Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Neretvanska dolina
  • 09.01.2013.

Ribolov na Neretvi

Putniku-namjerniku zastane pogled i na razgrnitim, istaknutim ribarskim mrižama, starim drvenim lađama i trupicama, pjeskarima, pletačima popunica i sturenjaka, staklenicima, lijepo uređenim plantažama voća i povrća na plodnu zemljištu otetoj stoljetnoj močvari

  • 8.429
  • 398
  • 0

Za Neretvu kažu kako je ta rijeka u istočnom jadranskom slivu, duga oko 255 kilometara, itekako izdašna ne samo vodom, nego florom i faunom - najviše lopočom, šašom, ciplima, žabama, jeguljom; liskama, divljim patkama. U to su se najviše uvjerili Neretvani i Neretvanke, dakako i lađari, mnogi ribiči i lovci, proizvođači stura, veslači, posjetitelji, turisti, turistički djelatnici, istraživači, fotografi, putopisci iz svih krajeva svijeta, namjernici... No još nitko nije otkrio, dokazao kolika potencijalna bogatstva krije ta rijeka, ali se potvrdila kao hraniteljica svih naraštaja u svom okolišu odvodeći do svog ušća tisuće žitelja u trupicama, lađama, brodovima iz doline Neretve, preko mora u bijeg pred osvajačima, gusarima i ratnicima.

Pogled namjernika zastane na ribarskim mrežama i trupicama

Manje-više svi su osjetili, najviše Neretvanke i Neretvani još od malih nogu, kako rijeka Neretva hladna, hirovita, prkosna, ali bogata, stoljećima teče prema svom ušću. I kao da u sebi nosi gotovo sve događaje iz burne povijesti skrivajući sve čari prirode, iskonsku snagu ljepote. A tek njezino ušće nadomak Grada Ploča - bogata delta gdje se rijeka u zagrljaju sljubljuje s morem, pa pitomi krajobrazi i nenametljiva živost marljivih ratara, ribara, vrsnih majstora kućne radinosti, čiji je život od iskona vezan za Neretvu. Putniku-namjerniku zastane pogled i na razgrnutim, istaknutim ribarskim mrižama, starim drvenim lađama i trupicama, pjeskarima, pletačima popunica i sturenjaka, staklenicima i plastenicima, lijepo uređenim plantažama povrća i voća na plodnu zemljištu oteto stoljetnoj močvari, i oplemenjeno.

U to smo se i nedavno uvjerili, potkraj jeseni i pragu zime na izmaku prošlogodišnje berbe mandarina. Riječ je o rijeci i njezinoj dolini koja uvijek, u svako godišnje doba, nadahnjuje svojom florom i faunom te marljivošću svojih žitelja. Prepoznatljiva je i po svojim još uvijek tipično ribarskim naseljima poput Rogotina, Komina, Krvavca, Opuzena, Kule Norinske, Desana, Momića podno Rujnice, Metkovića te po šašu, trstici, boturu, lopoču, jeguljama, liskama, divljim patkama, dakako i kulturno-povijesnim spomenicima, zanimljivim pričama iz davnine, spretni, lađarima, pletačica stura, ležaljki, prostirki.

Neretva hraniteljica svih naraštaja

Sve govori kako je Neretva izazovna za sve naraštaje, namjernike te mnoge inozemne turiste i iz najudaljenijih krajeva. Vode i obale te rijeke gotovo su svakog dana napućene veslačima, ribolovcima, bez obzira na vrijeme i godišnje doba. Unatoč kišnim, maglovitim jesenskim i zimskim danima na obali Neretve mogu se vidjeti ribiči koji su podrijetlom iz različitih krajeva, sela, gradova. Doima se kako je ljubav za lov na jegulje i ciple jača od svega unatoč i mutnim vodama rijeke. To potvrđuje i ribič Milan Đuzel koji se predstavio da je iz Vinjana Gornjih kod Grada Imotskog.

«Bavim se ribolovom. Ovdje mi je, u Kominu, tetak pa mu svakog vikenda dolazim te lovim ribe u Neretve, najviše jegulje i ciple. Evo, baš danas sam ulovio šest jegulja u ovim vršama i to je više od kilograma. Bit će dovoljno za brudet, obiteljski ručak. Inače, ima ribe u ovoj našoj rijeci - najviše jegulje i cipala. Neretva je prekrasna, baš kao i sav njen okoliš. I ne izgleda toliko nečista kako to neki pričaju. Poručujem svima neka dođu na Neretvu, u dolinu ove rijeke i nek' uživaju u toj svoj ljepoti», jasan i srdačan je Đuzelov poziv.

S njim je i Nedjeljko Dugandžić iz Komina, poznatog ribarskog naselja na desnoj obali Neretve. Kaže kako su se njegovi preci u to staro prekrasno mjesto doselili iz Hercegovine. Nedjeljko tvrdi kako na sve zaboravi dok je u ribolovu na rijeci te da se ujedno odmara i uživa u trupici veslajući polako.

«Ribe ima u Neretvi, ulovi se dosta, ali u vodi ove naše rijeke ima puno i olova koji njezine vode donose iz visokih horizonata u Bosni i Hercegovini dok protječe svojim tokom od izvora do ušća, dugim više od 250 kilometara. Neretvu ne onečišćuju samo oborinske vode iz tvornica i rudnika niti fekalije, nego je svakim danom sve više zaslanjena. Ribolovom u Neretvi bavim se više od četiri desetljeća, imam svoju trupu, vesla, mrižu popunicu. Inače trupica je stara koliko i naselje Komin odnosno rijeka Neretva, a to je plovilo iz doba neretvanskog kneza Domagoja. Žao nam je što je trupica na Neretvi na izdisaju, no zahvaljujući Maratonu lađa trupica i lađa su donekle oslobođene od zaborava», radosno će Nedjeljko Dugančić, koji je pobornik slobodna ribolova na Neretvi tvrdeći kako je lov i ribolov značajna karika i zimskog seoskog turizma.

Uložiti maksimalne napore da se zaštiti i očuva Neretva

Živko Kapović je također iz Komina za kojega ističu kako je strastveni ribič. I on lovi jegulje, ciple i ine ribe, čak i žabe. Kominjani te ribari iz susjednih naselja doline Neretve znaju ga kao profesionalnog ribiča, a sad u ribolov ide tek povremeno. «Ne idem u ribolov zato što su visoke kazne», tvrdi Kapović. No ribič Mladen Medak - Guja iz Komina pokazuje nam mrežu popunicu: «Nadimak mi je 'Guja', a zašto sam ga dobio u djetinjstvu, ni sam ne mogu točno objasniti. Evo, malo smo mrižu očistili, razmrsili i raširit ćemo je da se suši. Ribe ima u Neretvi, mrijesti se. Danas sam dovoljno ulovio za obiteljski ručak - najviše jegulje, cipala, ali i nešto morske ribe. Često odemo i na samo ušće Neretve nadomak Gradu Ploče, cipli koje ulovimo tamo su najukusniji. Možemo uloviti samo za naše, obiteljske potrebe, a ne i za prodaju. Inače, jegulja je još uvijek na cijeni, prodaje se kilogram za više od 150 kuna, dakle katkada je skuplja i od najkvalitetnijeg dalmatinskog pršuta, a uvijek je tako i bilo».

U tom je kraju Lijepe naše, na žalost, malo mladih ljudi koji nastavljaju tradiciju lova i ribolova, iznimno značajnu djelatnost svojih predaka koja sve više privlači strane turiste dok posjećuju to podneblje i razgledavaju prirodne i kulturne znamenitosti, pa se još samo mogu vidjeti vremešniji Neretvani kako ribare; armaju, plete i krpe mreže, popunice, pletu sture, vrše, košare... Inače, ribari iz Rogotina i okolice ističu kako mreže najviše bacaju na ušću Neretve, na predjelu vlaške tamo gdje se miješaju slatka i slana voda tvrdeći kako je riba s tih pošta najukusnija, najslađa. Dodaju kako se ribarenjem bave kao sporednim, ali unosnim zanimanjem.

Potomci ne nasljeđuju svoje pretke ribare

Vremešnijim Neretvanima je žao što mladi ne prihvaćaju ribolov iako je taj zanat u dolini Neretve star i više od 400 godina, računajući kako je to i velika šteta i zato što se ne slijedi duga i bogata tradicija. Ujedno objašnjavaju kako to nije lak ni jednostavan posao, jer dobar, vješt ribar mora znati pošte, biti strpljiv, otporan na kišu, zimu, led, vjetar, propuhe, nevere i oluje... Inače, neretljanski ribari love ribu i parangalima, vršama, ribarskim mrišcima, tratama, ostima. To su nam potvrdili u desnima, selu u zaleđu Komina u desnom zaobalju Neretve. Jedan marljiv i vješta ribar iz tog mjesta je kazao kako u jednom danu može isplesti čak desetak metara četvornih mriže...

Kapović ujedno poručuje kako bi svi morali više činiti na lokalnoj i državnoj razini, dakako najviše Neretvani, ekolozi i oni koji ju koriste, da se ta rijeka zaštiti od svih mogućih zagađenja te očuva i idućim naraštajima toga kraja, kao hraniteljica i uzdanica njihove sadašnjosti i budućnosti.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Neretva Ribari Jegulja Tradicija Neretva Ribolov Delta