Pretraga tekstova
Ukupna godišnja proizvodnja u akvakulturi u 2020. godini iznosila je oko 21.770 tona, a cilj je do 2027. godine povećati ju za 30 posto.
Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje od 2022. do 2027. godine (NPRA) pušten je u javno savjetovanje.
Riječ je o srednjoročnom aktu strateškog planiranja, čija je izrada značajna prvenstveno u pogledu planiranja razvoja i pozicioniranja djelatnosti akvakulture u Republici Hrvatskoj, ali posljedično i u kontekstu daljnjeg održivog razvoja EU akvakulture.
NPRA stavlja težište na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti sektora akvakulture, time doprinijeti obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima i poticanje inovacija.
Najznačajnije vrste riba u morskom uzgoju su lubin (Dicentrarchus labrax), komarča (Sparus aurata) i atlantska plavoperajna tuna (Tunnus thynnus), dok su kod školjkaša zastupljene vrste dagnja (Mytilus galoprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis).
Uzgoj slatkovodnih vrsta riba uključuje uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) i hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta, pri čemu su šaran (Cyprinus carpio) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) najznačajnije vrste. Međutim, u posljednjih pet godina bilježi se pad proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi.
Kako kažu iz Ministarstva poljoprivrede, njegova provedba će, osim omogućavanja razvoja hrvatske akvakulture, pridonijeti razvoju RH, uključujući cjelovit teritorijalni razvoj ruralnih i obalnih područja, doprinos gospodarskih ulaganja modernizaciji lokalnog gospodarstva, unaprjeđenje koordinacije i komplementarnosti između intervencija u ruralnim i obalnim područjima, te brži prijelaz na pametno i zeleno ruralno gospodarstvo.
Ukupna godišnja proizvodnja u akvakulturi u 2020. godini iznosila je oko 21.770 tona, te je cilj do 2027. godine doseći ukupnu godišnju proizvodnju od oko 28.300 tona (povećanje za 30%), stoji u Planu.
Cilj je povećati godišnju vrijednost primarne proizvodnje za 20%, sa oko 1 milijardu kn u 2020. godini na oko 1,2 milijarde kn u 2027. godini.
Alokacija i raspoloživost financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, izvori financiranja i planirana sredstva po godinama detaljnije će biti prikazani u provedbenim akcijskim planovima.
Tijekom razdoblja provedbe NPRA bit će izrađena dva, koja će sadržavati razrađene mjere, izvore financiranja i planirana financijska sredstva: Akcijski plan za razvoj akvakulture za razdoblje od 2022. do 2024. te za razdoblje od 2025. do 2027.
U prvom trogodišnjem razdoblju provedbe NPRA planirana su sredstva u Državnom proračunu i to za ovu godinu 20 milijuna kuna, u idućoj 65.258.149 te isti taj iznos u 2024. godini.
Osim Državnog proračuna dodijeljivat će se sredstva i iz Europskog fonda za pomorstvo (EFPRA) kao i u komplementarnosti s drugim europskim fondovima ukoliko to bude moguće ovisno o ishodu procesa programiranja nove financijske perspektive Europske unije, te iz dostupnih financijskih instrumenata.
Više informacija pronađite ovdje ili u dokumentu ispod teksta.
Savjetovanje je otvoreno do 6. kolovoza 2022., napominju iz Ministarstva poljoprivrede.
Dokumenti
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Sezona trešanja polako se privodi kraju. 🍒 Iza nas su sedmice ranih jutara, puno rada, brige oko vremenskih prilika i brojnih ubranih gajbi. Naš kombi je još jednom pun plodova koji su rezultat mjeseci rada i truda. Hvala svima koji podrža... Više [+]
Sezona trešanja polako se privodi kraju. 🍒
Iza nas su sedmice ranih jutara, puno rada, brige oko vremenskih prilika i brojnih ubranih gajbi. Naš kombi je još jednom pun plodova koji su rezultat mjeseci rada i truda.
Hvala svima koji podržavaju domaću proizvodnju.
Kakva je bila vaša godina s trešnjama?
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊 Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Danila Ivanković Memić Grane su trebale pucati itekako na voću, sin se namućio u obrezivanju, milovao vočke, cvat odličan, plod na plodu i udari mraz Više [+] i ode sve u čokoladu. Prije je otac vodio račun o voću ali kako sada više njega nema sin preuzeo i uči na svakakve načine, prvo po skren shotu, sada se već uhodao ali vidi i sam da nam svake godine uzme mraz vočnjak, odlučili jedan dio isčupati, nema smisla više.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, držim palčeve da dogodine i kod vas grane pucaju od trešanja. 😊 Damire, držim palčeve da dogodine i kod vas grane pucaju od trešanja. 😊
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Pa naš super, kod svih rodilo a moj kraj bogu zgriješio da se sve smrzlo, pa meni i one žute što mi najukusnije.😤 Pa naš super, kod svih rodilo a moj kraj bogu zgriješio da se sve smrzlo, pa meni i one žute što mi najukusnije.😤
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
I moja je bila dobra. Kod prijatelja su lijepo rodile ;) I moja je bila dobra. Kod prijatelja su lijepo rodile ;)
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Kod mene su baš lijepo rodile ove godine ;) Kod mene su baš lijepo rodile ove godine ;)