Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ribarstvo
  • 24.04.2020. 10:30
  • Splitsko-dalmatinska, Split, Komiža

Ribolov smanjen, hladnjače pune - zaživjela i online prodaja, ali nedostaje turizam

Lani sam u ovo vrime već dva puta bio u Dubrovniku, a svaki takav vijađ znači tri do četiri kvintala ribe, pa izračunajte kolika je zarada, ako je kilogram 60 kuna. Sada to mogu samo sanjati, jer se lovi u sitno, kaže ribar Damir Karuza - Kalambera.

Foto: arhiva Antonia Šunjića i Damira Karuze - Kalambere
  • 692
  • 114
  • 0

"Iako više od mjesec dana trpimo velike gubitke zbog sveprisutnog koronavirusa i nefunkcioniranja dosadašnjeg uobičajenog plasmana, ipak smo na neki način zadovoljni jer smo počeli prakticirati drugačiju, direktnu prodaju putem društvenih mreža", kaže Antonio Šunjić, predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore Split, dotaknuvši se aktualne problematike u svezi pandemije koja je ostavila posljedice i na ribarstvo.

"Trebali smo se prilagoditi novoj tehnologiji kako bi doskočili poremećaju na tržištu, koji nam se događa evo već skoro dva mjeseca. Od tada nam je sve postalo upitno: otkup, izvoz, maloprodaja na peškarijama, iako su one opet počele raditi, ali pod posebnim mjerama zaštite, pa su ribari splitsko-dalmatinske županije pronašli rješenje s virtualnim pazarima u Splitu, gradu Kaštela i Trogiru, a koristimo se i vlastitim objavama na fejsu.

Na taj način direktno prodajemo ribu novoj skupini potrošača po prihvatljivim i nižim cijenama. Primjerice, mol košta od 20 do 50 kuna, grdobina 20 do 60 kuna, a škampi od 40 do 160 kuna, ovisno o veličini i kvaliteti", priopćava trenutne cijene ribe koja se najviše traži, premda ribari još uvijek ne mogu nadomjestiti gubitke, zbog nemogućnosti plasiranja sveukupnog ulova.

Sinergija ribarstva i turizma

"Čak smo smanjili ribolovni napor, da se ulov ne gomila jer jedna grana gospodarstva ne može opstati bez druge, u ovom slučaju, ribarstvo i turizam. To su povezane djelatnosti pa nam nedostaju hoteli, restorani i drugi ugostiteljski objekti, koji kupuju veće količine najkvalitetnijih primjeraka", dodaje

Ribolov je smanjen da se ne gomilaju količine 

Slično zbori i viški ribar Damir Karuza - Kalambera, tvrdeći da je zbog virusa svima napravljena šteta. "Znamo da su otkupljivači primorani raditi na drugačiji način, što je slučaj i s tvrtkama iz Komiže. Otkupljuje se manje ribe prema određenom rasporedu, jedan dan od jednog ribara, drugi dan od drugog, kako se ne bi gomilale količine. A možda će se i lovit samo ona riba za koju postoji potražnja jer se sve promijenilo", ističe Kalambera govoreći o svom načinu rada.

"Lani sam u ovo vrime već dva puta bio u Dubrovniku, a svaki takav vijađ znači tri do četiri kvintala ribe, pa izračunajte kolika je zarada, ako je kilogram 60 kuna. Sada to mogu samo sanjati, jer se lovi u sitno. Inače, prema tradiciji krećem u lov od 1. do 15. svibnja, a sin Stipe radi u našoj peškariji prodavajuću ribu do jeseni, odnosno do viške regate", kaže i dodaje da su još pokrenuli i turističko ribarenje, koje se nadovezuje na njihovu djelatnost.

Ove godine upitno i turističko ribarenje

"Prije nekoliko godina nabavio sam jahtu od 10 metara sa 6 ležajeva, opremljenu naravno i za ribarenje. S njom sam odradio već dvije sezone. Gosti su oduševljeni i ponovo bi se htjeli vratiti, iako kod mene nema puno filozofije. Zapravo im nudim samo svoj način života, ono što volim i radim. Krene se laganini sa pomama, inčunima, karpačom, domaćim vinom, a za obid kuvam ono šta ulovim parangalom. To je gregada, brujet, manistra i druga naša spiza.

Ako imaš pinku jubavi prema kuvanju, ne moreš falit, i mora ispast dobro", tvrdi Kalambera, profesionalni ribar i samouki kuhar, vješt s kuhačom jednako kao i s ribarskim alatom. On će se, kaže, prilagoditi bilo kojoj situaciji, pa čak i sve izvjesnijim minusima u zaradi, jer ribari su vješti ljudi, navikli na more, ribolovne napore i razne izazove.

Puno pomogle državne mjere

Jedan problem uspješno su riješili uz pomoć mjera od strane države te uspjeli zadržati zaposlenike, ističe Antonio Šunjić: "Kao sektor smo dobili mogućnost sudjelovanja u obustavi ribolova za plivarice od 8. travnja do 1. svibnja, a za koće od 15. travnja do 16. svibnja, pa možemo za svoje ljude dobit nadoknadu za plaću.

Samo da su radna mjesta spašena 

A isto tako oni koji ne sudjeluju u obustavi i nastavljaju raditi iskoristit će mogućnost da im HZZ isplaćuje plaće po djelatniku. To nas je spasilo, jer bi otpuštanje ljudi negativno utjecalo na posao. Točnije, bio bi to dodatan udarac, odnosno krah za ribarstvo, s obzirom da je teško izgubiti a onda ponovo vratiti stručnog čovjeka".

Hladan pogon i u preradi ribe

Radnike nije otpustio ni Vinko Mudnić, čija tvornica u Dugopolju prerađuje ribu i proizvode od ribe za tržište EU.

"Zadržao sam svih 60 zaposlenika, iako izvoz svježe ribe funkcionira na nekakvoj rezervi, a izvoz zamrznute ribe i proizvoda od ribe je stao kod nas, te u Italiji i Španjolskoj. S ribarima dobro surađujem, od njih nabavljam sirovinu, ali blokada je na sve strane jer ne rade hoteli, restorani, niti većina tvornica za preradu ribe. Tako da su nam pune hladnjače, a proizvodnja je na nekakvom minimumu jer nemamo više prostora za uskladištenje. Zato svi čekamo povratak u normalu, da se konačno otvori tržište".

A u tom iščekivanju, ribari s područja splitsko-dalmatinske županije ne sjede skrštenih ruku, nego doniraju ribu potrebitima. Nedavno su to učinili  i za Uskrs, posjetiviši splitske bolnice, što će, poručuju, prakticirati  i dalje.

Ribu su i donirali potrebitima 

"Odmah na početku izolacije sam jedan dio svoje ribe namjeravao podijeliti Domu za stare i nemoćne osobe te Domu za nezbrinutu djecu, ali donaciju nisu mogli prihvatiti zbog birokracije, pa sam išao od kvarta do kvarta, otvarao vozilo, dijelivši ljudima kese s ribom. To je trebalo doživjeti, vidjeti njihove suze, one su sve rekle", zaključuje Antonio Šunjić priču o ribarima ove županije, koji su djelom, a ne riječima pokazali dušu i srce. Naviknuti na morske nevere, spremno su dočekali i ovu životnu, globalnu nepogodu. Ona ne može pobijediti more, tvrdi, pa će biti ribe i dalje za sve ljude, one domaće ali i turiste nakon pandemije.


Fotoprilog


Tagovi

Ribarstvo Virtualne tržnice Doniranje ribe Državne mjere


Autorica

Katja Šimac

Više [+]

Više je od 20 godina u novinarstvu, a emisiju Agrosvijet snima i uređuje duže od 15. U svom izričaju promiče ekologiju, zaštitu okoliša i vrednovanje tradicije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]