Sve je manje ribara u Gružu

Ribarnica koja je nedavno preuređena u Gružu, bit će otvorena u srijedu 14. kolovoza, a taj isti dan se očekuje i useljenje ribara. "Trebat će vremena da se ljudi nauče na novosti kao što je prodaja ribe na ledu bez gajbe”, kaže Niko Kapetanić, direktor gradskog poduzeća Sanitat, nadležnog za tržnice.

Odmah će biti u funkciji četiri mjesta za čišćenje ribe. Lako će se kupci naučiti na čišće i bolje uvjete ribarnice, ali teško će se ribari naviknuti na fiskalizaciju, pa je pitanje kome će tolika uređena ribarnica raditi. Prošli petak, udarni dan za kupnju ribe, radila su jedva dva banka, i gotovo da se nije moglo kupiti ništa osim mola i srđela.

"Neće biti više ribe ni sljedećeg petka, jer je ribarima onemogućen normalan rad fiskalizacijom. Ljudi strahuju zbog ogromne kazne", kaže Dinko Cvjetović, predsjednik Strukovne grupe za morsko ribarstvo i preradu ribe Županijske gospodarske komore Dubrovnik.

"Država nas je degradirala svrstavajući nas među trgovce. Pitanje je, jesu li ribari trgovci ili proizvođači. Trgovci moraju imati fiskalnu blagajnu, a proizvođači ne moraju. Prije 15 minuta razgovarao sam s kolegom iz Italije.

Oni imaju svoju udrugu proizvođača koja ih vrlo dobro zastupa i rješava njihove probleme, dok mi preko naših komora i organizacija teško dolazimo do rješenja s resornim ministarstvom i osobito s Upravom ribarstva koja nam je skoro pa okrenula leđa. Ribari su ni na nebu ni na zemlji jer smo pristupanjem EU izgubili zaštićenu cijenu plavog dizela, nema kapitalnih ulaganja, plava riba izgubila je poticaje, a PDV na ribu je 25 posto! Istodobno, ugostiteljstvo ima PDV od 10 posto.

Pa, tu nema logike ni zdrave pameti. Na dubrovačkom području, gdje su ribari fokusirani na prodaju u ribarnicama, dovedeni smo do uništenja" navodi Cvjetović za Slobodnu Dalmaciju.

Cvjetović kaže da se nitko on ribara zapravo ne buni protiv kontrole, plaćanja poreza i ostalih davanja državi i lokalnoj zajednici, nego da upozoravaju na "golo onemogućavanje rada".

"Ne žele ribari izbjeći porez kako im se podmeće. Čim jedan nešto javno izjavi, po poreznoj mu se prebire ima li kakvog duga. Nikad nisu pogledali koliko je država dužna ribaru, a meni je dužna 300 tisuća kuna za tržišnu kompenzaciju i neisplaćenu zaštićenu cijenu nafte, i time se ne opterećuje niti će mi platiti kamate", kaže Cvjetović.

"Jedan čisti ribu, drugi je važe i priprema za kupca, a treći izdaje račun. Takvo je stanje neodrživo i od njega će država imati više štete nego koristi", kažu ribari. Sad se već pojavljuju i nakupci kao rješenje za nezadovoljne ribare s obzirom na siguran izvor prihoda. No što je s pitanjem Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa?

"ZERP u ovakvoj situaciji uopće ne treba proglašavati, jer će nam se riblji fond obnoviti Linićevom fiskalizacijom", kaže ogorčeni Cvjetović.