Vraćaju se uzgoju algi kako bi povećali prihode

Na otoku Zanzibaru u Tanzaniji ljudi već dugo vremena pristojno žive izlovljavajući alge. Tijekom niže plime, poljoprivrednici koji se njima bave, gaze do pola uronjeni u vodu odjeveni u tradicionalne Svahili haljine za žetvu. Većinom su ti poljoprivrednici žene.

Alge, naime, imaju višestruku komercijalnu korist jer se koriste svuda, od pasti za zube do dodataka u hrani. Međutim, lokalni ribari žale se kako se voda polako zagrijava, a to rezultira sa sve manje algi u njoj. Zbog toplijeg vremena, prošle su godine farmeri izgubili četiri tone algi.

Uz to što je poznat kao turistički raj, na otoku Zanzibaru u Tanzaniji pokrenut je projekt za zaštitu ribarstva!

Klimatske promjene dovode do gubitaka

Mogući učinci klimatskih promjena samo su jedan od mnogobrojnih problema s kojima se suočava obalna zajednica Zanzibara poznata po svojoj bogatoj mješavini kultura, bujnom morskom ekosustavu i veličanstvenim koraljnim grebenima. Stoljećima su ovdje stanovnici obale prilagođavali svoje životne uvjete morskim i obalnim izvorima.

Ribarsko naselje Kizimkazi je simbol toga suživota i oslanjanja na jugozapadni Indijski ocean. To je središte za stanovnike koji pripadaju zaštićenom području zaljeva Menai, zaštićenom ekosustavu koje vrvi morskim kornjačama, koraljnim grebenima, dupinima i turistima. Jedna stanovnica Kizimkazija, 70-godišnja Amina Taku hvata plimu i skuplja školjke za prodaju hotelima. Ona, kao i ostali ribari koji rade još od 1970.-ih godina prošlog stoljeća kažu kako su uočili da im se smanjuje ulov i količina ribe.

Danas se vraćaju praznih ruku

"Ribarim još od 1973. Godine. Znali smo imati puno ribe, a danas znamo dva dana loviti i vratiti se praznih ruku, s ništa ulova ili tolikim ulovom da možemo pokriti tek troškove goriva" kaže Shaaban Foum Haji.

Teška vremena vratila su i razornu praksu izlovljavanja ribe eksplozivom u Tanzaniji. Spuštanje eksploziva u vodu za ribe nedavno je dosegnulo razinu prave epidemije. Potrebno je samo osam dolara za dinamit kako bi se omamilo i usmrtilo oko 400 riba. Posao kupoprodaje mina zbog toga je povećao rizik sigurnosti širom zemlje.

"Suočavamo se s mnogim izazovima. Izlovljavanje eksplozivom urušava cijeli ekosistem i biološku raznolikost pretvarajući koraljne grebene u pepeo i uništavajući sve riblje vrste. Ilegalni ribolov industrijskim brodicama je još jedan problem koji uz volatilnost klimatskih promjena duboko utječe na zaradu u regiji", kaže Ramala Talia, koordinatorica projekta.

Učinkovito upravljanje ribarstvom

Pripremajući svoj angažman u regiji Indijskog oceana, Svjetska banka je identificirala ključne visoke vrijednosti ribarstva, kao i prepreke za učinkovito upravljanje njime. Nova uprava za ribarstvo jugozapadnog Indijskog oceana i Zajednički program rasta (SWIOFish) uključuje Komorske otoke, Madagaskar, Mauricijus, Mozambik, Tanzaniju i Sejšele. SWISFish usredotočen je na tune, škampe, male pelagičke ribe, hobotnice, ribarske grebene i marikulturu kao što su alge, za izgradnju ekonomske važnosti toga ribarstva i marikulture u lokalnom zapošljavanju.

"Integrirani regionalni pristup SWIOFISH-a obalnoj zajednici na Indijskom oceanu odnosi se kao sumenadžer vlastitih izvora. Projekt je usredotočen na prioritetno ribarstvo, dugogodišnji problem izlovljanjanja ribe eksplozivom i relativno nisko ulaganje privatnog sektora u osuvremenjavanje morskog ribarstva", kaže Ann-Jeanette Glauber, voditeljica projektnog tima.

Uključiti obalne zajednice

Prethodni Projekt morskog i obalnog upravljanja okolišem (MACEMP) pokrivao je 147 zajednica te uključivao širok spektar aktivnosti. Novi 36 milijuna dolara vrijedan Tanzanijski projekt SWIOFISH intenzivno je fokusiran na prioritetno ribarstvo u 60 zajednica te cilja na transformaciju načina života kroz poboljšanje upravljanja ribarstvom.

Sudjelovanje obalnih zajednica temelj je toga projekta kao i svakodnevna suradnja s vladom oko upravljanja morskim resursima. Zajednice također razvijaju ekoturističke mogućnosti sudjelovanjem u upravljanju zaštićenim područjem Menai zaljeva, popularnim turističkim, ribolovnim i ronilačkim rajem, kao što je Jozani Chwaka Park poznatiji po svojim stablima mangrova i rijetkim Colobus majmunima.

Stoga ovdje postoji nada kako kombinacija dobrog upravljanja, ekoturizma i ulaganja privatnog sektora mogu transformirati egzistenciju i razvoj ribarskog sektora u bliskoj budućnosti, piše The World Bank.

Foto: Sonu Jainm The World Bank