Slatkovodne ribe Mediterana među najugroženijim vrstama na svijetu?

Klimatske promjene snažno će utjecati na mnoge europske vrste slatkovodnih riba, a posebno kod vrsta u mediteranskoj regiji, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja međunarodnog tima istraživača različitih institucija, uključujući Institut za slatkovodnu ekologiju i ribarstvo (IGB), španjolsko Sveučilište u Gironi, Norveški istraživački centar (NORCE) te Češku akademiju znanosti. 

Mnoge vrste riba ugrožene su globalnim razvojem i prekomjernim izlovom. Klimatske promjene mogle bi imati negativan utjecaj na mnoge vrste jer se slatkovodne ribe suočavaju sa sušom u kopnenim vodama, fluktuirajućom razinom vode, a ponajviše s rastom temperature vode. Zbog svega ovoga riblji fondovi će se smanjivati, a više vrsta riba će izumrijeti. Prema "Crvenom popisu" Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), oko jedne trećine vrsta slatkovodnih riba osjetljive su na utjecaje klimatskih promjena i zbog toga su među najrizičnijim vrstama na svijetu, piše Science Daily. 

Uvođenje izlovnih kvota neće ublažiti problem

Nova studija, objavljena u časopisu Global Change Biology, koju je proveo tim istraživača pod vodstvom Ivana Jarića iz Češke akademije znanosti, istraživala je koje su osobine pojedinih vrsta osjetljive na klimatske promjene. "Ovu krizu u slatkim vodama neće biti moguće izbjeći uvođenjem izlovne kvote. Inicijative za upravljanje i programi za zaštitu europskih ribljih vrsta moraju uzeti u obzir buduće promjene u uvjetima staništa. U svjetlu toga, važno je identificirati regije i vrste u kojima će klimatske promjene imati najviše utjecaja", izjavio je Ivan Jarić, glavni autor studije, objašnjavajući istraživački pristup tima.

U tu svrhu analizirano je ukupno 443 europske slatkovodne vrste riba s obzirom na njihovu osjetljivost na buduće klimatske promjene. Istraživački tim je podatke upotrijebio za sastavljanje popisa posebno osjetljivih vrsta riba. Prema njihovom popisu, europske vrste koje se pojavljuju u mediteranskoj regiji posebno su podložne klimatskim promjenama. Ribe iz staništa koje karakterizira toplina i suša pokazuju posebnu ranjivost u još ekstremnijim uvjetima u okolišu. "Prvih deset" najranjivih europskih vrsta slatkovodnih riba je iz Grčke, te Španjolske ili Portugala.

Ugrožene ribe niskog komercijalnog i ribolovnog značaja

Većinu ribe koja je posebno osjetljiva na klimatske promjene karakterizira nizak komercijalni i ribolovni značaj. "Vrste koje su najosjetljivije često imaju manju veličinu tijela, rijetke su vrste s malim područjem distribucije i stoga nisu nužno od izravne ekonomske važnosti. A ipak ponekad igraju važnu ulogu u hranidbenom lancu i ekosustavima. Zato bih volio vidjeti mjere upravljanja koje neće biti usmjerene samo na ribarstvo, nego i na očuvanje zajednica i kompletan servis očuvanja prirode i ljudi", rekao je Gregor Kalinkat, IGB istraživač i koautor studije.