Mnogi će, nažalost, propasti jer ne mogu doći do većeg tržišta uslijed krize kojoj se ne vidi kraj. Stoga mali OPG-ovi koriste svaku priliku, kao što su manifestacije u Zagrebu, pa makar većina samo gledala, kaže Viktorija Varga, jedna od 50 izlagača koje možete obići do nedjelje.
Tradicionalnu, 16. manifestaciju Prigorski dani, koja se do nedjelje, 8. studenog, održava na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića, ove su godine zbog slabijeg odaziva 'pojačali' brojni izlagači iz Dalmacije, Slavonije i Istre.
"Moramo raditi bila kriza ili ne", odvažno kaže Orijana Mikulec s istoimenog OPG-a iz Dubravice kod Zaprešića, koja je izložila pčelinje proizvode od 150 pokretnih košnica, koje 'pasu' od rodne joj Istre, Banovine do Zagorja. Dodaje da svi pčelari imaju R-znak na staklenki, što označava kvalitetu meda, a ona ima i medni ocat, kao i onaj jabučni. "No, zbog loše godine, u prvom redu bagrema, meda ima manje i do 60 posto u odnosu na normalnu godinu", kaže nam.
Sa susjednog štanda, Brigita Mihina iz Samobora nam se požalila da je tradicionalnih licitara u Hrvatskoj, a njezin obiteljski obrt medičarstvo Arko je osnovano još davne 1941. godine, ostalo u Hrvatskoj još samo 20. "Tu je i certifikat za tradicijski obrt, prepoznat i od strane UNESCO-a na listi nematerijalne baštine, čime se može malo tko pohvaliti", ponosno će Mihina.
Osim licitara, ima i tradicionalni gvirc, čija je baza kestenov med i karamelizirani šećer koji fermentira nakon kuhanja, te mora odstajati dva mjeseca, a prije pretakanja za tržište se pušta kroz filtere. Sve se, kaže, još uvijek, radi ručno da bi se dobila prava tamna boja gvirca, tradicionalnog jesenskog pića u Prigorskoj hiži.
Zdravi napitak, ali malo razblažen, jer ima i onaj 'malo jači', mogu piti i djeca koja više vole medenjake, bez konzervansa, spremljene prema tradicionalnom obiteljskom receptu, koji se prenosi s koljena na koljeno kroz generacije. Tako je bilo nekada, a tako je i sada, kaže Brigita, koju će iduće godine, nakon punih 20 godina, naslijediti sin u vođenju obiteljskog obrta licitara i medičara.
Iz Bratine u Pisarovini na sajmu se predstavila i Viktorija Varga s OPG-a Nikoline Varge, koji ima katalog za ovu godinu sa 40 različitih proizvoda, 14 vrsta đžemova, ajvar, svježu zelenu salatu, kao što je matovilac, papriku... Kaže da prodaju nastoje proširiti i putem interneta, jer drži da će u ovoj krizi mnogi OPG-ovi, nažalost, propasti jer ne mogu doći do većeg tržišta uslijed krize kojoj se još ni izdaleka ne vidi kraj.
Stoga mali OPG-ovi koriste svaku priliku, kao što su manifestacije u Zagrebu, 'pa makar većina samo gledala, a manjina i nešto kupovala', da izađu na tržište. Izlagačima se pridružio i jedan prodavač rabljenih knjiga, pa ako se uz 'more mandarina' iz Metkovića, sireva Puđa iz Trilja, pršuta iz Sinja te plavca malog iz Blata sa Korčule, pored portugisca s Plešivice, kupi još i neka dobra knjiga, nitko sretniji od nas.
Na sajmu je i OPG Branke Trivunović iz Pule, gdje ima 300-njak pokretnih košnica pčela, a drži da ljudi ne bi trebali uzimati olako propolis i cvjetni prah (pelud) jer mogu biti i alergični. Isto tako, čuli smo da matičnu mliječ, koja košta 150 kuna, ne bi trebalo držati izvan zamrzivača, jer za podizanje imuniteta pomaže i jedan gram ispod jezika, ako je pravilno skladištena. "Med je dar od prirode, ali može biti i opasan, ako se igramo sa zdravljem", upozorava ona.
OPG Hukavec iz Šašinoveca kod Sesveta, kaže Renata Hukavec, zbog korone nije ove godine bio puno na sajmovima, svega pet puta. "Ali nam se kupci vraćaju zbog kvalitete našeg bučinog ulja, kojeg proizvodimo sedam godina", napominje dodajući da obitelj ima ukupno 15 ha buče, koja je ove godine dobro rodila te proizvode brašno, koštice, hladno prešano ulje, proteine i druge proizvode od zahvalne bundeve.
Inače, članovi KUD-a Prepuštovec, organizatori dana, prijašnjih su godina u Prigorskoj hiži, što je ove godine izostalo iz razumljivog razloga, prikazivali svakodnevni život na tradicionalnom seoskom domaćinstvu. Također se mogao vidjeti i prikaz tkanja i šivanja te kako se valjalo ondašnje narodne nošnje dok nije bilo glačala. Posjetitelji su mogli pogledati ručni mlin na kojem su se mljele žitarice u brašno od kojeg se peče kruh. Također se mogao razgledati i starinski pribor za berbu grožđa i preradu u vinu, kotao za pečenje rakije i druge starinske alatke.
Fotoprilog
Tagovi
Autor