• Slatkovodno ribarstvo
  • 10.06.2019. 10:30

Vlaović: Gospodarski ribolov se mora financijski rasteretiti

Ribari su opterećeni s osam različitih naknada za vode i neriješenim pitanjem poljoprivrednog zemljišta. Treba im osigurati potpore za razvojne projekte za  preradu i plasman ribe na tržište, osigurati sljedivost. Naš kupac treba znati je li kupio šarana i soma iz Hrvatske ili iz Kine, rekao je saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović.

Foto: Depositphotos/mihtiander
  • 748
  • 48
  • 0

"Moramo očuvati bioraznolikost, neke vrste riba nestaju iz naših vodotoka. Ribič, sportski ili gospodarski je svojevrstan čuvar prirode. Oni borave u prirodi, oni čuvaju prirodu i nije im prva intencija ulov ribe za konzumaciju. Da bismo i mi, koji nismo ribiči imali zdrav i čist okoliš u kojem možemo živjeti, moramo kroz zakonodavstvo, i njegovu implementaciju, voditi brigu o okolišu. Ne smijemo dozvoliti da nam slučajni, ili namjerni akcidenti unište rijeke, njihovu floru i faunu, zdravi i prirodni okoliš. Zna se koje su crne točke u Hrvatskoj", rekao je saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović tijekom rasprave o slatkovodnom ribarstvu u Hrvatskom saboru.

Zakon o slatkovodnom ribarstvu, prema stajalištu HSS-a, naglasio je, treba imati za cilj zaštitu prirode i zaštitu biološke raznolikosti. "Mi iz HSS-a smo govorili o odlagalištu otpada Davor koje je u neposrednoj blizini Save i čini potencijalnu ugrozu za okoliš i izvorišta pitke vode, govorili smo o Piškornici gdje postoje podaci mjerenja koji ukazuju na prisutnosti teških metala u vodi, a takvih je primjera u Hrvatskoj nažalost previše", dodao je Vlaović, navodi se u priopćenju te stranke.

Vlaović je pozvao inspekcije da izađu na teren, utvrde činjenično stanje, poduzmu potrebne aktivnosti kako bi se zaštitile vode, ribe i cjelokupna floru i faunu tih područja. Zaštitu vode od štetnog gospodarskog ili komunalnog djelovanja mogu samo oni koji imaju ovlasti, državne institucije ii svi odgovorni gospodarstvenici i građani. Upozorio je i na sivo riblje tržište.

Sporan model "ulovi pa plati"

"Moram istaknuti problem na koji su upozorili i športsko ribolovni savezi i Obrtnička komora gdje se kroz model ulovi pa plati stvara prostor da se dio izlovljene ribe nađe na sivom ili crnom tržištu u RH. Novina u Zakonu je da športski ribolovac dio ulovljene ribe može uzeti i staviti na tržište. U tome vide problem", rekao je Vlaović te upozorio i na problem kupovine ribičkih dozvola s kojima se može slobodno riboloviti bez položenog ribičkog ispita. Postavio je pitanje, koje postavljaju ribičke udruge - čemu služi ribički ispit?

"Želim vjerovati kao je namjera dobra i treba služiti kao poticaj za boravak u prirodi i razvoj kontinentalnog turizma, ali sve udruge trebaju biti jednako vrijedne i svi propisi jednako vrijedni za sve građane. Usporedbe radi u lov mogu samo lovci s položenim ispitom i članovi barem jedne lovačke udruge", kaže. 

Vlaović se u raspravi osvrnuo na probleme hrvatskog slatkovodnog ribnjačarstva, problem male konzumacije ribe u Hrvatskoj, šteta  koje ribnjačarstvo trpi radi ribojednih ptica i neriješena pitanja zakupa poljoprivrednih površina pod ribnjacima kao i gospodarskog slatkovodnog ribolova.

Financijski rasteretiti ribarstvo i akvakulturu

"Kad govorimo o akvakulturi  i slatkovodnom ribarstvu mi, nažalost u Hrvatskoj, imamo veliki potencijal, ali malo slatkovodne ribe konzumiramo. Ribu konzumiraju ribojedne ptice za što vlasnici ili zakupci ribnjaka do sada nisu dobivali naknadu, a štete su bile velike", rekao je i dodao da je važno financijski rasteretiti ovaj dio akvakulture kao dio gospodarstva i poljoprivrede.

"Opterećeni su s osam različitih naknada za vode i neriješenim pitanjem poljoprivrednog zemljišta. Treba im osigurati potpore za razvojne projekte za  preradu i plasman ribe na tržište, osigurati sljedivost. Naš kupac treba znati je li kupio šarana i soma iz Hrvatske ili iz Kine. Nismo osmislili modele kako povećati zaštitu domaće proizvodnje i vidljivost da bi našim potrošačima omogućili izbor i konzumaciju šarana ili soma proizvedenog u Hrvatskoj", naglasio je. 

Poseban problem, dodao je, čini neriješeno pitanje gospodarskog riječnog ribolova i ljudi koji žive uz rijeku Savu. "Nekada je bilo registrirano 50-tak ribara u Orubici i Davoru, ribara koji su imali pravo gospodarskog ribolova, sad to više nemaju i danas egzistiraju 1-2 obrta registrirana za ribolov. Postoji li mogućnost  donošenja olakšanog modela povratka zainteresiranih u legalan sustav gospodarskog ribolova za male ili vikend ribolovce koji ne mogu uloviti i prodati dovoljno ribe da bi platiti sve obveze državi temeljem obrta. Naša intencija u HSS-u je da ljudi ostaju živjeti uz rijeke i s rijekama i čuvaju vodotoke", upitao je Vlaović te dodao da je loše postavljen inspekcijski sustav u ribolovu i kontroli ribolovaca te zatražio od nadležnih da bolje i fleksibilnije urede sustav kažnjavanja ribolovnih prekršaja.


Tagovi

Zakon o slatkovodnom ribarstvu Sabor HSS Davor Vlaović


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).