Na skupštini, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, rečeno je kako će za gotovo sve kulture ovo biti vrlo loša godina, ali da je situacija u sektoru stočarstva nešto pozitivnija
"Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore zatražili su zaštitnu cijenu pšenice. Zbog uvoza cijena je između 100-130 eura po toni, dok ulazni troškovi premašuju 200 eura. Osim žitarica, zbog tržišnih viškova iz Ukrajine pati i peradarski te sektor svinjogojstva", izjavio je predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić na skupštini europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa-Cogeca u Bruxellesu.
Tamo je, između ostalog, zaključeno kako je od izuzetne važnosti zajednički rad između institucija i poljoprivrednih aktera kako bi se osigurao održivi razvoj i jačanje europskog agrarnog sektora u narednim godinama.
Dodaju kako je održan i sastanak zemalja V4 gdje su sudionici posebnu pažnju posvetili očuvanju proračuna te su naglasili potrebu da se izbjegnu bilo kakvi rezovi u nadolazećem programskom razdoblju. Ratari su se složili da je ključno pokrenuti inicijativu za utvrđivanje zaštitne cijene žitarica, s obzirom na trenutnu situaciju u sektoru otkupa.
Raspravljalo se i o dokumentu o obnovi članka 29. u okviru Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine. Naime, većina država članica i dalje su suočene s pritiskom roba iz Ukrajine koje utječu na pad cijena domaćih poljoprivrednih proizvoda, naglašavaju.
"Politička odluka je da pomognemo Ukrajincima, no trebamo koristiti podatke DG-AGRI-ja. EU je financijski u plusu zbog trgovanja, ali trebamo tražiti od DG TRADE-a postotak dobiti zbog žita za štete/gubitke koje su nastale EU poljoprivrednicima”, rekao je na skupštini predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Iz HPK navode i da se pričalo o sustavu ograničenja i trgovanja emisijama plinova iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Problem je kažu što Komisija želi staviti teret na poljoprivrednike tako da ih oporezuje za višak CO2 zbog čega je potrebno vršiti pritisak na Europsku komisiju. Poljoprivrednici i uzgajivači mogu bolje iskoristiti obnovljive izvore energije, ali mora im se osigurati fair play na tržištu.
Članovi Copa Coga vodili su i oštru raspravu oko međunarodne trgovine i tržišne situacije u poljoprivredi EU. Tako je istaknuto da će za sve kulture, osim za maslinovo ulje i rižu, za koje se predviđa dobar urod i pristojne cijene, ovo biti vrlo loša godina. Proizvodnja voća i povrća pretrpjela je, stoji u izvješću, niz ekstremnih klimatskih događaja i općenito loših vremenskih uvjeta u kombinaciji s velikim pritiskom štetnika i bolesti što je utjecalo ne samo na prinose, već i na kvalitetu, dok je potrošnja smanjena.
Sektori šećerne repe i krumpira patili su od istih problematičnih uvjeta uzgoja što je dovelo do loše kvalitete i niske proizvodnje. Situacija je vrlo slična za uljarice i žitarice gdje se predviđa da će žetva 2024. biti čak niža od 2023. koja je bila izuzetno loša, a rezultati bi trebali biti najmanje 9 posto ispod desetogodišnjeg prosjek. Istaknuto je i da su cijene i dalje niske, a troškovi proizvodnje visoki te mnogi poljoprivrednici koji se bave ratarskim kulturama očekuju da će imati ogromne gubitke na ovoj proizvodnji.
"Za sektor stočarstva situacija je pozitivnija s relativno stabilnim i dobrim cijenama u većini sektora, osim svježih jaja gdje je vrhunac uvoza utjecao na cijene.", kažu iz HPK, ali dodaju da nekoliko sektora riskira da budu ugrožen i pogođeni razvojem različtih bolesti. Tako je u sektoru svinjskog mesa širenje afričke svinjske kuge prilično zabrinjavajuće, dok je sektor govedine uvelike pogođen stereotipom virusa plavog jezika 3 u državama članicama poput Nizozemske, Belgije, Francuske, Luksemburga, Njemačke i Danske, što je dovelo do gubitka životinja i smanjenje produktivnosti. Sektori ovaca i koza također su teško pogođeni u Grčkoj i Rumunjskoj "kugom malih preživača".
"Što se tiče ekološkog sektora, iako službeni podaci nisu službeno objavljeni, tijekom prve polovice 2024. tržište se oporavljalo nakon prošlogodišnje krize, uz ponovnu stabilizaciju potrošnje i maloprodaje, ali uz određeni stupanj heterogenosti među državama članicama", zaključeno je.
Tagovi
Autorica
Makeba
prije 4 dana
Mljeko islandski film, govori o prošloj generaciji koja je imala 20 krava od kojih su ljudi živjeli. Sadašnja generacija ima 100 krava bikova itd . za opg ogroman posao iako imaju robota za mužnju.. Struka je radila na genetici ishrani.... Ali izgovor za takvo povečanje je konkurentnost. Onda vam se događa Nizozemska kako struka nije izračunala da će po kravi biti toliko ekskreta , pa kaj su glupi i sad su krave zagađivaći .Nema logike.Što se tiče pšenice niko nije kriv što lanci masovno uvoze iz svojih matičnih zemalja trajni kruh ili smrznute pekarska proizvode. Problem je kod nas jer nismo organizirani , stoku još drže entuzijasti , evo meni na vrata kuca korporacija koju vodi politika Dalje ne smijem.
Gardunko
prije 4 dana
Tko se imalo razumije u poljoprivredu i stočarstvo zna da poticaji nisu glavni problem uništenja stočarstva. Problemi u stočarstvu su mnogo kompleksniji od samih iznosa poticaja i nažalost stočarstvo a poglavito mljekarstvo je na putu potpunog nestanka s karte hrvatske poljoprivrede. Poticaji za šečernu repu su drastično povečani zadnjih godina pa unatoč tome je izgledno da je ovo zadnja godina proizvodnje i prerade šečerne repe u Hrvatskoj.
slobodan rajić
prije 4 dana
Stočarstvo se trebalo poticati kad je bilo cca 50.000 farmi i farmica, malih i srednjih mljekara. Sad kad je ostalo cca 2500 proizvođača , jedan dio jako velikih, sada bi njima trebalo sve dati. U tom pogrešnom pravcu ide naša poljoprivredna politika, odnosno lobiji i lova rade svoj posao.
Đuro Japaric
prije 4 dana
Što se može proizvoditi za državnom zemljom datom na obradu na JEDNU godinu ?
Farma Lužak
prije 4 dana
Marta barvo ,Hrvatska proizvodi 200% potreba pšenice i kukuruza a 50% kravljeg mlijeka, 60% junećeg mesa,50% svinjskog mesa. I kako objasniti da se umjesto snažnog poticanja stocarsva u Hrvatskoj se potiče ratarstvo,a to ratarstvo proizvodi sirovinu koju moramo izvrsti Talijanima koji snjom hrane stoku i krajnje proizvode potom prodaju u Hrvatsku.
Marta Radić
prije 5 dana
Ha , ha....pšenica...pa toga imamo u hiperprodukciji...kome treba pšenica..proizvodite nešto drugo...