Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obalna infrastruktura
  • 03.03.2015. 13:15

Važnost ribarskih rashladnih kapaciteta u SDŽ

U HR postoje dvije veletržnice ribe, jedna u Rijeci i jedna u Poreču, a zbog nedostatka sredstava i lošeg poslovanja nisu u pogonu. Primjer dobre prakse može se naći u Zadarskoj županiji odnosno Kalima na otoku Ugljanu gdje je ribarska zadruga "Omega 3" uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, izgradila i opremila hladnjaču najsuvremenijom tehnologijom zamrzavanja ribe.

  • 437
  • 33
  • 0

Problematika infrastrukture u agrobiznisu u Hrvatskoj nije u središtu znanstvenog interesa. A ribarstvo je ipak jedna od sastavnica razvoja RH i nije ga moguće uspostaviti bez organiziranog sustava prometovanja ribom koji obuhvaća razvoj infrastrukture.

S obzirom na važnost ribarstva za RH, nužna je cjelovita uspostava obalne infrastrukture na čitavoj jadranskoj obali. Sporo razvijanje ribarskih sadržaja rezultiralo je neskladom između stvarnog stanja, odnosno sektorsko razvijanje djelatnosti umjesto sveobuhvatnog i uravnoteženog razvoja i zahtjeva EU te se usklađivanje zakonodavstva odnosilo i na osiguranje dijela obale za potrebe iskrcaja ribe.

Nedostatak sredstava i loše poslovanje

Veličinu obalne infrastrukture određuju količina ulova, veličina plovila i broj subjekata koji gravitiraju prema jednom mjestu. U sustavu također postoje infrastrukturne i organizacijske prepreke. Infrastrukturne se odnose na djelomičnu opremljenost za provedbu higijenskog paketa, a organizacijske u onemogućavanju primjene tržnih redova.

"U Hrvatskoj postoje dvije veletržnice ribe, jedna u Rijeci i jedna u Poreču, koje zbog nedostatka sredstava i lošeg poslovanja nisu u pogonu. Primjer dobre prakse može se naći u Zadarskoj županiji, odnosno Kalima na otoku Ugljanu gdje je ribarska zadruga Omega 3 uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, izgradila i opremila hladnjaču najsuvremenijom tehnologijom zamrzavanja ribe.

Analizom sadržaja novinskih članaka može se zaključiti da su ribari Splitsko-dalmatinske županije suočeni s nedostatkom rashladnih kapaciteta za skladištenje plave ribe. Na tržištu se pojavljuju viškovi plave ribe, a nedostatak skladišnih kapaciteta prisiljava ribare na prodaju po niskim cijenama. Ribarstvo je treća značajna gospodarska grana Splitsko-dalmatinske županije, osobito važna u otočnoj ekonomiji, te uključuje niz međusobno povezanih i međuovisnih djelatnosti kao što su riboprerađivačka industrija te niz pratećih sadržaja poput ribarskih luka, brodogradnje i brodoremonta, tvornice za proizvodnju mreža, ribarskih alata i drugog ribarskog materijala te sabirnih i otpremnih centara.

Opravdana izgradnja obalne infrastrukture

Izgradnjom rashladnog i skladišnog kapaciteta ribari bi se lakše prilagodili standardima Europske unije, stabilizirala bi se ponuda tokom godine, ostvarila bolja cijena na tržištu te se osigurale dostatne količine za izvoz", ističe Tihana Ljubaj, znanstvena novakinja na Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomskoga fakulteta u Zagrebu.

Prije same izgradnje potrebnih kapaciteta, a koja zahtijeva znatna financijska sredstva, potrebno je analizirati opravdanje takve investicije s ekonomskog stajališta odnosno ponude i potražnje plave ribe, dostupnost potrebne infrastrukture u županiji i tržišnih kanala te društvenog stajališta, poput sociodemografske strukture ribara.

Osnovni cilj rada je, analizom sadržaja sekundarnih izvora podataka, znanstvenih i stručnih radova te novinskih članaka, prikazati važnost rashladnih infrastrukturnih kapaciteta u ribarstvu, koja može poslužiti kao osnova za ocjenu hipoteze o opravdanosti izgradnje takvih kapaciteta na području Splitsko-dalmatinske županije.

Geografske i socio-ekonomske karakteristike Splitsko-dalmatinske županije

"Morsko ribarstvo zauzima značajno mjesto u županijskom gospodarstvu, a na njegovoj osnovi je razvijena i prerađivačka industrija od koje se posebno ističe tvornica Sardina d.o.o. u Postirama na otoku Braču. Razvijena je i marikultura, posebno uzgoj lubine, komarči, tune i slatkovodne pastrve. Okosnicu gospodarstva čini turizam, dok su poljoprivreda i ribarstvo tradicionalne djelatnosti. Poljoprivredne površine su uglavnom locirane u ravnicama i dolinama rijeka, visoravnima i krškim poljima. Osim Splita, važnu subregionalnu funkciju imaju naselja Sinj, Imotski, Vrgorac, Makarska i otočna središta", kaže Tihana Ljubaj.

Ulažu se veliki napori da se oživi i ojača gospodarski razvoj i potencijal, ali i da se smanji problem natprosječne gustoće naseljenosti obalne linije. Iako je između Popisa stanovništva 2001. i 2011. došlo do smanjenja broja stanovništva, Županija nikada nije zabilježila negativnu stopu prirodnog priraštaja stanovništva.

Ribarski sektor Splitsko-dalmatinske županije

Važnost marikulture u Splitsko-dalmatinskoj županiji ogleda se prije svega u njenoj socijalnoj i ekonomskoj misiji koja se sastoji u prevenciji depopulacije ruralnih prostora u priobalju i na otocima, te zadovoljavanju različitih potreba turističkog tržišta za proizvodima mora.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede procjenjuje se da je u ribarskom sektoru u RH izravno zaposleno oko 14.000 osoba, uključujući ribare, djelatnike u tvrtkama za ulov, uzgoj i preradu ribe i zaposlenika na plovilima. Prijavljeni ulov u 2009. godini temeljio se uglavnom na ulovu inćuna, srdela i miješane sitne plave ribe. U razdoblju od 2000. do 2010. godine došlo je do porasta ulova i proizvodnje plave ribe, a ako se usporedi s drugim županijama, Splitsko-dalmatinska je vodeća po količini iskrcaja. Smanjenje ulova u 2012. u odnosu na 2011. godinu prvenstveno je posljedica pada ulova plave ribe.

Važnost ribarskih rashladnih kapaciteta

Ribari se sve manje školuju, a i manjak je srednjih škola koje imaju ribarski odjel. Ribari su samouki, a brodovi su građeni prije 50 i više godina, tehnologija ulova je zastarjela, a suvremeni uzgoj se sporo razvijao tijekom godina.

Ribarstvo je značajno za gospodarski razvitak Splitsko-dalmatinske županije, prvenstveno njezinog ruralnog dijela na priobalju i otocima.

Unatoč izgrađenim kapacitetima u akvakulturi i marikulturi, razvoj ribarstva koče nedovoljna organiziranost ribara i proizvođača u smislu povezivanja u zadruge, udruge i organizacije, neodgovarajuća kopnena, ribarska i lučka infrastruktura i logistika, nepostojanje organiziranog tržišta ribom i neriješen status ribarskih luka i iskrcajnih mjesta.

Ulaganjem u proizvodne kapacitete, omogućio bi se kompetitivan i konkurentan sektor prerade i trženja proizvoda i ribarstva, a nastojala bi se osigurati i stabilnost razine zaposlenosti u tom sektoru.

Veletrgovci po niskoj cijeni otkupljuju ribu od ribara

"Mala plava riba osnovna je sirovina tradicionalnoj prerađivačkoj industriji koja se prije temeljila prvenstveno na konzerviranju. Konzerviranje u posljednjih pet godina bilježi pad, koji je kompenziran povećanju proizvodnje soljene ribe poput inćuna te smrznute ribe. Ribu i riblje prerađevine većinom utržuju sami ribari koji sami plaćaju troškove prijevoza, a neodgovarajućim uvjetima transporta i skladištenja ugrožavaju njezinu kakvoću. Otkup proizvoda se organizira i na način da se prodaje veletrgovcima, koji ribu otkupljuju po vrlo niskoj cijeni, dok je istovremeno prodaju po iznimno visokoj cijeni i tako nedostupnoj mnogim potencijalnim potrošačima.

Veliki problem predstavljaju nedostatni rashladni i skladišni kapaciteti, neorganizirana opskrba brodova gorivom, kao i zastarjela privatna infrastruktura na obali, što utječe na smanjenje prehrambene vrijednosti ribe. Rashladni kapaciteti su prijeko potrebni u ribarstvu, jer ako ulovljena srdela stoji na palubi broda samo pet minuta na visokoj ljetnoj temperaturi, započinje neumitno razlaganje masti i raspadanje bjelančevina i u tom razdoblju srdela izgubi do 20% od svoje prvobitne vrijednosti. Zaleđivanjem ribe prilikom ulova i naknadno prigodom prerade očuva se stopostotna svježina, okus i sočnost srdele, čak i miris mora na dulje razdoblje. U Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje rashladni i skladišni kapaciteti za voće, šljive, breskve, nektarine i jabuke.

Pokrenuta je gradnja hladnjača u gospodarskoj zoni Kukuzovac-Sinj, i Zadvarju koje postaju pretežito industrijske zone, potaknute blizinom autoceste A1 koja je značajna u turističkoj zoni prolaskom brojnih turista prema jugu1, i Ravča koja se nalazi blizu Vrgorca, gdje je važna distribucija sa BiH. Najvažniji uzroci nedostatka rashladnih i skladišnih kapaciteta u ribarstvu Županiji su neodgovarajuća kopnena, ribarska i lučka infrastruktura i logistika, nedovoljna organiziranost ribara, udruga i zadruga, nekonkurentnost malih proizvođača, neusklađenost lokalnih i županijskih prostornih planova odnosno neriješenog statusa ribarskih luka, nepouzdana ribarska statistika, nepostojanje veletržnice ribom i nedovoljna razvijenost ribarstva i marikulture s obzirom na prirodne uvjete Splitsko-dalmatinske županije", pojašnjava Tihana Ljubaj.

(Ne)opravdanost izgradnje ribarskih kapaciteta

Opravdanost izgradnje ribarskih kapaciteta ne bi se smjela temeljiti samo i isključivo na geografskom položaju, klimi, resursima i tradiciji ribarstva, nego i društveno-ekonomskim razlozima. Argumenti na kojima se temelji opravdanost izgradnje rashladnih kapaciteta su lakša prilagodba standardima EU, stabilizacija ponude tokom godine, bolja cijena na tržištu, osiguranje dostatne količine za izvoz, očuvanje kvalitete te postojanje rashladnih i skladišnih kapaciteta za voće i izgradnja novih na području Splitsko-dalmatinske županije.

Tradicija i važnost ribarstva za gospodarski razvoj ruralnog područja Županije

"Iako postoji nesumnjiva potrebe za izgradnjom rashladnih kapaciteta, pitanje koje se u konačnici postavlja jest hoće li ti kapaciteti zaista biti iskorišteni s obzirom na visoke troškove izgradnje? Hoće li ribari biti spremni platiti trošak skladištenja, te tko će upravljati samom hladnjačom? Jedno od rješenja moglo bi biti zadružno povezivanje ribara i izgradnja zadružne hladnjače. Međutim, takav projekt nije moguće ostvariti bez potpore lokalne zajednice, odnosno Županije, koja zbog dugogodišnje ekonomske krize vjerojatno ne bi imala mogućnosti ulaganja u to.

Nadalje, govoreći o profesionalnim ribarima i suvremenim metodama ulova, potrebno je istaknuti kako na brodovima postoji oprema za pothlađivanje ribe, a suvremena komunikacija omogućuje ribarima da i prije pristajanja u luku prodaju ulov. Uzevši u obzir kako takav ulov odmah odlazi restoranima ili na preradu, ribarima koji se bave tzv. tradicionalnim ribolovom se otvara mogućnost prodaje ulova ribarnicama.

S obzirom na navedeno, može se zaključiti kako, unatoč zahtjevima ribara i argumentima kojima bi opravdali izgradnju hladnjače, takvi infrastrukturni kapaciteti trenutno nisu potrebni. Odbacivanje hipoteze o opravdanosti izgradnje ribarskih rashladnih kapaciteta nameće nekoliko zaključaka.

Hipoteza je stvorena temeljem novinskih članaka u kojima ribari ističu hladnjaču kao ključni čimbenik poboljšanja svoje konkurentnosti. Bez provedenog istraživanja lako je donijeti odluku koja će se pokazati pogrešnom i teško ispravljivom. Probleme ribara i njihove inicijative je svakako potrebno poslušati, ali prije svega je potrebno je uložiti u obrazovanje ribara jer se ribari sve manje školuju, a i premalo je srednjih škola koje imaju ribarski odjel. Mladi pokazuju inicijativu i želju za bavljenjem ribarstvom, mnoge nove ribarnice koje se u Splitu otvaraju su i zalogajnice, nastoji se proširiti trend jedenja ribe i svijest potrošača.

Taj pothvat se pokazao zasad uspješnim, jer se jede češće i gurmanski, a sve to predstavlja potencijal za veliki biznis. Poticanje ribara na udruživanje sigurno će im olakšati pristup tržištu, ali i kreditima za nabavku potrebne opreme. Utvrđivanje potrebe za kapacitetima i opravdanje njihove izgradnje kroz tradiciju ribarstva, postojanje dovoljnog broja ribara kojima su ti kapaciteti potrebni, osvješćivanje spoznaje da se na europsko tržište ne može bez dovoljne količine kvalitetnih proizvoda dodane vrijednosti je tek nulti korak.

Prvi korak je prepoznavanje potrebe od strane lokalne zajednice i spremnost na pomoć, odnosno sufinanciranje projekta, bilo u vidu opraštanja određenih doprinosa ili, primjerice, davanje zemljišta u koncesiju ili zakup po simboličnoj cijeni.

Kreatore agrarne politike također treba osvijestiti o problemima ribara, jer bez suradnje svih aktera nemoguće je realizirati projekt u kojem možda i na prvi pogled mala pogreška može dovesti do dugoročnih i teško ispravljivih posljedica", istaknula je na opatijskom simpoziju agronoma Tihana Ljubaj s Agronomskoga fakulteta u Zagrebu, kojoj su u realizaciji ove teme pomogle Ramona Franić i Ana Piragić.


Tagovi

Agrobiznis Ribarstvo Higijenskog paketa Tržnih redova Veletržnice Rijeci Poreču Zadarskoj županiji Kalima na Ugljanu Ribarska zadruga Omega 3 Ministarstva poljoprivrede Hrvatske banke za obnovu i razvoj Hladnjaču Zamrzavanja ribe Rashladni


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.