• Hrvatsko morsko ribarstvo
  • 06.04.2014. 12:10

Sudbina malog ribolova u hrvatskom Jadranu

O sudbini malog ribolova u hrvatskom Jadranu i o tomu što sve žulja male obalne ribare u Dalmaciji i Istri te na Kvarneru upoznaje nas ugledni stručnjak za morsko ribarstvo prof. dr. sc. Alen Soldo, član Sanata Splitskog sveučilišta s Odjela za studije mora

  • 1.625
  • 128
  • 0

O sadašnjem stanju u gospodarskom ribolovu, posebice u morskom malom obalnom ribolovu i osobama koje se njime bave, a moraju imati više od 60 godina života, najviše se govori i raspravlja na skupovima malih ribara na cijelom području otočne i priobalne Hrvatske, odnosno u Dalmaciji, Istri i Kvarneru. Čini se kako to ipak najviše žulja malo-ribarske obitelji kojima je malo-obalni ribolov temeljni izvor življenja, osim tradicije ribarenja koja se u tim krajevima Lijepe naše stoljećima njeguje i prenosi s predaka na potomke. Mnogi od njih podsjećaju na činjenicu kako ni bivša država nije imala želju nastaviti mali obalni ribolov u hrvatskom Jadranu, a i resorna ministarstva hrvatske države su se na to gotovo oglušila, jer se o tom problemu nisu (pravodobno) oglasili.

Što najviše žulja male ribare i njihove obitelji u Dalmaciji i Istri te na Kvarneru?

O tome nažalost svjedoče i lutanja o produžetku dozvola za morski mali obalni ribolov, odnosno nekakav čudni cenzus članarine za svaki mjesec po članu ribarske obitelji, pa i godine života malih ribara, dakako i pitanje mreža stajačica; dakle niz neriješenih pitanja vezanih za tu značajnu gospodarsku djelatnost.

Dalmatinski ribari u malom ribolovu

Stručnjaci su tek letimično izbrojili kako, primjerice samo za ribarstvo ima 48 uredbi u Europskoj uniji, ispisanih čak na 1.700 stranica, što predstavlja knjigu poput Tolstojeva romana „Rat i Mir“. Ribari ističu kako im često dolaze nova pravila koja se provode iznenada, i to, bez ikakve najave, naputka i upozorenja, što se odnosi i na prilagodbu veličine slova i brojeva, odnosno registraciju njihovih brodova. Primjerice, nezadovoljni mali ribari u Istri (Savudrija) kažu kako donedavno nitko nije inzistirao na kažnjavanju uslijed neprilagođene veličine slova i brojki na njihovom ribarskim brodovima, valjda i zato što to nije utjecalo na sigurnost plovidbe. Mnogima od njih nije jasno zašto je nastala tolika 'bura o slovima i brojkama' na plovilima, tvrdeći kako iza toga opet stoji nerad birokracije mjerodavnih državnih institucija.

Reakreacijski ribolov

Problem je u tome što su mjerodavne državne institucije RH napravile propust zato što nisu implementirale nove uredbe, odnosno nisu definirale na koji način treba označiti ribarsko plovilo. Zato su one svojim propustom krivo tumačile postojeće zakone i propise te je na temelju toga i policija počela kažnjavati nas morske male obalne ribare, koja nam piše prijave. Ali na kraju to nitko neće platiti, jer se postojeći pravilnik ne odnosi na 'slova i brojke' koje sada stoje na morskim brodovima naših malih ribara. Očekujemo kako će ubrzo biti izrađen novi pravilnik te da će ribarska plovila dobiti i posebne oznake, odnosno predviđenu veličinu slova i brojki“, ističu savudrijski ribari u istarskom Cehu ribara upozoravajući kako su mjerodavne hrvatske institucije, glede toga, itekako zapele u rješavanju problema malog ribolova te da debelo kasne u donošenju gotovo svih propisa vezanih za poticanje, upravljanje i udruživanje malih morskih ribara u hrvatskom Jadranu, na području Dalmacije, Istre i Kvarnera.

Rješavanje problema u hrvatskom malom ribolovu debelo kasne

Stručnjaci u hrvatskom morskom ribarstvu tumače kako se mali morski obalni ribolov može prenamijeniti u rekreacijski ribolov uz mogućnost uporabe mreža stajaćica, posebice na našim otocima.

Svježa morska riba

Svi kažu kako se to može postići samo uz dobru želju resornih ministarstava te inih mjerodavnih državnih institucija. No, mali ribari ističu kako je problem u tome što se odgovarajuće hrvatske institucije točno nisu izjasnile o tome pitajući se jesu li one za to uopće zainteresirane. A oni koji su upućeni u tu problematiku, uz put spominju kako je mali obalni ribolov bio i nekakav sinonim morskog ribo-krivolova što su ipak naši stručnjaci demantirali, tvrdeći kako je to apsolutno netočno. Poručuju kako se ta kategorija, unatoč svemu, nikako ne može generalizirati tek na temelju neznatnog dijela malih ribara. Ujedno podsjećaju kako, prema nekim zadnjim podacima, u hrvatskom Jadranu ima oko 13.500 malih morskih obalnih ribara koji su mogli uloviti pet kilograma ribe dnevno.

Mali ribar i njegove mreže

Tumače kako će oni dio te količine moći loviti u malom morskom obalnom ribolovu i dio u sportskom rekreacijskom ribolovu, dakako uz predviđene zakonske uvjete.

Tvrdi se, međutim, kako će isti broj sudionika i dalje biti u malom morskom obalnom ribolovu u kojem će svaki od njih moći uloviti istu količinu ribe, kao i prije, dakle ukupno pet kilograma dnevno. No, tu je i dodatni problem vezan za riblji fond koji muči male ribare, jer mrežama stajaćicama više neće smjeti loviti bukve, nego fratre, arbune, šarke (predatori).

Mali ribari i mreže u plovilima

Mnogi od njih kažu kako je problem i u tome što se mali morski ribolov prebacuje u sportski rekreacijski ribolov. Računaju kako, prema nekim statističkim podacima u Jadranu, s hrvatske i talijanske obale, ima oko 40.000 ribara u malom morskom obalnom ribolovu, dok je sportskih rekreativaca više od 80 tisuća od kojih tek oko 60 posto imaju odgovarajuću dozvolu. Svi se čude što se taj problem nije u cijelosti riješio do ulaska Hrvatske u Europsku uniju (1. srpnja 2013.), odnosno do danas iako su pregovori na tu temu započeli još prije deset godina. Tako reagiraju mali ribari i na otoku Braču podsjećajući kako su za to svi znali u mjerodavnim državnim institucijama.

Ukidanje malog ribolova i nije striktno vezano za EU propise

Ukidanje malog ribolova baš i nije striktno vezano za EU propise. Doduše, točno je kako Europska unija poznaje samo gospodarski i sportsko-rekreacijski ribolov, a ne i druge kategorije. Ipak, ono što se zaboravlja reći je to što i u EU pojedine države - primjerice Grčka, Cipar, Danska, Finska, Švedska – dopuštaju rekreacijski ribolov uz upotrebu mreža ukupne duljine od 150 do 210 metara. Dakle, to je slično kao i u našem malom ribolovu gdje je duljina ribarskih mreža ograničena na 200 metara duljine.

Ribari i ribarice bez EU sredstava

Takav ribolov je dopušten lokalnim stanovnicima za njihove potrebe, ali bez mogućnosti prodaje ulova. Prema tome, jasno je kako mali ribolov postoji u EU, ali se podvlači pod rekreacijski“, upoznaje nas ugledni stručnjak za morsko ribarstvo prof. dr. sc. Alen Soldo, član Senata Splitskog sveučilišta s Odjela za studije mora, naglašavajući:

Hrvatska je u procesu pregovora s EU dogovorila kako će se mali ribolov ukinuti s 31. prosinca 2014. godine, što ujedno stoji i u Zakonu o morskom ribarstvu, gdje u članku 37. piše kako odobrenja za mali ribolov vrijede upravo do tog nadnevka. No, postavlja se pitanje odakle Ministarstvu poljoprivrede nadnevak ukidanja malog ribolova 1. ožujka ove godine, nije mi poznato. Ali ono što ja znam je da takva zamisao, da ne kažem odluka, nema pravnog uporišta, jer se niti jednim podzakonskim propisom ne može izvan snage staviti Zakon. Pretpostavljam, iz iskustva, kako je nekome u Ministarstvu pao na pamet spomenuti nadnevak pa je na svoju ruku odlučilo da takvu zamisao pokuša i provesti, bez obzira na pravne činjenice. S obzirom na to kako Ministarstvo poljoprivrede niti u jednom trenutku nije izrazilo namjeru da poduzme nešto s ciljem očuvanja malog ribolova, može se pretpostaviti kako ukidanje te kategorije odgovara tom resornom ministarstvu.“

Ukidanjem malog ribolova – neće se oporaviti populacija inih morskih organizama

Kaže kako je teško očekivati da će se nešto brzo u budućnosti promijeniti, glede toga, tvrdeći kako bi trebala postojati želja da se takvo što napravi, što do sada nije pokazano, ako bi Ministarstvo pokrenulo proceduru pred EU komisijom. Kad bi želja i postojala, dodaje, treba ju pratiti, no drugo je pak pitanje postoji li sposobnost administracije da se takvo što i ostvari, što ovdje nije slučaj.

Prof. dr. dc. Alen Soldo

Teza kako će se ukidanjem malog ribolova pridonijeti oporavku populacija riba i drugih morskih organizama, čista je besmislica. Naime, svi sadašnji mali ribari, koji imaju mogućnost ulova do 5 kg dnevno, će se ukidanjem te kategorije prebaciti ili u mali obalni ribolov, ako ispunjavaju one čudne uvjete, ili u sportsko-rekreacijski. Tako će, i nakon ukidanja malog ribolova, i dalje postojati potpuno isti broj sudionika u ribolovu, koji će svaki od njih opet moći uloviti istih 5 kg ribe, ali će to morati raditi s drugim alatima. Dakle, ribolovni napor će ostati isti i nikakve koristi po riblje populacije neće biti. Štoviše, s mrežama se lovilo dosta modraka i bukvi, što baš i nije slučaj kod udičarskih alata gdje se ciljaju arbuni, fratri, šarzi, pa će zapravo taj pomak u ciljanim vrstama biti štetan. Želim podsjetiti kako se ribolov uglavnom dijeli na pelagični, demerzalni (pridneni) i priobalni. Stanje u tim kategorijama ribolova, a time i resursima koji se njima iskorištavaju, je različito. Bez sumnje, najgore stanje je u demerzalnom ribolovu, obzirom da se ti resursi uglavnom izlovljavaju pridnenom koćom koja je izrazito neselektivna za najveći broj lovljenih vrsta. Prema istraživanjima, više od 90 posto lovljenog škampa i oslića, naših dviju najvažnijih vrsta koćarskog ribolova, je nedoraslo, odnosno ispod dužine prve spolne zrelosti. Pelagični ribolov, pod kojim uglavnom smatramo lov male i krupne plave ribe, nije još u takvoj katastrofalnoj situaciji, ali zasigurno nije baš ni daleko od toga“, optimističan je prof. dr. sc. Alen Soldo.

Država nema nikakav plan zaštite morskog teritorija niti stanovništva na otocima

Dodatno upozorava kako je trenutačno stanje pada ulova ribe, srednjih lovnih dužina srdele i inćuna što ukazuje na to da smo vrlo blizu situaciji koja vlada u demerzalnom ribolovu. Dodaje kako se, nažalost, može pretpostaviti da se neće ništa konkretno poduzeti nadajući se ipak kako bi priroda mogla sve spasiti. Prof. dr. Soldo se ipak čudi da se ne shvaća kako smo u postojećoj situaciji upravo zato što smo cijelo vrijeme i prirodu zanemarivali. Nadalje, Soldo napominje kako se to upravo dogodilo priobalnom ribolovu u kojem uglavnom nije bilo djeljivih resursa, što znači da smo ih iskorištavali sami pa je i stanje populacija bilo relativno bolje, u odnosu na demerzalne i pelagične.

Mali ribolov - ulov vrsta

Nažalost, ukidanjem niza tradicionalnih i stručnih mjera, primjerice lovostaja i minimalnih dužina lovljenih organizama, i ovu kategoriju ribolova smo doveli na sami rub, tako da budućnost nije nimalo ružičasta. Smatram da država u stvarnosti nema nikakav plan zaštite morskog teritorija, a time ni stanovništva na obali, posebice na otocima. Takvo ponašanje naših političara odavno označavam „sindromom turiste“, jer se vladajuće garniture Jadranom uglavnom bave samo u vrijeme godišnjih odmora kada razmišljaju gdje provesti ljetovanje i koju ribu jesti. Dokle god se taj način razmišljanja ne promijeni kod vladajućih garnitura, obalno i otočno stanovništvo će se svakodnevno suočavati s gomilom problema koji su zapravo umjetno stvoreni“, izjavio je ovih dana za Agroklub prof. dr. sc. Alen Soldo.

Obalno i otočno stanovništvo se suočava s gomilom problema

No, mali morski obalni ribari pitaju zašto se ukida mali ribolov te može li se ipak naći nekakvo rješenje, barem za jednu mrežu?

Mali ribar i mreža stajaćica

Živim na Lopudu, imam 40 godina, nezaposlen sam i bacam mrežu kako bih se prehranio. Svi govore o mladima, a ovim činom država tjera mlade ljude s otoka. Ne vjerujem da Europskoj uniji smeta mali ribolov, nego su u pitanju vjerojatno neke druge igre i veći ribarski interesi. A ja sam mali ribar i moram priznati da je i mene iznenadila tolika buka oko ukidanja malog ribolova te o prilagodbi slova i brojki na plovilima. Nakon toliko pročitanih tekstova u zadnjih nekoliko godina o ukidanju te kategorije ribolova, na što nitko nije reagirao, mislio kako su se svi pomirili s postojećim stanjem u toj djelatnosti i prihvatili ukidanje kao nešto neminovno. Izgleda kako je i u ovom slučaju proradila poznata hrvatska boljka da nitko ne reagira dok se stvarno nešto ne dogodi, jer se valjda misli kako se ipak neće ostvariti“, iskreno će jedan mali ribar s dubrovačkog područja, čije su riječi potvrdili svi ribolovci s kojim radi, surađuje i dijeli iste muke.

Nepoznate vrste riba

Ni meni kao i mnogim drugim ribarima, koji smo se dosad bavili tim morskim malim ribolovom, više ništa nije jasno, odnosno možemo li uopće nastaviti tu djelatnost kao prije?“, pita Dinko B. S Pašmana, a prof. dr. Alen Soldo zaključuje: „Izgleda kako su, nakon brojnih medijskih napisa na ovu temu, i u resornom ministarstvu to napokon shvatili te su odustali od 1. ožujka 2014., nadnevka, kad je trebalo ukinuti mali morski ribolov. Tek su zadnjih dana veljače ove godine donijeli Pravilnik o kriterijima za obavljanje malog ribolova u 2014. godini. Tako je prema navedenom Pravilniku obavljanje malog ribolova u ovoj 2014. dopušteno ovlaštenicima Odobrenja za mali ribolov s prebivalištem na otocima i poluotoku Pelješcu, kojima je izdana Potvrda o pravu na obavljanje malog ribolova bez obveze plaćanja naknade za 2013. godinu. Nadalje, mali ribolov je dopušten i ostalim ovlaštenicima Odobrenja za mali ribolov kojima je izdana Potvrda o uplaćenoj naknadi za obavljanje malog ribolova za 2013. godinu i uz dokaz o uplati naknade za obavljanje malog ribolova za 2014. godinu u Državni proračun Republike Hrvatske.

Čuvajte potvrde i uplatnice iz 2013., mali ribolov prestaje istekom ove godine

I na kraju prof. dr. sc. Alen Soldo poručuje morskim obalnim ribarima: „Čuvajte potvrde i uplatnice iz 2013. kojima dokazujete svoj status u ovoj godini. Ujedno ih svaki put, kad god lovite, morate imati sa sobom na plovilu jer se potvrde o pravu na obavljanje malog ribolova bez obveze plaćanja naknade, kao ni Potvrde o uplaćenoj naknadi za obavljanje malog ribolova za 2014. godinu - neće izdavati“, upozoravajući: „Prema Zakonu o morskom ribolovu, mali ribolov kao kategorija ribolova prestaje postojati istekom ove godine. Stoga bi se moglo očekivati kako će se rasprava o malom ribolovu opet zakuhati, ali s tom razlikom da se odluka o eventualnoj promjeni statusa te gospodarske djelatnosti mora donijeti na razini države, odnosno u Saboru, uključujući i intervenciju prema Europskoj komisiji. Tako će, dakle, opstanak malog ribolova ovisiti isključivo o volji, djelovanju i sposobnosti Ministarstva poljoprivrede.“


Tagovi

Mali ribolov Ribari Soldo MP Pravilnik o kriterijima za obavljanje malog ribolova Mreža stajaćica Plan zaštite morskog teritorija Škamp Alen Soldo Riblji fond Registracija brodova Rekreacijski ribolov

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

NA STIPANJU U BRIŠEVU - Ovca mog rođaka Nede Grabovca donijela na svijet umiljato janje. Jedva je pristala da ga uzmem u naručje. Ovca Zrna ljubi svoje janje.