• Uzgajalište Budava
  • 07.06.2016. 09:00

Ribe iz Cromaris uzgajališta direktno u prodaju

Od pet uzgajališta, dva su smještena u Istri, a tri u zadarskom akvatoriju. Sve su lokacije uzgajališta odabrane zbog iznimno čistog mora i netaknute prirode, daleko od bilo kakvih mogućih onečišćivača.

  • 1.807
  • 195
  • 0

Kasno proljetno sunce i bljesak u moru zaljeva Budava ostavlja fantastičan doživljaj. Prilazimo mu dugačkom, vijugavom, makadamskom cestom. Dakako, crvene je boje od zemlje crljenice.

Zgrada i priručne hladnjače na obali. Uz mol zaljeva Budava i brod kojim obilazimo uzgajivalište. Mnogo kaveza. Trenutak hranjenja je poseban doživljaj. More kao da proključa. Čim se bacač hrane počne okretati - ribe odmah reagiraju i bačenu hranu uhvate u prvih par sekundi.

Cromaris je tvrtka iz Zadra gdje se nalazi i pogon za sortiranje i preradu ribe. Od pet uzgajališta, dva su smještena u Istri, a tri u zadarskom akvatoriju. Sve su lokacije uzgajališta odabrane zbog iznimno čistog mora i netaknute prirode, daleko od bilo kakvih mogućih onečišćivača.

U posjetu uzgajalištu ribe u Istri!

Vodič na brodu kroz zaljev Budava bio nam je Krešimir Grzunov, rukovoditelj ribogojilišta koji nas je do najsitnijih detalja upoznao s ovom proizvodnjom. Ribe hrane s jednog katamarana i kad dostignu konzumnu veličinu izlovljavaju ih i onda u jutarnjim satima voze za Zadar, odakle u najkraćem mogućem roku dopremaju kupcima.

Uzgajalište morske ribe u Budavi

"Više od polovine svoje proizvodnje plasiramo u inozemstvo. Trenutno smo prisutni na tržištima Hrvatske, Italije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, BiH, Crne Gore, Srbije i Mađarske", govori Grzunov.

Budava se pruža općim pravcem sjever-jug u ukupnoj dužini oko 8 km i ukupne je površine pet četvornih kilometara. Uvale Vela i Mala Budava duboke su oko 2m, a dubina se postupno povećava od 10 do 30 metara u središnjem dijelu zaljeva pa do preko 40 metara na vanjskom dijelu između rtova Lastva i Cuf.

Autohtone vrste ribe

Osnova njihove ponude su autohtone vrste najkvalitetnije bijele ribe - orada, brancin, hama, zubatac - kao i njihove prerađevine koje potrošačima olakšavaju kupnju, pripremu i konzumaciju ribe. Osim toga, u ponudi imaju i posebnu deliciju - jadranske kamenice. Sve njihove proizvode odlikuje vrhunska svježina, a ne sadrže nikakve konzervanse ili GMO sastojke.

"Mrijestilište je u Ninu, a u Budavi je uzgajalište. I u ovim kavezima uzgaja do nekih 40 do 50 grama. I hrani se svakodnevno pomoću satnih hranilica i hranilica na upit. Kroz dvije godine to prođe. Iz malog kaveza se onda prebacuju u veće kaveze dok ne dođu do konzumne veličine. Hrani se žitaricama, ribljim uljem i brašnom, no hranu gotovu kupujemo u Francuskoj jer kod nas nema još takvog proizvođača. Što je temperatura veća, metabolizam je veći i potrošnja hrane je veća, a time i veći prirast", priča nam Krešimir Grzunov na specijalnom brodu s kojeg se vrši hranidba.

Kako se uzgaja riba u Cromarisu?

Ovo je pored mrijestilišta u Ninu, jedno od uzgajališta tvrtke Cromaris. Uzgajalište Lamjana je primjerice smješteno u blizini uvale Lamjana na otoku Ugljanu. Riba se uzgaja na nekoliko mikrolokacija u plutajućim kavezima, na otvorenom moru. Ne postoji mogući onečišćivač u bližoj i daljoj okolici, a more je visoke kvalitete i čistoće. Zatim imamo uzgajalište Košara koje je ujedno i najveće i smješteno na istoimenom otočiću, jugozapadno od Pašmana. U samoj blizini uzgajališta se nalazi svjetski poznat Nacionalni park Kornati.

Uzgajalište morske ribe u Budavi

Uz jedan od najljepših otoka Mediterana u uvali Velo Žalo smješteno je uzgajalište Dugi otok. Kao i uzgajalište Košara, u neposrednoj je blizini Nacionalnog parka Kornati. Ima i uzgajalište u Limskom zaljevu u samom srcu zaštićenog rezervata mora. Danas je to uzgajalište specijalizirano za uzgoj eko ribe i nadaleko poznate dagnje i plosnate kamenice.

Ninsko mrijestilište osnova svega

Naš domaćin je spominjao i mrijestilište u Ninu koje je osnova svega. Proces proizvodnje u mrjestilištu obuhvaća kondicioniranje matičnog jata, uzgoj ličinki i mlađi te uzgoj planktona i račića. Sve započinje u matičnjaku gdje se tehnologija temelji na pomnom odabiru matičnog jata koje osigurava potrebnu količinu ikre. Ikra dobivena mrijestom se zatim nasađuje u inkubatore gdje se iz ikre izvaljuju ličinke. Uzgoj zoooplanktona i fitoplanktona, kao prve hrane ličinki, najosjetljiviji je dio tehnološkog procesa za vrijeme ličinačke faze. Kad mlađ dosegne težinu od 5-7 grama, za što je potrebno otprilike pet do šest mjeseci, spremna je za transport u kaveze u moru u kojima se nastavlja njen uzgojni ciklus.

Uz fokus na redovnu proizvodnju mlađi, u novom mrjestilištu izgrađena je i eksperimentalna stanica koja će omogućiti istraživanja novih uzgojnih vrsta. Inače, prema riječima Grzunova, izlovljava se šest dana u tjednu, a odmah potom se u ranim jutarnjim satima prevozi u Zadar. Riba se sortira odmah nakon izlova, a nakon sortiranja, ovisno o narudžbama, pakira se u stiroporske kašete i šalje svježa na tržište ili se prerađuje u svježe filete, pakiranu ribu, dimljenu i mariniranu ribu.


Fotoprilog


Tagovi

Cromaris Budava Istra Brancin Orada More Brod


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi