Ugrožena školjka Mediterana se vraća u Jadran

Plemenita periska (lat. Pinna Nobilis) je najveća školjka Mediterana, zaštićena je zakonom, ali zbog svoje veličine od preko 1m mami znatiželjne turiste koji je žele kao suvenir. Treba istaknuti da se razmnožava u ljetnom periodu što je čini još osjetljivijom. Međutim, ono što je značajno je da se ona vraća te je na oko 100 kvadrata površine morskog dna prebrojano oko 250 jedinki u Boki, u Crnoj Gori.

Veći dio mesa je jestiv, ali je pod strogom zaštitom jer je u okviru Barcelonske konvencije razvijen SPAMI protokol (Protokol o posebno zaštićenim područjima i biodiverzitetu u Mediteranu) i to ne umanjuje njen ekološki doprinos morskom ekosustavu.

Pod strogom zaštitom

"Zanimljivo je da u Jadranu živi nekoliko vrsta školjkaša koje žive puno duže - pa tako rumenka (Callista chione) može živjeti i preko 40 godina, iako su stariji primjerci dosta rijetki kako se radi o vrsti koja se komercijalno izlovljava. Prema rezultatima nedavnih isztraživanja, najduže živuća vrsta školjkaša u Jadranu, pa tako i u Mediteranu je čaška Glycymeris pilosa koja može živjeti i preko 60 godina.

Analiza ljuštura ove vrste nam s toga može dati podatke koji datiraju iz sredine 20 stoljeća. Pored rekonstrukcije temperature mora, analizom sastava elemenata u ljušturama možemo saznati i druge podatke o životnoj sredini - na primjer veće koncentracije barija mogu upućivati na cvjetanje fitoplanktonskih organizama", kaže prof.dr.sc. Melita Peharda Uljević sa hrvatskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Analize ljušture periske

Znanstvena disciplina, dodaje, koja se bavi analizama geokemijskog sastava ljuštura školjkaša i rekonstrukcijama prošlih promjena u životnom okolišu naziva se sklerokronologija. Institut za oceanografiju i ribarstvo je vodeća institucija na Mediteranu za sklerokronološka istraživanja školjkaša i zanimljivo je napomenuti da su sa ovim istraživanjima započeli još 2002. i to upravo analizama ljuštura periski. Trenutno vode projekt iz područja sklerokronologije koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a čiji je cilj doprinos razumjevanju procesa na razini ekosustava u morskom okolišu i njihovih odgovora na klimatske promjene.

Pročišćavanje morske vode

"Ekološka uloga Pinna nobilis je od značaja jer filtrira i zadržava veliku količinu organske tvari iz suspendiranog detritusa i tako pročišćava morsku vodu. Kao čvrst supstrat na mekom morskom dnu, njena površina može poslužiti za kolonizaciju drugim organizmima bentosa", kaže dr. Danijela Joksimović koja je i rukovoditelj laboratorija za kemiju, biokemiju i molekularnu biologiju na Institutu za biologiju mora iz Kotora sa kojom smo i razgovarali.

Informacije o kvaliteti morske vode

Može li se zahvaljujući periski saznati kemijsko i biološko stanje mora?

Na temelju tkiva jedinki Pinna nobilis moguće je odrediti koncentracije teških metala ili drugih zagađivača - ali takav oblik biomonitoringa nema široku primjenu zbog činjenice da je Pinna nobilis zaštićena vrsta. Međutim, prateći trend promjene brojnosti populacija Pinna nobilis, može se dobiti uvid o kvaliteti morske vode u određenom području. Drugim riječima, ukoliko bi došlo do pojave zagađenja, brojnost jedinki može biti smanjena i time upozoriti na opasnost od daljnje kontaminacije mora.

Filtriranje morske vode

Možete li objasniti kako ona filtrira 6l morske vode, kako funkcionira taj proces?

Kao i drugi mekušci iz grupe Bivalvia, Pinna nobilis se hrani filtriranjem morske vode. Kapacitet obrade vode evoluciono je prilagođen koncentraciji suspendovane materije, prvenstveno detritusa, fitoplanktona i zooplanktona. Voda sa suspendovanom materijom prolazi kroz ulazni sifon školjke na zadnjem kraju tijela, zatim se voda pumpa preko škrga, uklanjaju se čestice iz suspenzije i prenose do usnog otvora. Da bi unijele dovoljno hranjivih tvari, školjke profiltriraju jako veliku količinu vode pa je kod nekih jedinki Pinna nobilis izmjereno da mogu profiltrirati 6 litara vode u roku od jednog sata.

Laboratorijski uzgoj periske

Postoji li mogućnost za laboratorijski uzgoj periske i njeno puštanje u prirodno stanište nakon određenog stupnja razvoja?

U literaturi postoje iskustva i podaci koji ukazuju da se jedinke Pinna nobilis mogu uzgajati u laboratorijskim uvjetima od stupnja larve i nakon određenog perioda ponovo vratiti u njihovo prirodno stanište. S obzirom na ugroženost i ranjivost vrste, kraj planova o općoj zaštiti biodiverziteta, uzgoj jedinki Pinna nobilis u umjetnim uvjetima značajan je korak u formiranju strateških planova za očuvanje vrste.

Direktna eksploatacija školjke

Što je najviše ugrožava?

Faktori koji značajno doprinose smanjenju broja populacija Pinna nobilis u Mediteranu su direktna eksploatacija ove školjke kao dekorativnog suvenira, ribarska kočarenja i sidrenja. Također, najznačajnij faktor na globalnoj razini koji ugrožava opstanak populacija Pinna nobilis je opće narušavanje obalnih zona u cijelom Mediteranu.

Veliku opasnost predstavlja erozija obale i unos otpadnih voda bez prethodnog tretmana koje sadrže velike količine organskih tvari i time uzrokuju eutrofikaciju što dalje vodi smanjenoj providnosti mora uslijed nemogućnosti obavljanja procesa fotosinteze kod biljaka. Na taj način nestaju podvodne livade morskih trava Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa koje predstavljaju staništa Pinna nobilis i samim time su ključne za opstanak njihovih populacija.

Sporazum o zaštiti periske

Početkom 2016. godine potpisan je sporazum u Španjolskoj o suradnji i aktivnostima na projektu "Proučavanje, zaštita i mogući uzgoj školjke periske (Pinna Nobilis) u Bokokotorskom zaljevu". Sporazum su u ime institucija koje su dio projekta potpisali dr. Jose Tena Medialdea (Katolički Univerzitet, Valencia), dr. Nardo Vicente sa Oceanografskog Instituta Paul Ricard iz Francuske i rektorica Univeriziteta Crne Gore prof. Radmila Vojvodić.

Ono što trenutno zabrinjava je podatak da se u Španjolskoj nešto događa sa periskom, znanstvenici nisu sigurni što je u pitanju, je li u pitanju bakterija ili virus pa se rezultati o stanju školjke u Španjolskoj očekuju krajem godine.

Foto: Bigstockphoto/veliferum