U Osijeku je održan 1. Susret ratara Hrvatske, Izidor.
Iza ratara su teške godine, posebice ova koju je obilježila suša koja je smanjila prinose i uz sve poremećaje na tržištu ugrozila ovu proizvodnju, istaknuli su proizvođači na 1. Susretu ratara Hrvatske, Izidor, održanom u Osijeku u organizaciji Gospodarskog lista.
"Što se dogodilo stočarstvu, posebice mljekarstvu, dogodit će se i ratarstvu. Pali su na 3.000 farmi. Ne bih volio da i ratari padnu na 3.000 gospodarstva jer to je onda kraj krajeva", upozorio je predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Petar Pranjić.
Stoga je, dodao je, sektoru potrebna pomoć i države i Bruxellesa odnosno Europske komisije od koje su već zatražili uvođenje zaštitne cijene pšenice.
Copa Cogeca traži očuvanje proračuna za poljoprivredu i zaštitnu cijenu pšenice
"To bi značilo zaštitu proizvoda i znali bismo s kojim ciljem krećemo u sjetvu, u daljnju proizvodnju", komentirao je Pranjić.
Da je suša napravila veliki probem, svjesni su i u resornom ministarstvu koje je, kako je rekao državni tajnik Zdravko Tušek, pripremilo program za obeštećenje, prije svega za šećernu repu, od 9 milijuna eura. Također, u postupku je obeštećenje svih onih koji nisu osigurali svoje usjeve kad je riječ o suši u iznosu od oko 21 milijun eura te je upućena inicijativa Europskoj komisiji da aktivira kriznu rezervu iz koje bi Ministarstvo poljoprivrede moglo dodatno pomoći.
S druge strane, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević naglasio je da je ratarska proizvodnja u Hrvatskoj konkuretna, ali da nije dobro to što smo mala zemlja, s malom proizvodnjom.
Ponovio je i rak ranu hrvatske poljoprivrede. "Nije dobro da izvozimo sirovinu, pšenicu, kukuruz i soju, a uvozimo velike količine stočarskih proizvoda, mesa, mlijeka, stočne hrane te mlinsko-pekarskih proizvoda".
Na dvodnevnom skupu u Osijeku, između ostalog, održane su panel rasprave o održivom razvoju u ratarskoj proizvodnji, izazovima u navodnjavanju te prilagodbi ratarske proizvodnje klimatskim promjenama.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Zagreb,
Hrvatska
tel: 01/3843-555,
e-mail: prodaja@gospodarski-list.hr
web: http://www.gospodarski-list.hr/
Markota: Od poljoprivrede dobro žive samo oni koji imaju površine i muljaju
Ekskluzivno: Jerković će na Danu polja ugostiti osnivača tvrtke Horsch
Prijavite se za izlaganje na 32. Jesenskom bjelovarskom sajmu!
Šokačka alka u Selcima Đakovačkim: Spoj tradicije, konja i slavonskog ponosa
Vodimo vas na 63. sajam Agra u Sloveniji - dijelimo 20x2 ulaznice!
Šokačka alka u Selcima Đakovačkim: Spoj tradicije, konja i slavonskog ponosa
Bedrenica i kako živjeti s njom - stručni skup ovu subotu u Vrlici
Upišite datum, sve je spremno za 14. Šokačku alku
Karolina Rastija
prije 3 dana
Danijela, i dalje je u dobrom stanju, dobili smo od tad dva puta kišu pa se nekako opire suši, da
Danijela Plavšić
prije 4 dana
Koji je to hibrid, obećava? Kakvo je sad stanje opire li se suši? Vidim PR9975 :)
Marta Radić
prije 8 mjeseci
Država treba pomoć , ali to ne riješava problem. Ratari uopče nemaju problem , problem imaju oni koji imaju debele kredite , jer su im apetiti veliki , a to je već drugi problem. Njihov suludi rizik , trebao bih plačati netko drugi..to tako nede. Ratar može zaraditi malo , srednje , dovoljno i puno. Koja je zarado ovisi o mnogočemu , ali ratar ne radi za poticaj , već za tržište...
Ivan Tvrdojević
prije 8 mjeseci
Da je bavljenje samo ratarstvom "rak rana" naše poljoprivrede je istina, ali da se to izjavi na skupu ratara je legendarno. Baš me zanima rekcija Petra i ekipe. U svakom slučaju nisu krivi oni koji se bave samo ratarstvom nego politika koja je to podržavala, ili je netko iz te politike mislio da će biti budala koji će se baviti samo stočarstvom.
Marko Levanić
prije 8 mjeseci
ma bravo....proizvodnja sirovina bez koristi jer nema stoke nije profitabilno...kako bi veliki hr pjesnik rekao; kako to, kako to?