Ribe iz Cromaris uzgajališta direktno u prodaju

Kasno proljetno sunce i bljesak u moru zaljeva Budava ostavlja fantastičan doživljaj. Prilazimo mu dugačkom, vijugavom, makadamskom cestom. Dakako, crvene je boje od zemlje crljenice.

Zgrada i priručne hladnjače na obali. Uz mol zaljeva Budava i brod kojim obilazimo uzgajivalište. Mnogo kaveza. Trenutak hranjenja je poseban doživljaj. More kao da proključa. Čim se bacač hrane počne okretati - ribe odmah reagiraju i bačenu hranu uhvate u prvih par sekundi.

Cromaris je tvrtka iz Zadra gdje se nalazi i pogon za sortiranje i preradu ribe. Od pet uzgajališta, dva su smještena u Istri, a tri u zadarskom akvatoriju. Sve su lokacije uzgajališta odabrane zbog iznimno čistog mora i netaknute prirode, daleko od bilo kakvih mogućih onečišćivača.

U posjetu uzgajalištu ribe u Istri!

Vodič na brodu kroz zaljev Budava bio nam je Krešimir Grzunov, rukovoditelj ribogojilišta koji nas je do najsitnijih detalja upoznao s ovom proizvodnjom. Ribe hrane s jednog katamarana i kad dostignu konzumnu veličinu izlovljavaju ih i onda u jutarnjim satima voze za Zadar, odakle u najkraćem mogućem roku dopremaju kupcima.

"Više od polovine svoje proizvodnje plasiramo u inozemstvo. Trenutno smo prisutni na tržištima Hrvatske, Italije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Poljske, Češke, Slovačke, Austrije, BiH, Crne Gore, Srbije i Mađarske", govori Grzunov.

Budava se pruža općim pravcem sjever-jug u ukupnoj dužini oko 8 km i ukupne je površine pet četvornih kilometara. Uvale Vela i Mala Budava duboke su oko 2m, a dubina se postupno povećava od 10 do 30 metara u središnjem dijelu zaljeva pa do preko 40 metara na vanjskom dijelu između rtova Lastva i Cuf.

Autohtone vrste ribe

Osnova njihove ponude su autohtone vrste najkvalitetnije bijele ribe - orada, brancin, hama, zubatac - kao i njihove prerađevine koje potrošačima olakšavaju kupnju, pripremu i konzumaciju ribe. Osim toga, u ponudi imaju i posebnu deliciju - jadranske kamenice. Sve njihove proizvode odlikuje vrhunska svježina, a ne sadrže nikakve konzervanse ili GMO sastojke.

"Mrijestilište je u Ninu, a u Budavi je uzgajalište. I u ovim kavezima uzgaja do nekih 40 do 50 grama. I hrani se svakodnevno pomoću satnih hranilica i hranilica na upit. Kroz dvije godine to prođe. Iz malog kaveza se onda prebacuju u veće kaveze dok ne dođu do konzumne veličine. Hrani se žitaricama, ribljim uljem i brašnom, no hranu gotovu kupujemo u Francuskoj jer kod nas nema još takvog proizvođača. Što je temperatura veća, metabolizam je veći i potrošnja hrane je veća, a time i veći prirast", priča nam Krešimir Grzunov na specijalnom brodu s kojeg se vrši hranidba.

Kako se uzgaja riba u Cromarisu?

Ovo je pored mrijestilišta u Ninu, jedno od uzgajališta tvrtke Cromaris. Uzgajalište Lamjana je primjerice smješteno u blizini uvale Lamjana na otoku Ugljanu. Riba se uzgaja na nekoliko mikrolokacija u plutajućim kavezima, na otvorenom moru. Ne postoji mogući onečišćivač u bližoj i daljoj okolici, a more je visoke kvalitete i čistoće. Zatim imamo uzgajalište Košara koje je ujedno i najveće i smješteno na istoimenom otočiću, jugozapadno od Pašmana. U samoj blizini uzgajališta se nalazi svjetski poznat Nacionalni park Kornati.

Uz jedan od najljepših otoka Mediterana u uvali Velo Žalo smješteno je uzgajalište Dugi otok. Kao i uzgajalište Košara, u neposrednoj je blizini Nacionalnog parka Kornati. Ima i uzgajalište u Limskom zaljevu u samom srcu zaštićenog rezervata mora. Danas je to uzgajalište specijalizirano za uzgoj eko ribe i nadaleko poznate dagnje i plosnate kamenice.

Ninsko mrijestilište osnova svega

Naš domaćin je spominjao i mrijestilište u Ninu koje je osnova svega. Proces proizvodnje u mrjestilištu obuhvaća kondicioniranje matičnog jata, uzgoj ličinki i mlađi te uzgoj planktona i račića. Sve započinje u matičnjaku gdje se tehnologija temelji na pomnom odabiru matičnog jata koje osigurava potrebnu količinu ikre. Ikra dobivena mrijestom se zatim nasađuje u inkubatore gdje se iz ikre izvaljuju ličinke. Uzgoj zoooplanktona i fitoplanktona, kao prve hrane ličinki, najosjetljiviji je dio tehnološkog procesa za vrijeme ličinačke faze. Kad mlađ dosegne težinu od 5-7 grama, za što je potrebno otprilike pet do šest mjeseci, spremna je za transport u kaveze u moru u kojima se nastavlja njen uzgojni ciklus.

Uz fokus na redovnu proizvodnju mlađi, u novom mrjestilištu izgrađena je i eksperimentalna stanica koja će omogućiti istraživanja novih uzgojnih vrsta. Inače, prema riječima Grzunova, izlovljava se šest dana u tjednu, a odmah potom se u ranim jutarnjim satima prevozi u Zadar. Riba se sortira odmah nakon izlova, a nakon sortiranja, ovisno o narudžbama, pakira se u stiroporske kašete i šalje svježa na tržište ili se prerađuje u svježe filete, pakiranu ribu, dimljenu i mariniranu ribu.