjega simpozija i evo, vidim da će biti riječi i o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje biljaka. Na primjer, evo naša Opatija obiluje zelenim površinama na kojima rastu najraziličitije biljke, a posebno smo poznati po magnolijama. I zbog velike količine kiša koje su napadale prošle godine, dolazi do truljenja korijenja i morat ćemo nešto poduzeti kako bi spriječili njihovo sušenje.

Mi ovdje nemamo velikih poljoprivrednih površina, no mislim da puno više pozornosti moramo posvetiti npr. marunima i nekim drugim biljkama karakterističnima za ova područje. Želja nam je da se sve to može prodavati odnosno kupovati baš ovdje u Opatiji. Nadam se da će vam se slijedećih dana priključiti i naši djelatnici koji održavaju parkove, pa da svi skupa još nešto od vas naučimo", zaključila je dogradočelnica Gašparić.

Nakon uvodnog dijela, skup je otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. "Doista sam ponosan na ovaj 50 jubilej koji započinjemo ovdje u Opatiji. Još do prije nekoliko godina i ja sam, kao vaš kolega, dolazio na ove simpozije i pratio ih gore s galerije. Sad sam, evo tu na pozornici u svojstvu ministra poljoprivrede i drago mi što ih i dalje ovako kvalitetno organizirate.

Unatoč nepripremljenosti - novi sustav potpora

Što se našega resora poljoprivrede tiče, iza nas su gotovo tri godine pregovora na projektu koji je doživio niz promjena i neki su smatrali da je vrlo upitno hoće li biti ukomponiran u financijski okvir i hoćemo li moći iskoristiti novac koji iz njega proizlazi.

Skup je otvorio ministar Jakovina

Znamo da imamo relativno lošu i starosnu i obrazovnu strukturu naših obiteljskih gospodarstava. Nažalost nismo iskoristili razdoblje od deset godina kada smo se trebali bolje pripremiti za ulazak u Europsku uniju.

Znam da smo kasnili i u onim instrumentima koje smo imali na raspolaganju, a mislim tu na pretpristupne fondove. I onda je došao trenutak kad smo postali dio te velike i dobro organizirane zajednice, s odlično uređenim tržištem od preko 500 milijuna ljudi u kojima su nam konkurenti oni koji su svoja poljoprivredna gospodarstva gradili generacijama i desetljećima, u puno boljim financijskim uvjetima no što ih mi imamo.

No ipak i nama se otvara mogućnost dobivanja prilično novca kroz dva najvažnija strateška dokumenta koje smo radili. Jedan će nam donijeti novi način sustava potpora za naše poljoprivrednike, kojim će imati ista prava kao i europski farmeri.

Novitet u odnosu na dosadašnji model su potpore za mlade poljoprivrednike, za male poljoprivrednike, zelena plaćanja, a tu su i potpore za sektore koji su nam iznimno važni, kao što je govedarstvo, mljekarstvo, uzgoj ovaca i koza, voća i povrća te šećerne repe.

Program ruralnog razvoja donosi ulaganja i razvoj na lokalnoj razini

Time smo dali dobar vjetar u leđu onima koji su bili najugroženiji. Tu je i program ruralnoga razvoja o kojemu se iznosilo puno dezinformacija i pričalo kako smo izgubili tko zna koliko milijuna eura. Istina je da je taj program rađen gotovo dvije godine. U desetom mjesecu prošle godine dobili smo pismo od Europske komisije s 378 komentara i te smo prepreke otklanjali na dnevnoj bazi vodeći računa o hrvatskoj poljoprivredi.

Važno nam je da za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno proizvodni sektor osiguramo najviše pragove za nove investicije te najveće moguće dotacije za male poljoprivrednik, navodi ministar.

Također pomoći ćemo općinama i gradovima u uređenju poljskih puteva i zelenih površina, navodnjavanju i sličnom. Osigurali smo gotovo 80 milijuna eura za razminiranje poljoprivrednih površina. I eto, upravo taj toliko spominjani program ruralnog razvoja usuglašen je i poslan u petak trinestog, ovoga mjeseca na odobrenje Europskoj komisiji. I nadamo se da će za tri, četiri tjedna biti i službeno prihvaćen. Cilj nam je, da s vremenom, dođemo u tzv. gornji dom poljoprivredno razvijenih zemalja Europske unije", zaključio je ministar Jakovina.

Potom je zajedno s dekanicom Tajanom Kričkom, brojnim domaćim i stranim agronomima, sveučilišnim profesorima, znanstvenicima i drugim zaslužnim pojedincima i ustanovama, zahvaljujući kojih je ovaj simpozij doživio svoju 50-u obljetnicu, uručio priznanja.


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Tajana Krička Simpozij agronoma Opatija Izvoz Berba kukuruza Šećerna repa Tihomir Jakovina Marina Gašparić Zelena plaćanja Priznanja Navodnjavanje


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.


Partner

Simpozij agronoma

Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 23 93 701, e-mail: sa@agr.hr web: http://sa.agr.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zajedno smo jači, reče žaba i zaputi se u nove pobjede #RuralFoto #životinje