Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • V.I.R.I.B.U.S.
  • 17.05.2022. 10:55
  • Grad Zagreb, Zagreb

Teskeredžić: Ne možete doći u inspekciju ribnjaka, a da ne znate kako koja riba izgleda

Imamo niz učilišta koji se bave stvaranjem "stručnjaka" u ribarstvu, ali se ide ravno s fakulteta u državnu upravu gdje se stažira godinu dana pa dalje napreduje, a teoretsko znanje bez praktičnog je jednako nuli, kaže dr.sc. Emin Teskeredžić, naš najcitiraniji stručnjak za akvakulturu.

Foto: Marinko Petković
  • 837
  • 184
  • 0

Više od 50 godina je u ribarstvu, a 40 uzgaja potočne, kalifornijske i salmonizirane tzv. losos-pastrve u ribnjaku "Krčić" kod Knina i u mrijestilištu i ribnjaku u Gračanima u Zagrebu. Godišnje tvrtka dr. sc. Emina Teskeredžića pod nazivom V.I.R.I.B.U.S., proizvede između 40 i 50 tona kalifornijske pastrve i 10 do 15 tona potočne pastrve.

Ovaj znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, čitavi radni vijek je radio na Institutu Ruđer Bošković, predavao je na više fakultetu u Zagrebu i Dubrovniku, a iako je već devet godina u mirovini i dalje je najcitiraniji stručnjak za akvakulturu. On je davne 1975. godine postavio prvi pokusni kavezni uzgoj na otoku Krapnju na Jadranu, te pokusno mrijestilište morske ribe pokraj bazena hotela Solaris u Šibeniku.

Domaća proizvodnja pastrva se srozala na 300 tona   

Dr.sc. Teskeredžić ističe da se prije Domovinskog rata ciprinida proizvodilo u Hrvatskoj oko 15.000 tona, a salmonida 900 tona. Dodaje da se proizvodnja slatkovodne ribe, nakon rata jako smanjila i da se sada na šaranskim ribnjacima proizvodi svega oko 3.000 tona, a pastrvskim oko 300 tona!

"Međutim, pogledajte samo naše susjede, prije svih BiH i Srbiju. Oni su zadnjih 20 godina višestruko, a neki tri do četiri puta, povećali svoju proizvodnju u toplovodnoj i hladnovodnoj akvakulturi", kaže dodajući da jedna Danska ima proizvodnju od 45.000 pastrva s tim da se tamo proizvodnja odvija u zatvorenim sistemima gdje se dnevno mjenja samo 10 posto vode i da tako proizvedene pastrva nije ni približno one kvalitete koju ima naša koja se proizvodi u protočnoj izvorskoj, hladnoj i vrlo kvalitetnoj vodi.

Na pastrvskim ribnjacima Hrvatske uzgoji se svega oko 300 tona ove ribe

Nadalje, na jednu domaću visokokvalitetnu pastrvu pojedemo dvije iz BiH, Turske, Italije, Slovenije koje se ili proizvode u rijecnoj vodi, ili toploj vodi ili su zbog udaljenosti ne baš svježe. Godišnje se, navodi, zna uvesti više od 650 t svježih i zamrznutih, u vrijednosti većoj od dva milijuna eura, dok se domaća proizvodnja srozala s mogućih 1.000 tona na svega oko 300 tona!? Ujedno, čuli smo, kako smo na zajedničkom tržištu EU-a, gdje više nema granica, teško je reći koja je prava zemlja porijekla i jesu li one i koliko puta prešle tu granicu.

Ističe da smo u puno segmenata uništili domaću proizvodnju hrane pa se ne treba čuditi sve većem uvozu, a koliko je važna domaća proizvodnja najbolje se vidjelo u ovoj krizi, jer je hrana važan strateški proizvod. "To se kod nas olako zaboravlja, a držim da bi i 'stručnjaci' koji rade u državnim službama trebali nakon studija barem 5 godina raditi u proizvodnji da bi razumjeli kako se odvija proizvodnja u poljoprivredi", naglašava.

Nema napretka bez povezivanja znanosti  i struke 

Nekada je par znanstvenih ustanova, kaže, imalo glavnu riječ u organiziranju i vođenju proizvodnje tako su na Institutu Ruđer Bošković godišnje znali biti po 150 dana na terenu i uz kontrolu i pokuse davali direktno upute i sugestije proizvođačima riba.

Dakle, samo se tako mogla, odnosno može povezati znanost i struka, odnosno pripremati kvalitetne zakone i pravilnike, odnosno dokumente, rješenja utemeljene na stvarnim potrebama i okolnostim, koja znaju biti specifična za pojedine sektore i područja na kojima se primjenjuju. "Pogledajte samo našu ekološku poljoprivredu i bit će vam jasno da je to sve daleko od stvarnosti, a samim time i neupotrebljivo. To su administrativne barijere koje nemaju uporište u životu", upozorava naš sugovornik ispod velike nadstrešnice gračanskog ribnjaka, koji je kupio odavno, a onaj kninski Krčić je uzeo u koncesiju.

Prije Domovinskog rata proizvodili smo oko 900 tona salmonida 

Prema njegovim riječima, na Institutu su timski šaranske ribnjake šest puta godišnje obilazili, a pastrvske svaki mjesec, ali sve je manje profesora, bilo na Agronomiji ili Veterini, koji su radili i u praksi, što nije dobro. "Teoretsko znanje bez praktičnog je jednako nuli", drži dr.sc. Teskeredžić dodajući da danas imamo niz Sveučiliša i Veleučilišta koji se bave stvaranjem "stručnjaka" u ribarstvu, ali sada se ide ravno s fakulteta u državnu upravu ili čak Ministarstvo, gdje se onda stažira godinu dana pa dalje napreduje, a bez višegodišnje prakse na terenu u proizvodnji, odnosno povezivanja znanosti i struke, nema napretka.

"Ne možete doći u inspekciju ribnjaka, a da ne znate kako koja riba izgleda! Taj omjer znanosti i struke, mora biti pola-pola. Sve drugo, kao i ova nova Strategija razvoja akvakulture, na čijim sam pripremnim radionicama sudjelovao, da bi tek od vas čuo što se na kraju i uradilo, je samo pričanje praznih priča", kaže. Naime, dodaje, lijepo je čuti da Operativni strateški plan razvoja akvakulture donosi 50 milijuna eura godišnje, ali radi se o zahtjevnoj proizvodnji, jer riba mora doći, što prije, svježa do prerade odnosno kupca.

Zaustavio muljanja s poticajima 

Proizvodnja ribe je dugotrajan posao jer se kalifornijska pastrva uzgaja dvije, potočna tri, a salmonizirana tzv. losos-pastrva i do četiri godine. "Razlika u kvaliteti mesa pastrva koje se uzgajaju u toploj vodi ili u hladnoj izvorskoj od 10 C je velika, a takva je voda na naša oba ribnjaka, pa je i naša pastrva izuzetne kvalitete u odnosu na bilo koju uvoznu", napominje objašnjavajući da je, uz prosječnu temperaturu vode od 10 C, meso ovih pastrva puno kvalitetnije, tvrđe i kompaktnije. Kod uzgajanih na 18 do 20 C, iako rastu brže, meso je mekano i manje kvalitetno.

Primjerice, kalifornijska pastrva se može uzgajati u vodi do 24 C dok se autohtona potočna može uzgajati do temperature od maksimalno 15 C. Čuli smo i da je na domaćem tržištu bilo "svega i svačega", a sam je, kaže, još uoči ulaska Hrvatske u EU, pokušao istjerati stvari na čistac jer se zbog "muljanja s poticajima" prijavljivalo i 2.750 t uzgoja pastrve, što je 1.750 t više od maksimalno mogućih 1000 t.

"Moje prijave DORH-u, USKOK-u i vladi ukinule su te prevare, ali nažalost bez sankcija prevarantima", ističe naš sugovornik. 

Gračanski ribnjak 

S druge strane, sad kad više nema poticaja, od 2016. godine, proizvodnja je neisplativa ozbiljnim proizvođačima koji kilogram pastrve moraju u veleprodaju dati po 25-28 kn. Naime, konkurencija iz BiH po kilogramu ribe za izvoz u EU, odnosno Hrvatsku, dobiva pet kuna po kg, kaže.

Turska primjerice, proizvodi 100.000 t pastrve, koje uzgaja u toplom moru, kao i Italija. Edukacija je važna u uzgoju, kako u proizvodnji, tako i u potrošnji ribe, jer se pastrvi ne skida ljuska, kako to tvrde naši poznati tv-kuhari, čuli smo dobar savjet.

Uzgoj autohtone potočne pastrve traje tri godine

Inače, potočnu pastrvu sami proizvode, mrijeste je u prosincu u Kninu, gdje nakon inkubatora, nakon što naraste do grama, ide u vanjske bazene, gdje uzgoj traje pune tri godine, jer sporije raste. Za razliku od kalifornijske i salmonizirane tzv. losos-pastrve, ona je autohtona, domaća, a uzgojena je od ikre domaćih matica.

Kalifornijsku pastrvu uvoze iz SAD-a na mrijestilište gračanskog ribnjaka. Kada nakon izvale i prilagodbe na hranu postigne težinu od pola grama prebacuje se bazenima pod kisikom u vanjske bazene ribnjaka u Kninu, gdje u dvije, dvije i pol godine postiže težinu od 300 do 500 grama, te ide na tržište.

Nadalje, koristeći hranu koja u sebi ima račiće, uzgajaju salmoniziranu tzv. losos-pastrvu s crvenim mesom od 800 do 1600 grama. Manje je, čuli smo, poznato da je kalifornijska pastrva ili dužičasta pastrva jedan od 6 vrsta pacifičkih losasa. Na uzgoju te ribe u plutajučim kavezima u Jadranskom moru doktorirao je dr.sc. Teskeredžić još 1982. godine. U svijet akvakulture ušao je preko športskog podvodnog ribolova, gdje je bio višestruki prvak i reprezentativac bivše države.

Čuli smo i vidjeli da u Gračanima, gdje ribnjak postoji od 1962. godine, a bio je napravljen da bi se sav uzgojeni šaran, som i druge vrste, ispirao prije slanja za maloprodaju u izvorskoj čistoj vodi od okusa i mirisa mulja. Gračanski ribnjak koristi izvorsku vodu potoka Ribnjak, koji smo i obišli. Nekada je, doznali smo, pastrve bilo i na Kraljičinom Zdencu, koje je danas planinarsko izletište na Sljemenu.

Štete od predatora i dugotrajni sudski procesi 

Za vrijeme našeg posjeta profesionalni ribar Frane Bilušić, voditelj ribnjaka, koji je more zbog ljubavi zamjenio ribnjakom ispod Sljemena, imao je pune ruke posla, jer valja ribu i nahraniti više puta dnevno, izvaditi je i očistiti kupcima. 

Uzgoj je zahtjevan i traži puno jer riba, primjerice, može dobiti sunčanicu na jakom suncu, ako naglo izađe iz mraka inkubatora na otvoreni ribnjak. Jednostavno joj izgore leđa, ako nema mogućnosti sakriti se. O svemu tome, priča nam, treba voditi računa, jer se riba, još sasvim mala, može i razboljeti te uginuti. Nužno je podjeliti hranu ovisno o težini tijela, svakih sat vremena pa onda na četiri sata itd., jer ima čak 12 vrsta hrane prema kvaliteti i veličini ribljih usta.

Voditelj ribnjaka, Frane Bilušić

Što se tiče uzgoja na ribnjaku u Kninu, čuli smo da imaju velikih problema i goleme štete od predatora bilo da su to vidre, sive čaplje ili kormorani. Primjerice, 40 -50 posto mlađi im pojedu predatori uz sve zapreke s mrežama, ogradama, zvukovnim signalima... Odštete godinama potražuju na sudovima, a sporovi traju još od 2014. godine i to za štete iz 2011.-2013. godine!

Dakle, spor traje već punih 9 godina. Napravljene su studije koje potvrđuju štete, ali za sada odštetu od predatora dobivaju samo šaranski ribnjaci, a pastrvski ne, zaključuje dr.sc.Teskeredžić.


Fotoprilog


Tagovi

Dr.s.c. Emin Teskeredžić Uzgoj pastrve Uvoz Ribnjak


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas bez navodnjavanja ne možemo govoriti o ozbiljnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izgradnja akumulacije u svrhu navodnjavanja je velika investicija, ali ima niz prednosti. Više detalja su nam otkrili Siniša Hrgović, dipl.ing.agr, Adam D... Više [+]